REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] F 5

Poslovni broj: Us I-1322/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama sa sjedištem u [adresa], OIB: 28921383001, [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici, odvjetnici u Odvjetničkom uredu Mihočević & Bajs, Zagreb, Smičiklasova 18, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 72910430276, [adresa], uz sudjelovanje zainteresirane osobe FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi izvlaštenja, 9. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943- 02/24-01/411, URBROJ: 514-04-03-01-01/08-25-02 od 20. svibnja 2025. i rješenje Karlovačke županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za izvlaštenja KLASA: UP/I-943-04/22-01/167, URBROJ: 2133-08-02/06-24-54 od 24. travnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je isto dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog upravnog spora u visini od 2.500,00 € (dvije tisuće pet stotina eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate, ako tuženik ne podmiri trošak u ostavljenom roku dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za opću upravu, Odsjeka za izvlaštenja KLASA: UP/I-943-04/22-01/167, URBROJ: 2133-08-02/06-24-54 od 24. travnja 2024. toč. I izreke prihvaćen je prijedlog Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama, za potpuno izvlaštenje nekretnina u k. o. [katastarska općina], za zahvat izgradnje pregrade Brodarci na Kupi s pripadajućim objektima i uspornim nasipima uz Kupu i Dobru, rekonstrukcija dijelova kanala Kupa - Kupa i pripadajućih nasipa, te izgradnja ustave Šišljavić, obodnih nasipa retencije i ostalih regulacijskih građevina u području retencije Kupčina, "Projekt zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe", Mjera 8 te postaju vlasništvo Republike Hrvatske, javno vodno dobro u općoj uporabi na upravljanju Hrvatskih voda nekretnine pod oznakom k. č. br. [katastarska čestica] površine 88 čhv odnosno 288 m2 k. č. br. [katastarska čestica] površine 220 čhv odnosno 791 m2, obje upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], te u PL br. 3 k. o. [katastarska općina], vlasništvo i posjed FP (Ć), [adresa], sada [adresa]. Toč. II izreke navedeno je da je interes Republike Hrvatske za gradnju u okviru Projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe radi sprečavanja štetnih posljedica od poplava za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno nasljeđe i gospodarsku aktivnost u slivu rijeke Kupe , utvrđen čl. 4. Zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe ("Narodne novine" broj 118/18). Toč. III izreke vlasniku FP utvrđena je naknada tržišne vrijednosti za izvlaštene nekretnine opisane u toč. I izreke tog rješenja u ukupnom iznosu od 34.059,23 € (kč. br. [katastarska čestica] iznos od 4.080,34 €, kč. br. [katastarska čestica] iznos od 29.978,89 €). Također je određeno da je korisnik izvlaštenja Hrvatske vode dužan vlasniku FP isplatiti ukupan iznos utvrđene naknade u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja, a nakon toga roka sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 30. dana od dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju do isplate. Toč. IV izreke određeno je da korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed izvlaštenih nekretnina iz toč. I izreke danom pravomoćnosti ovog rješenja, ukoliko je do tada vlasniku isplatio naknadnu utvrđenu u toč. III, a u protivnom danom isplate naknade ukoliko se vlasnik i korisnik izvlaštenja drugačije ne sporazume. Toč. V izreke određeno je da će Općinski sud u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel Ozalj, upisati zabilježbu zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom iz toč. I izreke ovog rješenja, unutar roka od 7 godina od pravomoćnosti ovog rješenja o izvlaštenju. Toč. VI izreke određeno je da će Općinski sud u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel Ozalj i Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Ozalj, provesti to rješenje u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu nakon njegove pravomoćnosti i dokaza o isplaćenoj naknadi prema toč. III izreke ovog rješenja, a na prijedlog korisnika izvlaštenja ili prijašnjeg vlasnika izvlaštenih nekretnina iz toč. l. Toč. VII izreke određeno je da će Općinski sud u Karlovcu, Zemljišno knjižni odjel Ozalj nakon pravomoćnosti tog rješenja o izvlaštenju izvršiti brisanje zabilježbe pokrenutog postupka izvlaštenja u zemljišnim knjigama. Toč. VIII izreke određeno je da troškove postupka snosi korisnik izvlaštenja Hrvatske vode, a o istima će se odlučiti naknadno dopunskim rješenjem.

2. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-02/24-01/411, URBROJ: 514-04-03- 01-01/08-25-02 od 20. svibnja 2025. odbijena je žalba ovdje tužitelja izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenih upravnih rješenja zbog pogrešne primjene mjerodavnog zakona, zato što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno te iz razloga jer je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja . U tužbi ističe kako su upravna tijela pogrešno utvrdila naknadu za izvlaštenje tržišne vrijednosti nekretnine s obzirom da su u istu uključili i naknadu za pokretnine, odnosno vanjske uređaje i opremu koja se nalazi na nekretnini. Naime, građevinski vještak ĆP je u svom procjembenom elaboratu izvršio procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine u ukupnom iznosu od 25.870,00 €, a koja se ukupna vrijednost nekretnine sastoji između ostalog i od vrijednosti vanjskih uređaja u iznosu od 4.680,00 € i to kako slijedi: dvorišni vrtuljak za djecu paušalno: 500,00 €, solarni panel s instalacijom paušalno: 400,00 €, roštilj u pečenjari paušalno: 400,00 €, betonski opločnici sa rubnjacima: 1.400,00 €, zaštitna mreža na drvenim stupovima: 180,00 €, hrast komplet stol i klupe: 1.000,00 € i smreka komplet stol i klupe: 800,00 €. Nejasno je iz kojeg razloga je vještak vršio procjenu tržišne vrijednosti nekretnine na način da je prilikom računanja iznosa iste uzeo u obzir i vrijednost vanjskih uređaja i opreme koji predstavljaju pokretnine, a koje nisu postale dio nekretnine odnosno nisu s istom trajno povezane te vlasnik s istima pokretninama može slobodno raspolagati. Naime, odredbom čl. 4. st. 1. toč. 21. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da su obilježja koja utječu na vrijednost nekretnine (obilježja nekretnine) pravna i stvarna svojstva nekretnine kao kategorija zemljišta, namjena površina, način korištenja i uređenje površina, prava i tereti koji utječu na vrijednost, doprinosi i priključci, akti o gradnji, položajna obilježja, vrijeme čekanja, predvidivi ostatak održivog vijeka korištenja i daljnja obilježja nekretnine. Također, odredba čl. 2. st. 1. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina propisuje da predmet procjene vrijednosti nekretnina može biti katastarska čestica, uključujući sve ono što je s njom trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje. Odredba čl. 2. st. 5. Pravilnika propisuje da je izgrađena građevna čestica pojedinačna nekretnina, oblikovana na temelju prostornog plana i/ili izvršnog akta kojim se određuje oblik i veličina građevne čestice, koja uključuje sve ono što je na njezinoj površini, iznad nje ili ispod nje izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili na bilo koji drugi način s njom trajno povezano te je njen dio dok se od nje ne odvoji. Nisu dijelovi građevne čestice one građevine i drugo što je s njom povezano samo radi neke privremene namjene. Dakle, iz citiranih odredbi proizlazi kako upravo - stolovi, klupe, zaštitne mreže, dvorišni vrtuljak, solarni paneli i druge pokretnine ne mogu biti predmet procjene i uračunati se u naknadu tržišne vrijednosti nekretnine, budući da nije ispunjen kriterij trajne povezanosti s procjenjivanom česticom, niti su navedene pokretnine namijenjene da tamo trajno ostanu, nego se nalaze na samoj čestici samo radi neke privremene namjene i ne mogu biti predmet procjene. Vrednovanje navedenih pokretnina vještak je izvršio iz razloga jer je vlasnik nekretnine to zatražio, a time je vještak postupio pristrano i protivno pravilima struke, slijedom čega se vještački nalaz u tom dijelu ukazuje nezakonit. Navedeno je podnositelj isticao i tijekom postupka upravo kako bi se ukazalo na propuste u zaključcima vještaka iz elaborata. U tome smislu, vještak je i na ročištu dana 14. studenog 2023. na pitanje punomoćnika korisnika izvlaštenja zašto je procjenjivao vrijednost vanjskih uređaja i opreme budući da procjena takvih pokretnina nije predviđena propisima koji uređuju materiju izvlaštenja, a ujedno isto smatra pristranim postupanjem od strane vještaka, izjavio slijedeće: "Činjenica jest da su svi navedeni vanjski uređaji i oprema privedeni svrsi na predmetnoj parceli te unutar predmetnih objekata. Eventualno preseljenje istih spadalo bi u sferu nagađanja o eventualnom postojanju zamjenskog zemljišta koje vlasnik može i želi koristiti u iste svrhe te s obzirom da vlasnik ne svojom voljom navedene vanjske uređaje i opremu neće moći u budućnosti koristiti na lokaciji i na način na koji je zamislio, mišljenja sam kako je opravdano izračunati i naknadu za navedene vanjske uređaje i opremu. " Ovakvo obrazloženje tužitelj ocjenjuje nestručnim, pristranim i arbitrarnim određivanjem tržišne vrijednosti