Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10839/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA, zastupane po branitelju Josipu Štefičiću, odvjetniku iz Zagreba, te II-okr. odgovorne osobe KZ, zastupane po branitelju Tomislavu Konfortu, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. podstavka 29. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), odlučujući o žalbama tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, te oštećenika KZF, podnijetim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 8. listopada 2024., broj: Pp-10278/2023, na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I Odbacuje se kao nedopuštena žalba oštećenika KZF.
II Prihvaća se žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, te se ukida pobijana presuda i predmet se dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, okrivljenici su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. podstavka 29. i stavka 2. Zakona o radu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da odredbom članka 151. stavka 1. točke 3. ZOR-a propisano je da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom, što je zakonodavac propisao kao teži prekršaj i zapriječio novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura za pravnu osobu i novčanu kaznu od 530,00 do 790,00 eura za odgovornu osobu pravne osobe. Nesporno je da je LZF evidentiran osobom s invaliditetom u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom i ima status osobe s invaliditetom u skladu s Zakonom o registru osoba s invaliditetom. Osoba ima 60% oštećenja organizma i da su okrivljenici imenovanom radniku otkazali ugovor o radu Odlukom o otkazu ugovora o radu dana 2. siječnja 2023. koju su prije donošenja dostavili sindikalnom povjereniku s pravima i obvezama radničkog vijeća u skladu s odredbom članka 150. ZOR-a na koju se nisu očitovali, ali također je nesporno utvrđeno da su istu odluku okrivljenici donijeli bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća (članak 153. stavak 3. ZOR-a), što je protivno odredbi članka 151. stavak 3. ZOR-a i kažnjivo po članku 228. stavak 2. a u svezi sa stavkom 1. točka 29. istog Zakona. Zakonodavac je propisao razlike odredbi članka 150. ZOR-a (obvezno savjetovanje prije donošenja odluke) i odredbe članka 151. (suodlučivanje) pri čemu je taksativno naveo u kojim slučajevima se poslodavac prije donošenja odluka važnih za položaj radnika mora savjetovati s radničkim vijećem i u kojim slučajevima može donijeti odluke samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.
4. Protiv prvostupanjske presude oštećenik je podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
5. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbama, iste prihvate.
6. Žalba tužitelja je osnovana, a žalba oštećenika je nedopuštena.
7. Rješavajući predmet, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je žalba oštećenika nedopuštena, u smislu odredbe 204. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22).
8. Naime, u ovom prekršajnom postupku optužni prijedlog protiv I-okr. pravne osobe SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET HRVATSKIH STUDIJA i II-okr. odgovorne osobe KZ podnio je Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, pa u odnosu na prekršaj koji se stavlja na teret okrivljenicima ovlašteni tužitelj je tijelo državne uprave, dok žalitelj LZF, u odnosu na okrivljenike ima procesni položaj oštećenika.
9. Odredbom članka 192. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da žalbu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik, s time da tužitelj, u skladu sa stavkom 3. istog članka, može podnijeti žalbu i na štetu i u korist okrivljenika, a oštećenik može pobijati presudu samo zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka (članak 192.stavak 4. Prekršajnog zakona).
10. Kako prema stanju spisa predmeta oštećenik, u ovom slučaju, nije tužitelj, odnosno podnositelj optužnog prijedloga, niti je pobijanom odlukom odlučeno o trošku oštećenika, to slijedom citiranih zakonskih odredbi oštećenik nije ovlaštenik na podnošenje žalbe na štetu okrivljenika protiv pobijane presude, te je stoga valjalo žalbu oštećenika odbaciti kao nedopuštenu.
11. Nadalje, odlučujući o žalbi tužitelja, te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, kako osnovano prigovara i tužitelj.
12. Naime, optužnim aktom okrivljenicima se stavlja na teret počinjenje prekršaja iz članka 228. stavka 1. podstavka 29. i stavka 2. Zakona o radu, odnosno da su zaposleniku FZF, evidentiranom kao osoba s 60% invaliditetom u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom koji ima status osoba s invaliditetom, donijeli odluku o otkazu ugovora o radu 2. siječnja 2023., bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća.
13. Prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenike od optužbe za navedeni prekršaj, s obrazloženjem da kako su okrivljenici u svojoj obrani porekli počinjenje opisanog prekršaja, iscrpno i detaljno navodeći razloge, sud je ostao u sumnji u pogledu bitnih činjenica, te da bi razjasnio iste ispitao je višu inspektoricu rada LZ, no niti nakon njenog ispitivanja, sud sa sigurnošću nije mogao zaključiti da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja na način kako je to opisano u izreci ove presude, obzirom se iz njenog iskaza nije moglo sa sigurnošću zaključiti da su okrivljenici za imenovanog radnika donijeli odluku o otkazu ugovora o radu bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, koja se može donijeti samo uz prethodnu suglasnost sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, a isto sud nije mogao sa sigurnošću zaključiti niti i iz ispitivanja svjedoka predloženih od strane.
14. U postupku je nedvojbeno utvrđeno, uvidom u odluku od 2. siječnja 2023. da je radniku FZF izvanredno otkazan ugovora o radu od strane okrivljenika, a iz priložene potvrde od 3. travnja 2023. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vidljivo je da LZF ima status osobe s invaliditetom te je kao takav evidentiran u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom. Također, uvidom u dopis I-okr. pravne osobe od 22. prosinca 2022. utvrđeno je da je od sindikalnog povjerenika u I-okr. pravnoj osobi FZ zatraženo savjetovanje prije donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, u smislu odredbe članka 150. Zakona o radu, te se sindikalni povjerenik nije očitovao o namjeravanoj odluci.
15. Nadalje, odredbom članka 228. stavka 1. podstavka 29. i stavka 2. Zakona o radu propisano je kažnjavanje poslodavca pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi ako bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća donese odluku koju može donijeti samo uz suglasnost radničkog vijeća (članak 151. stavak 1.), te je materijalnom odredbom članak 151. stavak 1. točke 3. Zakona propisano poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom.
16. Slijedom navedenoga, u konkretnom slučaju primjenjuju se odredbe članka 151. Zakona o radu, jer se radi o otkazivanju ugovora o radu radniku osobi s invaliditetom, za što se vežu stroža pravila postupanja u vezi suglasnosti radničkog vijeća za donošenje takve odluke, neovisno o tome što se istovremeno radi o izvanrednom otkazu kada se primjenjuju odredbe članka 150. Zakona o radu, međutim, okrivljenici su tražili samo očitovanje sindikalnog povjerenika o otkazu ugovora o radu radniku osobi s invaliditetom, iako su trebali tražiti suglasnost istog za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu radniku osobi s invaliditetom, što su propustili učiniti.
17. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja kao osnovanu i prvostupanjsku presudu ukinuti, s time da će sudac prvostupanjskog ponovno ocijeniti utvrđene činjenice, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, a nakon toga donijeti novu zakonitu odluku.
U Zagrebu 9. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 8 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelje, oštećenika i tužitelja.
