REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Zagreb, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-530/2026-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Josipu Ćorluki, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Renate Josimović u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o, koje brani Odvjetničko društvo Smolek i Škrinjar, zbog prekršaja iz čl. 165. st. 1. t. 53. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/19, 24/19, 22/20, 16/22, 15/23, 42/23) pokrenutom povodom prigovora na obavezni prekršajni nalog Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove Klasa: 363-04/26- 09/7, Urbroj: 251-13-01-1/122-26-3 od 23. siječnja 2026., dana 9. srpnja 2026. donio je i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članaka 182.toč.1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

Okrivljenik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., OIB: 85584865987, sjedište:

Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, prekršajno osuđiva

O S L O B A Đ A  S E  O D  O P T U Ž B E

da bi dana 9.1.2026. u 15:10 sati u Zagrebu, Ulica Žarka Dolinara kod križanja s ulicom Podbrežje vl.28, bilo utvrđeno da nije uklonjen snijeg i led s nogostupa, nakon više od 24 sata od prestanka oborina / snijega u Zagrebu, s površine javne namjene za koju joj je Grad Zagreb povjerio uklanjanje snijega i leda

čime bi počinio prekršaj iz čl. 151. st. 1., kažnjiv po čl. 165. st. 1. t. 53. Odluke o komunalnom redu