nekretnine, koje nema uporište u Zakonu. Štoviše, vještak se bavi pravnim pitanjem, a što izlazi iz njegove domene vještaka. Prvostupanjsko tijelo nije uvažilo prigovor korisnika izvlaštenja iz podneska od 13. studenog 2023. te je potom u obrazloženju rješenja izvelo zaključak kako: "smatra ispravnim i opravdanim što je vještak ĆP u svojoj procjeni obuhvatio i vanjske uređaje i opremu jer doista izvlaštenjem ti uređaji i oprema za vlasnika više nemaju svrhu, niti omogućuju korištenje koje je imao na zemljištu koje se izvlašćuje. Štoviše, zbog izvlaštenja oni za vlasnika predstavljaju dodatni problem i iziskuju dodatni trošak jer ih treba premjestiti na drugu lokaciju, a izjasnio se da takvu lokaciju nema, ili tražiti skladišni prostor, što znači dodatno se financijski opteretiti. Zato je logično da ista oprema i uređaji budu procijenjeni i uključeni u naknadu za izvlaštene nekretnine", a koji zaključak je u potpunosti neosnovan i neutemeljen. Niti vještak, niti prvostupanjsko tijelo, a niti tuženik nisu tijekom postupka obrazložili niti naveli zakonsku osnovu na temelju koje bi naknada tržišne vrijednosti uključivala i naknadu za pokretnine predmetne čestice. Iz same odredbe čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade proizlazi kako naknadu za potpuno izvlaštenje predstavlja samo iznos utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet izvlaštenja te ista ni u kojem slučaju ne može uključivati i iznos tržišne vrijednosti pokretnina koje se na istoj nalaze. Osim navedenog, tuženik u obrazloženju pobijanog rješenju posve pogrešno navodi da je nedvojbeno kako je dvorišni vrtuljak trajno povezan s nekretninom , s obzirom da je nedvojbeno kako se navedeni vrtuljak može rastaviti i premjestiti na drugo mjesto. Dakle, vlasnik nekretnine bi mogao vrtuljak koristiti na drugom mjestu ili da ga prodati trećoj osobi. U pogledu solarnih panela na krovištu objekta prvostupanjsko tijelo i tuženik pogrešno tumače da isti predstavljaju pripadak. Solarni paneli u smislu prava su pokretnine, a kojem stavu se priklonila i sudska praksa. Dakle, vlasnik nekretnine može sporne panele skloniti sa krovišta predmetne nekretnine te postaviti na neku drugu nekretninu. Samim time, solarni paneli ne mogu biti predmet procjene vrijednosti nekretnine u ovom postupku. Što se tiče stolova i klupa, u obrazloženju pobijanog rješenja, tuženik navodi slijedeće: "… ovo drugostupanjsko tijelo cijeni da se u konkretnom slučaju prethodno navedene stvari, koje su po svojoj naravi pokretnine, imaju smatrati u pravnom smislu nepokretninama, obzirom da su pripadak nepokretne stvari, iz kojeg razloga da izvlašteniku pripada naknada za iste." Naime prema odredbi čl. 7. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pripadak se definira kako slijedi: "Pripadak (pertinencija ili pobočna stvar) je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi glavne, a stoji u takvu prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni. Nije pripadak ona stvar koja se prema shvaćanju u prometu ne smatra pripatkom." Dakle, notorno je da se pomične klupe i stolovi ne mogu smat rati pripatkom nekretnine obzirom da se nedvojbeno mogu premjestiti na drugo mjesto bez da im se povrijedi bit. Shodno tomu, razvidno je da se stolovi i klupe u prometu ne smatraju pripatkom. Isto vrijedi i za zaštitnu mrežu na stupovima. Radi svega navedenog, prvostupanjsko tijelo, a potom i tuženik nisu pravilno utvrdili činjenice potrebne za utvrđivanje naknade te su nepravilno primijen ili materijalno pravo na štetu tužitelja. Također, tužitelj ističe kako vlasnik nema pravo na naknadu štete u postupku izvlaštenja, već eventualnu štetu može potraživati u parničnom postupku pred redovnim sudom. Vještak ĆP je u nalazu iz listopada 2023. godine naveo vrijednost vanjskih uređaja i opreme, da bi potom istu vrijednost obračunao u naknadu za izvlaštenje za nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], pod obrazloženjem, kako slijedi: "vlasnik ne svojom voljom navedene vanjske uređaje i opremu neće moći u budućnosti koristiti na lokaciji i na način na koji je zamislio, mišljenja sam kako je opravdano izračunati i naknadu za navedene vanjske uređaje i opremu". Prije svega, a s obzirom na naprijed navedeno, vještak pogrešno navodi da vanjske uređaje i opremu vlasnik više neće moći koristiti. Nadalje, Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade osim naknade za izvlaštenje poznaje samo naknadu za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine, ali ne i izgubljenu dobit zbog samog izvlaštenja, koja korespondira naknadi štete prema pravilima obveznog prava, i koja se ne određuje u postupku izvlaštenja, već eventualno u posebnom parničnom postupku pred redovnim sudom.