II. Temeljem članka 140 stavak 2 Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.2., t.3. padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove pod gornjim poslovnim brojem izdao je obavezni prekršajni nalog kojim je okrivljeniku izrečena novčana kazna od 500,00 eura i trošak postupka u iznosu od 26,54 eura. Okrivljenik je u zakonskom roku podnio prigovor te je obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo da se ne smatra krivim za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret OPN-om, s obzirom da nije bio nadležan ukloniti snijeg i led s navedene lokacije te stoga pobija navode iz OPN-a u cijelosti, a osobito zbog: nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te odluke o visine kazne i troškova prekršajnog postupka. U obrazloženju OPN-a navedeno je da je komunalni redar utvrdio da na dan 9.1.2026. u 15:10 sati na lokaciji nije uklonjen snijeg i led s nogostupa, nakon više od 48 sati od prestanaka oborina/snijega u Zagrebu, čime je prekršio odredbu čl. 151. st. 1. Odluke o komunalnom redu. Sukladno čl. 154. Odluke o komunalnom redu ako osobe iz čl. 151., 152. i 153. ove odluke ne uklone snijeg i led, komunalni redar ostavit će im obavijest da u roku od 12 sati uklone snijeg i led. Negirajući svoju odgovornost u potpunosti, zahtjeva dokaz da je komunalni redar obavijestio okrivljenika da s lokacije očisti snijeg i led. Naime, komunalni redar nije obavijestio okrivljenika, jer isti nije niti nadležan za uklanjanje snijega i leda s navedene lokacije. Opreza radi, skreće pozornost radi nejasno navedene lokacije da je uvidom u sustav uređena zemlja utvrđeno da se na lokaciji nalaze ulice na kojoj su smještene zgrade, napominjemo da je sukladno Odluci o komunalnom redu, čl. 152. Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je površina javne namjene dana na upravljanje, odnosno na kojoj obavlja poslovnu djelatnost (kolodvor, javno parkiralište, tržnica na malo, sportski objekti i slično) dužna je uklanjati snijeg i led s tih površina, dok je u čl. 153. st. 1. navedeno da su vlasnici, odnosno korisnici kioska, pokretnih naprava i otvorenih terasa dužni ukloniti snijeg i led s nogostupa uz kioske, pokretne naprave i s otvorenih terasa. Stavkom 2. istog članka propisano je da snijeg i led s nogostupa ispred poslovnih prostora uklanjaju vlasnici i korisnici tih prostora. Ujedno, ako bi se radilo o nogostupu uz zgradu, tada bi došla do primjene odredba članka 151. st. 2. kojom je propisano da snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu uklanja vlasnik ili korisnik stana ili poslovnog prostora u zgradi, odnosno upravitelj zgrade. Pobijani OPN nema nikakvo obrazloženje ni dokaza o nepostojanju odgovornosti navedenih osoba iz članaka 151., 152., i 153. Odluke o komunalnom redu. Stoga u predmetnoj pravnoj stvari ne može doéi do primjene odredba él. 165. st. 1. t. 53. Odluke o komunalnom redu, niti eventualno (ne)postupanje okrivljenika može predstavljati biće inkriminiranog prekršaja. Premda je u OPN-u paušalno navedeno da se u dijelu opisa lokacije radi o Ulici Žarka Dolinara, kod križanja s Ulicom Podbrežje Vl. 28, uvidom u zemljišne knjige i katastarski plan razvidno je da se radi o ulicama/nogostupu uz koji se nalaze zgrade, stoga nedvojbeno postoji obveza čišćenja od strane vlasnika ili korisnika stana ili poslovnog prostora u zgradi, odnosno upravitelja zgrade. S obzirom da pobijani OPN sadrži paušalno obrazloženje da je (navodno) „provedenim nadzorom utvrđeno da predmetni nogostup nije u obvezi čišćenja od strane vlasnika ili korisnika stana ili poslovnog prostora u zgradi, odnosno upravitelja zgrade", premda je iz javno dostupnih podataka razvidno upravo suprotno - s obzirom da se uz predmetni nogostup nalaze zgrade, donošenjem pobijanog OPN-a počinjene su povrede odredaba prekršajnog postupka, uslijed čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno. Stoga biće prekršaja ne odgovara odredbi čl. 165. st. 1. t. 53. Odluke o komunalnom redu koja se stavlja okrivljeniku na teret, a što potvrđuje da činjenični opis prekršaja ne odgovora stvarnom stanju, odnosno da ne postoji obveza čišćenja lokacije od strane okrivljenika te da su navodi u OPN-u neistiniti. Naveo je da ponajprije ističe kako se prilikom utvrđivanja prekršaja koji mu se stavlja na teret nije uzelo u obzir cjelokupno činjenično stanje odnosno naslovljeno tijelo je pogrešno utvrdilo činjenično stanje, a na koje je potom pogrešno primijenilo materijalno prekršajno pravo. Isto je i razvidno iz samog obrazloženja OPN-a u kojem naslovljeno tijelo ne konkretizira temelj za donošenje istoga. Naime, naslovljeno tijelo u obrazloženju ne navodi temeljem kojeg akta ili sklopljenog pravnog posla između Grada Zagreba i okrivljene pravne osobe ili posebnog naloga Operativnog stožera zimske službe Grada Zagreb ili što dr. - kojim bi mu Grad Zagreb povjerio ovopredmetnu obvezu za čišćenje snijega i leda sa ove lokacije, već se samo paušalno poziva na čl. 151. Odluke o komunalnom redu bez navođenja konkretne obveze, odnosno pojedine njene podružnice, iz koje bi proizlazilo da joj je Grad Zagreb povjerio uklanjanje snijega i leda s predmetne lokacije. Komunalni redar je, s obzirom na javne ovlasti i prirodu posla koji mu je povjerena, dužan poznavati sve interne akte i propise Grada Zagreba koji precizno definiraju nadležnosti pojedinih podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o. Izdavanjem naloga protiv njih bez utvrđivanja stvarne prekršajne odgovornosti konkretne podružnice, naslovljeno tijelo je samo proizvoljno navelo okrivljenu pravnu osobu, bez prethodnog utvrđenja cjelokupnog činjeničnog stanja, u čemu je očita pogrešna primjena materijalnog prekršajnog prava (nedostatak svojstva obveznika iz čl. 151. st. 1. Odluke o komunalnom redu). Podružnici Čistoća povjereno je obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće javnih površina na području Grada Zagreba (SI. Gl. GZ- a 2/2019) temeljem kojeg se čisti sukladno dokumentu Program zimske službe, uz detaljan popis lokacija (394 lokacije). Podružnici Zagrebačke ceste povjereno je obavljanje komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba (SI. Gl. GZ-a 2/2019), a temeljem koje se čiste kolnici kao i lokacije: mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci i raskrižja, sve sukladno dokumentima: detaljno čišćenje i izvedbeni program zimske službe na području Grada Zagreba. Podružnici Zrinjevac povjereno je obavljanje komunalne djelatnosti održavanja javnih zelenih površina na području Grada Zagreba (SI. Gl. GZ-a 2/2019), temeljem koje se čiste parkovi, staze i putevi na javnim zelenim površinama kao i tramvajska stajališta. Podružnica Zagrebparking upravlja javnim parkirališnim površinama temeljem Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama na području Grada Zagreba (SI. Gl. GZ-a br. 4/2019) i Ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama na području Grada Zagreba te u skladu sa Zaključkom o popisu ulica po zonama i blokovima (SI. Gl. GZ-a br. 34/2024) kojima ista upravlja. Obveza održavanja u zimskim uvjetima uređena je aktima Grada Zagreba, sklopljenim pravnim poslovima između Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga d.o.o. (pojedinom podružnicom) i/ili nalozima Operativnog stožera zimske službe Grada Zagreba. Sukladno tome nadležne službe Zagrebačkog holdinga d.o.o. djeluju na lokacijama svoje nadležnosti i izvršavaju svoje taksativno navedene/ugovorene obveze u pogledu čišćenja snijega. Njihove podružnice su usuglasile svoje obveze s Gradom Zagrebom, te isključivo obavljaju ugovorene djelatnosti sukladno usuglašenom programu, a sama lokacija iz ovog OPN-a nije dio usuglašenog programa, pa time uklanjanje snijega i leda odnosno čišćenje niti održavanje iste nije niti obveza Zagrebačkog holdinga d.o.o. Naveo je da u činjeničnom opisu OPN-a nedostaju bitna obilježja predmetnog prekršaja koji im se stavlja na teret, odnosno nedostaje konkretizirani opis o činjeničnog stanja (Sto točno nije učinjeno — snijeg je samo djelomično počišćen, je li posipana sol, radi li se o snijegu ili ledu, ako se radi o snijegu — koje visine u cm itd.), tko je bio obvezan to učiniti (nije utvrđeno koja podružnica je stvarni nositelj obveze za tu lokaciju — jer je niti nema) temeljem čega postoj ta obveza (izostanak odluke/isprave/naloga), neprecizna lokacija (opis lokacije je kontradiktoran s navedenom katastarskom česticom), radi li se o površini javne namjene (temeljem kojeg propisa), postoj li obveza čišćenja od strane vlasnika ili korisnika stana ili poslovnog prostora u zgradi, odnosno upravitelja zgrade (i kako je to utvrđeno), itd. Stoga, nalog je u cijelosti neodređen i paušalan. Naveo je da u obrazloženju OPN-a paušalno navodi da je navodno „prošlo više od 48 sati od prestanka oborina / snijega, te nisu uklonili snijeg i led s nogostupa" Međutim, u obrazloženju OPN-a se ne navodi da bi im bila dostavljena obavijest iz čl. 154. st. 1 Odluke o komunalnom redu, niti u spisu ne postoji niti jedan materijalni dokaz u vidu e-maila, službene zabilješke o pozivu ili datirane fotografije. Naime, sukladno odredbi iz čl. 154. st. 1 Odluke o komunalnom redu, komunalni redar je dužan ostaviti obavijest osobama iz čl. 151 152. i 153. iste Odluke da u roku od 12 sati uklone snijeg i led, a što nije učinjeno u konkretnom slučaju. Naveo je da ovakvo paušalno navođenje radnji koje nisu dokumentirane predstavlja prekršajnom bitnu povredu postupka i manjkavost prekršajnog naloga. Teret dokaza u prekršajnom postupku je na tijelu koje izdaje nalog odnosno optužbi. Podredno, sve kad bi se u postupku utvrdila njihova odgovornost, što se u cijelosti poriče, u konkretnom slučaju se ističe kako je zaprimio od izdavatelja Grada Zagreba, Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost ukupno 37 obveznih prekršajnih nalog svi izdani od strane istog tijela, a koji se svi odnose na približno isto razdoblje inkriminacije kao i predmetni prekršaj koji se pobijanim OPN-om stavlja okrivljeniku na teret. Protiv svih gore navedenih obveznih prekršajnih naloga podnio je prigovor te je zaprimio pozive za samo neke od njih, a koji se vodee pred naslovljenim sudom pod posl.br. Pp-528/2026, Pp530/026, Sukladno odredbi članka 39. stavka 3. PZ-a, produljeni prekršaj postoji kada je počinitelj tijekom određenog razdoblja počinio više istih ili istovrsnih prekršaja koji s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu. U konkretnom slučaju, temeljem izdanih naloga, stavlja im se na teret isti prekršaj i to za razdoblje od 8. siječnja do 12. siječnja 2026. godine (da navodno nije očistio snijeg i led s površine javne namjene). Budući da im se, u odnosu na isti prekršaj i unutar istog vremenskog razdoblja, stavlja na teret istovrsno postupanje koje se vremenski i sadržajno nadovezuje, u ovom slučaju bi se radilo o produljenom prekršaju osobito uzimajući u obzir način počinjenja i vremensku povezanost radnji (nečinjenja). Dakle, tada bi se radilo o više međusobno povezanih radnji koje u svojoj ukupnosti predstavljaju jedan prekršaj. Ako bi nadležni sud ipak utvrdio da je počinio prekršaj (što se izričito poriče), predlaže nadležnom sudu primijeniti odredbe PZ-a o oslobođenju od kazne (članak 38. PZ-a) i ublažavanju kazne (članak 37. PZ-a) pritom uzimajući u obzir da se radi o produljenom prekršaju. U slučaju da ga sud ne oslobodi od kazne u skladu s člankom 38. PZ-a, predlaže sudu da, imajući na umu opće pravilo o izboru i mjeri kazne iz danka 36. PZ-a, kao i da u ovom slučaju postoje olakotne okolnost gdje se svrha može postići i blažom kaznom, u konkretnom slučaju primjeni odredbe o ublažavanju kazne i izrekne umanjenu kaznu okrivljeniku. Ističe da u ovom slučaju kažnjavanje postaje nepotrebno jer se njime ne ostvaruje svrha kažnjavanja iz članka 32. PZ-a, te predlaže sudu da ga oslobodi od kazne izrečene obveznim prekršajnim nalozima. Naime, svrha kažnjavanja prema zakonskom uređenju nije isključivo represivna, već se usmjerava na izražavanje društvenog prijekora, prevenciju budućih prekršaja te podizanje svijesti o važnosti poštivanja pravnog poretka i društvenih vrijednosti. U konkretnom slučaju, imajući u vidu sve relevantne okolnosti te činjenicu da se radi o prekršaju izrazito niskog stupnja društvene opasnosti i nedostatak pobude za počinjenjem prekršaja smatra da bi oslobođenje od kazne, odnosno njezino ublažavanje, u potpunosti ispunilo svrhu kažnjavanja te bilo primjereno i pravedno rješenje. S druge strane, bilo bi u potpunosti neprimjereno, nesvrsishodno i u protivnosti sa svrhom kažnjavanja iz članka 32. PZ-a, kazniti ga sa izrečenom kaznom iz obveznog prekršajnog naloga, osobito vodeći računa da je izdano 37 obveznih prekršajnih naloga istovremeno. Slijedom navedenog, predlaže nadležnom sudu da obvezni prekršajni nalog stavi izvan snage i da rješenjem odbaci optužbu, odnosno da u slučaju provođenja prekršajnog postupka, nakon provedenog postupka donese presudu kojom se optužba odbija i kojom se oslobađa optužbe. Slijedom svega navedenoga, a s obzirom na to da naslovljeno tijelo nije ničim dokazao da je pravna osoba počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, kao i da se ne smatra krivom za prekršaj određen pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom, predlaže se nadležnom sudu da se provede prekršajni postupak i da se u postupku izvedu svi predloženi dokazi te da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom ga se oslobađa od optužbe za prekršaj koji mu se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju novčanom kaznom i oslobađa obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. U tijeku postupka saslušana je svjedokinja FT koja je iskazala da je 09.01.2026. u 15,10 u Ulici Žarka Dolinara kod križanja s ulicom Podbrežje 28 utvrdila da na nogostupu nije očišćen snijeg i led kojeg je bilo sigurno nekih 30ak cm. Iz izvatka iz zemljišne knjige je utvrdila da je predmetna površina u nadležnosti Grada Zagreba, odnosno Zagrebačkog holdinga jer se radilo o javnoj površini odnosno nogostupu. Na temelju nadzora je izdala i obavezni prekršajni nalog Zagrebačkom holdingu. 22.01.2026. je ponovno išla u nadzor da vidi da li je snijeg očišćen i s obzirom da isti nisu postupili odnosno očistili snijeg izdala je obavezni prekršajni nalog jer je od padalina bilo prošlo više od 24 sata od prestanka kada je bila u nadzoru 09.01.2026. budući da je snijeg prestao padati 07.01.2026. Iskazala je da je već ranije iskazala na koji način je utvrdila da je površina u nadležnosti Zagrebačkog holdinga jer se radilo o nogostupu odnosno javnoj površini nasuprot škole gdje je ista površina bila u nadležnosti Zagrebačkog holdinga za čišćenje i održavanje javnih površina. Na upit na koji način je utvrdila da je pravnoj osobi odnosno okrivljeniku povjereno čišćenje te lokacije iskazala je da su ranije dobivali iz Zagrebačkog holdinga sve lokacije koje se čiste od strane Zagrebačkog holdinga ali ove godine to nisu dobili i na temelju Odluke o komunalnom redu je izdala obavezni prekršajni nalog.