4. Tužbenim zahtjevom tužitelj je sudu predložio donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak. Ujedno je zatražena naknada troškova spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Zainteresirana osoba nije se očitovala na navode tužbe.

7. U tijeku spora održana je rasprava dana 1. srpnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je zamjenik opunomoćenika tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika i zainteresiranu osobu, koji je uredno pozvani.

8. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Odredbom čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" broj: 74/14, 69/17, 98/19, dalje: Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade) propisano je da se naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja.

11. Odredbom čl. 25. st. 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da se vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

12. Odredbom čl. 2. st. 1. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 105/15, dalje: Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina) propisano je da predmet procjene vrijednosti nekretnina može biti katastarska čestica uključujući sve ono što je s njom trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje. Stavkom 5. istog članka propisano je da je izgrađena građevna čestica pojedinačna nekretnina, oblikovana na temelju prostornog plana i/ili izvršnog akta kojim se određuje oblik i veličina građevne čestice, koja uključuje sve ono što je na njezinoj površini, iznad nje ili ispod nje izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili na bilo koji drugi način s njom trajno povezano te je njen dio dok se od nje ne odvoji. Nisu dijelovi građevne čestice one građevine i drugo što je s njom povezano samo radi neke privremene namjene.

13. Procjembeni elaborat na kojem se u konkretnom slučaju temelje rješenja upravnih tijela sačinjen je od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina ĆP. Uvidom u procjenu tržišne vrijednosti nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izrađenu od strane ĆP, utvrđeno je da je vještak prilikom utvrđenja visine naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu pored vrijednosti zemljišta u iznosu od 10.875,36 €, vrijednosti doprinosa i dozvola u iznosu od 1.000,00 € i vrijednosti objekata u iznosu od 9.314,09 €, uračunao i vrijednost vanjskih uređaja u iznosu od 4.680,00 €. Pri tome je u izračun vrijednosti vanjskih uređaja i opreme uračunao vrijednost: dvorišnog vrtuljka za djecu paušalno 500,00 €, solarnog panela s instalacijom paušalno 400,00 €, roštilja u pečenjari paušalno 400,00 €, betonskih opločnika sa rubnjacima 1.400,00 €, zaštitne mreže na drvenim stupovima 180,00 €, hrast kompleta stol i klupe 1.000,00 € i smreka kompleta stol i klupe 800 €.

14. Na ročištu održanom **.**.2023. ĆP, stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina, na pitanje opunomoćenika ovdje tužitelja, zašto je procjenjivao vrijednost vanjskih uređaja i opreme budući da procjena takvih pokretnina nije predviđena propisima koji uređuju materiju izvlaštenja , vještak je odgovorio da je činjenica da su svi navedeni vanjski uređaji i oprema priveden i svrsi na predmetnoj parceli te unutar predmetnih objekata. Eventualno preseljenje istih spadalo bi u sferu nagađanja o eventualnom postojanju zamjenskog zemljišta koje vlasnik može i želi koristiti u iste svrhe, te s obzirom da vlasnik ne svojom voljom navedene vanjske uređaje i opremu neće moći u budućnosti koristiti na lokaciji na način na koji je zamislio, vještak je mišljenja kako je opravdano izračunati i naknadu za navedene vanjske uređaje i opremu.

15. Donoseći tužbom pobijano rješenje tuženik u obrazloženju istog otklanja kao neosnovane prigovore ovdje tužitelja da građevinske poboljšice (dvorišni vrtuljak za djecu, solarni panel s instalacijom, roštilj u pečenjari, betonski opločnici sa rubnjacima te zaštitna mreža na drvenim stupovima) ne mogu biti predmet procjene i uračunate u naknadu tržišne vrijednosti nekretnine budući da nije ispunjen kriterij trajne povezanosti s procjenjivanom česticom niti su navedeni objekti namijenjeni da tamo trajno ostanu, nego vlasnik s istim pokretninama može slobodno raspolagati. Pri tome se tuženik poziva na fotodokumentaciju spisa predmeta, odnosno na stranicu 5 i 6 procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina ĆP, kao i fotodokumentaciju koja je sastavni dio procjembenog elaborata od 1. travnja 2022. (str. 13 i 14), izrađenog od strane vještaka Žarka Željka u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, a iz kojih prema stajalištu tuženika nedvojbeno proizlazi da je dvorišni vrtuljak trajno povezan s nekretninom, odnosno ukopan u zemlju, da je roštilj u pečenjari sazidan od cigle, da je solarni panel ugrađen na krovištu objekta, kao i da su vanjsko uređenje odnosno betonski opločnici i zaštitna mreža na stupovima nesporno trajno povezani sa zemljištem s namjerom da tamo trajno ostanu.

16. S obzirom na navedeno tuženik smatra kako ovdje tužitelj neosnovano ističe da je prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo da je u naknadu za izvlaštenje tržišne vrijednosti nekretnine potrebno uključiti i naknadu za vanjske uređaje i opremu koja se nalazi na nekretnini, a da je vještak vrednovanje pokretnina izvršio iz razloga što ga je vlasnik to zatražio, čime je postupio potpuno pristrano i protivno pravilima struke, slijedom čega je vještački nalaz u tom dijelu nezakonit. Nadalje, tuženik cijeni neosnovanim prigovor žalitelja da je vještak, bez uporišta u pravnim propisima o izvlaštenju, izvršio procjenu pokretnina – hrast komplet stol i klupe i smreka komplet stol i klupe na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz razloga što isti ne predstavljaju sastavni dio nekretnine koja se izvlašćuje, obzirom da isti nedvojbeno nisu trajno povezani sa zemljišnom česticom i da nisu njezin sastavni dio, dakle, ne dijele istu pravnu sudbinu, već s premještanjem predmetnih stolova i klupa s jednog mjesta na drugi ne bi bila povrijeđena njihova bit (supstanca). Odgovarajući na prethodno navedene prigovore tuženik ističe da, suprotno pravnoj ocjeni ovdje tužitelja, odnosne pokretnine (hrast komplet stol i klupe i smreka komplet stol i klupe), prema nalaženju tuženika predstavlja pripadak objekta pečenjare u smislu odredbe čl. 7. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. S obzirom na navedenu zakonsku odredbu, kao i čl. 5. st. 3. i čl. 2. st. 4. istog Zakona, tuženik cijeni da se u konkretnom slučaju prethodno navedene stvari, koje su po svojoj naravi pokretne, imaju smatrati u pravnom smislu nepokretnine obzirom da su pripadak nepokretne stvari iz kojeg razloga da izvlašteniku pripada naknada za iste. Riječ je, naime, o pokretnim stvarima (stolovi i stolice) koje je vlasnik namijenio da kao sporedne trajno služe svrsi glavne (pomoćna zgrada – natkrivena pečenjara), a koje stoje u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni.

17. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka te podvodeći iste pod prethodno citirane pravne norme, sud nalazi da je pobijana odluka tuženika u dijelu koji se odnosi na betonske opločnike s rubnjacima i zaštitnu mrežu na drvenim stupovima utemeljena na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava.

18. Naime, obilježja koja utječu na vrijednost nekretnine su pravna i stvarna svojstva nekretnine: kategorija zemljišta, namjena površina, način korištenja i uređenje površina, prava i tereti koji utječu na vrijednost, doprinosi i priključci, akti o gradnji, položajna obilježja, predvidivi ostatak održivog vijeka korištenja i daljnja obilježja nekretnine. Prema čl. 50. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj: 78/15, dalje: Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina), pri procjeni naknade za potpuno izvlaštenu nekretninu utvrđuje se uporabno svojstvo nekretnine, a naknada uključuje gubitak prava i posljedične gubitke, uz odbitak posljedičnih dobitaka, pri čemu se ne smije dvostruko uzimati ista svojstva. Pravilnik o m etodama procjene vrijednosti nekretnina navodi da se pri procjeni vrijednosti građevina i zemljišta uzimaju u obzir troškovi održavanja, troškovi gospodarenja i drugi relevantni čimbenici, uključujući troškove uklanjanja nedostataka i troškove poboljšica, što znači da se poboljšice koje povećavaju vrijednost zemljišta i građevina priznaju i vrednuju. Dakle, iz navedenog nespornim proizlazi da građevinske poboljšice na zemljištu, kao što su popločena ili asfaltirana dvorišta, predstavljaju sastavni dio tržišne vrijednosti nekretnine i trebaju biti uključene u procjenu naknade kod potpunog izvlaštenja. Nastavno, ograđivanje zemljišta, kao građevinski zahvat koji može utjecati na uporabno svojstvo i kakvoću nekretnine, spada u obilježja koja se procjenjuju u okviru stvarnih i pravnih svojstava nekretnine. Vrijednost ograde na zemljištu koje se potpuno izvlašćuje smatra se dijelom uporabnog svojstva i kakvoće nekretnine te se stoga mora uračunati u procjenu tržišne vrijednosti i time u iznos naknade za izvlaštenje, pod uvjetom da je ograda dio stvarnog stanja nekretnine, a što u konkretnom slučaju sud nalazi ispunjenim sukladno fotografijama procjembenog elaborata Ing ekspert d.o.o. od 1. travnja 2022., sačinjenog od strane Žarka Željka, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, koji je između ostalog u svom procjembenom elaboratu prilikom procijene tržišne vrijednosti nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pored samog zemljišta i dvije zgrade na istome vrednovao i vanjsko uređenje u vidu betonskih opločnika i zaštitne mreže na drvenim stupovima.

19. Međutim, sud ne prihvaća kao pravilan i zakonit zaključak tuženika vezano za dvorišni vrtuljak za djecu, solarni panel s instalacijom, roštilj u pečenjari, hrast komplet stol i klupe te smreka komplet stol i klupe. Naime, kao što to ukazuje i tužitelj u tužbi iz citirane odredbe čl. 46. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koja uređuje naknadu za potpuno izvlaštenje, proizlazi kako se sukladno nalazima i mišljenjima sudskih vještaka utvrđuje tržišna vrijednost samo i isključivo nekretnine koja se izvlašćuje te da ista predstavlja naknadu u postupku izvlaštenja. Drugim riječima, naknadu za potpuno izvlaštenje predstavlja samo iznos utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet izvlaštenja te ista ni u kojem slučaju ne može uključivati i iznos tržišne vrijednosti pokretnina koje se na istoj nalaze. Navedeno potvrđuje i stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivan Žuvela, koji je na zapisniku sastavljenom na ročištu 15. lipnja 2023. izjavio: "Što se tiče prigovora da nismo valorizirali klupe, namještaj itd., isto i nije predmet vještačenja budući da su predmet procjene bile nekretnine odnosno nekretnina, a ne i pokretnine. Nikad se u postupcima procjene nekretnina ne valoriziraju namještaj, oprema itd. Ne prihvaćam prigovor, solari su dio objekta kao što su i svi ostali konstruktivni i građevinski dijelovi neke zgrade." Djelomično navedeno potvrđuje i prethodno citirani procjembeni elaborat Ing ekspert d.o.o. sačinjen od strane Žarka Željka, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, koji također nije u rekap itulaciji procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine uključio vrijednost dvorišnog vrtuljka za djecu, solarnog panela, hrast komplet stol i klupe te smreka komplet stol i klupe. Navedeni vještak procjenjivao je vrijednost roštilja koji se nalazi u drvenoj pomoćnoj zgradi sa pečenjarom, ali sud prema fotografijama koje prileže procjembenom elaboratu br. 22 - 78,79 od svibnja 2023. godine sačinjenom od strane Kanova d.o.o., odnosno Ivanu Žuveli, stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina, ocjenjuje kako se u konkretnom slučaju radi također o pokretnini, odnosno roštilju od cigle na nosačima smještenom u zatvoreni prostor.

20. Isto tako, ukazuje se kako presuda Europskog suda za ljudska prava Bistrović protiv Republike Hrvatske (Presuda od 31. svibnja 2007., zahtjev br. 25774/05), na koju se poziva tuženik u obrazloženju rješenja, nije odlučujuća za ovaj predmet iz razloga jer se u navedenom slučaju radilo o naknadi za nepotpuno izvlaštenje te je presudno pitanje bilo pitanje učinka djelomičnog izvlaštenja na vrijednost preostale nekretnine podnositelja zahtjeva , a u konkretnom slučaju radi se o potpunom izvlaštenju.

21. Valja ukazati i kako se tuženik u cijelosti priklanja zaključku prvostupanjskog tijela da bi isplatom tržišne vrijednosti stolova i klupa bilo osigurano poštivanje načela razmjernosti, pri čemu se poziva na odredbu čl. 52. st. 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina iz koje proizlazi da se određivanju naknade za posljedične gubitke pristupa iz perspektive razmjernosti. Međutim, protivno navedenom, iz nalaza stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina ĆP, na kojem upravna tijela temelje visinu naknade, proizlazi kako je isti procijenio da u konkretnom slučaju nema posljedičnih gubitaka nastalih zbog izvlaštenja sukladno čl. 52. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.

22. Slijedom svega iznesenog, na temelju odredbe čl. 117. st. 1. ZUS-a pobijana upravna rješenja valjalo je poništiti i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

23. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 147. ZUS -a u svezi s Tbr. 27. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje tužitelj može ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav tužbe i zastupanje na raspravi, sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 €. Tužitelj je zatražio i naknadu troškova ročišta za objavu međutim na isto nije nitko za tužitelja pristupio, a niti se navedeni trošak, sve da je netko i pristupio objavi , ne smatra opravdanim troškom. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude

U Rijeci 9. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima, odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Mihočević & Bajs, Zagreb, Smičiklasova 18

- Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, [adresa]

- FP, [adresa]