4. Branitelj okrivljenika je stavio primjedbu na iskaz svjedoka navodeći da Grad Zagreb sklapa ugovore sa raznim fizičkim i pravnim osobama za čišćenje snijega pa stoga u konkretnom slučaju nije bilo osnova za izdavanje obveznog prekršajnog naloga budući da okrivljenik sa Gradom nije sklopio ugovor o čišćenju snijega za navedenu lokaciju.

5. Svjedokinja je iskazala da je Zagrebački holding zadužen za čišćenje snijega za cijeli Grad Zagreb jer imaju svoje zimske službe a dalje oni sklapaju ugovore sa kooperantima odnosno pravnim i fizičkim osobama ali to njih ne obvezuje jer je generalno Zagrebački holding zadužen za čišćenje snijega u Zagrebu pa stoga oni odgovaraju za čišćenje javnih površina u Gradu Zagrebu. Iskazala je da je ulica Žarka Dolinara kčbr. [katastarska čestica] te da se radi o javnoj površini i zbog toga je i izdan obavezni prekršajni nalog jer iz izvatka je vidljivo da se radi o javnom dobru u općoj uporabi u neutvrđenom vlasništvu Grada Zagreba te da se ovdje radilo o nogostupu kao javnoj površini te da tu ima privatna kuća ali taj nogostup nije uz privatnu kuću već se radi o javnoj površini gdje je obveza čišćenja bila Zagrebačkog holdinga. Iskazala je da nije u roku od 12 sati obavijestila okrivljenika da mora očistiti tu lokaciju.

6. Iz iskaza ispitane svjedokinje proizlazi da je okrivljenik nadležan za čišćenje snijega na navedenoj lokaciji dok iz dopisa tužitelja od 7. srpnja 2026. ne proizlazi da bi okrivljenik imao takvu obavezu.

7. Tužitelj je dopisom od 9. lipnja 2026. pozvan da dostavi podatak odnosno dokaz na temelju kojeg proizlazi obveza okrivljenika o uklanjanju snijega i leda s nogostupa Ulice Žarka Dolinara kod križanja s ulicom Podbrežje u Zagrebu.

8. Pročitanim podneskom tužitelja od 7. srpnja 2026. utvrđeno je da isti ne posjeduje dokaz odnosno dokument iz kojeg proizlazi obaveza Zagrebačkog holdinga d.o.o. o uklanjanju snijega i leda s nogostupa Ulice Žarka Dolinara kod križanja s ulicom Podbrežje u Zagrebu.

9. Na temelju provedenog postupka sudac nije mogao isključiti obranu okrivljenika i sa potrebnom sigurnošću utvrditi da su isti počinili prekršaj na način kako im se to stavlja na teret.

10. Naime iz obrane okrivljenika osim drugih navedenih razloga kojim osporavaju odgovornost navode i razlog da oni uopće nisu nadležni za čišćenje snijega na lokaciji koja je navedena u činjeničnom opisu prekršaja odnosno na lokaciji nogostup Ulice Žarka Dolinara kod križanja s ulicom Podbrežje u Zagrebu.

11. Iz dopisa tužitelja od 7. srpnja 2026. je razvidno da isti nemaju nikakav dokaz na temelju kojeg bi okrivljenik bio dužan čistiti snijeg na predmetnoj lokaciji.

12. Slijedom navedenog, nije bilo moguće isključiti obranu okrivljenika te je valjalo uz primjenu načela "in dubio pro reo" u nedostatku dokaza osloboditi okrivljenika od optužbe i riješiti kao u izreci presude.

13. S obzirom na to da je okrivljenik oslobođen od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, sukladno odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona.

14. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 9. srpnja 2026.

Zapisničarka:

Sudac:

Renata Josimović

Josip Ćorluka

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244.stavak 1. Prekršajnog zakona).

DNA:

1. Okrivljenik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o.

2. Branitelj OD F i Škrinjar

3. Tužitelj Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove