REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] E 5

Poslovni broj: Us I-1379/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice EHC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 9. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/24-26/173, URBROJ: 531-03-25-3 od 9. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Dopunskim rješenjem Istarske županije, Grada Umaga-Umago, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/23-02/01, URBROJ: 2163-9-06/24-24-13 od 13. ožujka 2024. odbačen je prošireni zahtjev ovdje tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu povodom koje je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/173, URBROJ: 531-03-25-3 od 9. lipnja 2025. pod toč. 1. izreke poništio dopunsko rješenje Istarske županije, Grada Umaga -Umago, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/23- 02/01, URBROJ: 2163-9-06/24-24-13 od 13. ožujka 2024. o odbacivanju zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te pod toč. 2. izreke odbio zajednički zahtjev ovdje tužiteljice i EH iz [adresa], za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade, izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika. U tužbi ističe da iz obrazloženja rješenja tuženika proizlazi da je drugostupanjsko tijelo izvršilo uvid u pogrešan geodetski snimak izvedenog stanja koji se nalazio u spisu predmeta budući da je dana 14. prosinca 2017. pravni prednik tužiteljice AZONIS-u dostavio ispravljeni Geodetski snimak izvedenog stanja br. 105/17 od 20. veljače 2017. u tri primjerka. Nadalje, tužiteljica ističe da je tuženik pogrešno utvrdio činjenično stanje uvidom u kartu DOF5/2011 budući da na poziciji predmetne zgrade nisu vidljiva dva susjedna objekta pravokutnog oblika manjih dimenzija nego predmetna zgrada i prostor između njih , već zgrada koja je predmet ovog postupka odnosno za koju je predan zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i jedna kamp prikolica zajedno sa tendom koja nije predmet ovog postupka. Kamp prikolicu je tužiteljica 2017. godine premjestila na drugu lokaciju na istoj nekretnini te je ta činjenica vidljiva iz DOF5/2017/2018. Uvidom u karte DOF5/2011, DOF5/2014/2016 vidljivo je da se zgrada nalazila u šumskom području budući da je područje oko zgrade koja je predmet ozakonjenja bilo potpuno zaraslo te su zračne snimke izvedene u vrijeme kada je drveće bilo u punoj vegetaciji. Tužiteljica je u dogovoru s vlasnicima susjednih nekretnina posjekla drveće koje je graničilo s nekretninom tužiteljice odnosno drveće čije su grane zadirale u tužiteljičinu nekretninu i stvarale sjenu i hlad te je iz tog razloga na DOF5/2017/2018 zgrada jasnije vidljiva, a vidljivo je da cijela nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više nije obrasla drvećem. Navodi o tome da zgrada položajem odstupa na terenu od onog koji je vidljiv na DOF5/2011 snimci su najblaže rečeno paušalni, budući da bi o tome moralo biti izvedeno barem mjernično vještačenje, tim više kad je riječ o zaključcima koji su suprotni stručnim elaboratima (arhitektonskoj i geodetskoj snimci, koje k tome odgovaraju stanju zatečenom na terenu), a koje je kao obvezne zahtjevu priložila tužiteljica, a pogotovo kad su suprotni uvjerenju koje je izdala nadležna DGU o tome da je zgrada vidljiva na DOF5/2011 snimci kao jedinoj mjerodavnoj, upravo ona čije se ozakonjenje zahtijeva. U protivnom su upravna rješenja u potpunosti neprovjerljiva i time opterećena bitnim povredama odredaba postupka. Ukoliko je našlo da zgrada čije se ozakonjenje zahtijeva gabaritima ili položajem odstupa od one vidljive na DOF5/20011 snimci, prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo je utoliko bilo dužno navesti u čemu se ta odstupanja sastoje (izražavajući ih visinski i tlocrtno odnosno lokacijski u mjernim jedinicama koje je moguće provjeriti). Postupajući protivno tome, oba tijela su postupila protivno odredbama čl. 98. st. 5. i čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku, ostavljajući svoja rješenja manjkavima u pogledu činjeničnih utvrđenja i razloga za primjenu materijalnog prava. Konačno, postupljeno je u oba stupnja protivno odredbi čl. 8. Zakona o općem upravnom postupku jer je iz navoda tuženika očito da tuženik, a prethodno ni prvostupanjsko tijelo, nije išao za utvrđenjem materijalne istine, iako je to upravno tijelo dužno i to predstavlja jedno od temeljnih načela upravnog postupka. Zaključno, tužiteljica ističe kako činjenica da su na zgradi bilo kada nakon 21. lipnja 2011., vršeni radovi u smislu zamjene krova i sl., ne znači ništa u kontekstu ispunjavanja uvjeta za ozakonjenje. Tužiteljica (odnosno investitor) je do 21. lipnja 2011. morala na zgradi izvesti najmanje grube konstruktivne građevinske radove (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) i zgradu dovesti do takvog stupnja gotovosti, sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, a potom na njoj izvoditi fasadu, ugrađivati stolariju, pokrivati krov, postaviti solarne panele i sl., a da to ne utječe na činjenicu da se radi o zgradi koja podliježe odredbama čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jer je na dan 21. lipnja 2011. ispunjavala tim odredbama propisane uvjete. Jedina osnova za ozakonjenje zgrade prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jest DOF5/2011, a na toj je snimci tužiteljičina zgrada vidljiva te je to dodatno potvrđeno i posebnim uvjerenjem DGU-a.

4. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će poništiti pobijano rješenje tuženika u dijelu pod toč. 2. izreke te ozakoniti jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno je zatražena naknada troškova spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predložio tužbeni zahtjev odbiti.

6. U podnesku od 16. lipnja 2026. tužiteljica je dopunila navode iz tužbe ističući kako iz obrazloženja rješenja tuženika proizlazi da je isti svoju odluku utemeljio na podacima pribavljenim uvidom u sustav Uređena zemlja te na digitalnim ortofoto kartama (DOF5/2011, DOF5/2014-2016, DOF5/2017-2018, DOF5/2019-2020, DOF5/2021-2022 i DOF5/2022-2023), kao i na vlastitoj analizi i usporedbi navedenih snimaka. Međutim, tijekom upravnog postupka tužiteljica u niti jednom trenutku nije bila upoznata s navedenim dokazima niti joj je prije donošenja pobijanog rješenja dana mogućnost da se o istima očituje. Posebno pri tome ističe da odlučne činjenice na kojima je donesena konačna odluka nisu bile predmet raspravljanja u prvostupanjskom postupku, a tužiteljici nije omogućeno niti da se tijekom drugostupanjskog postupka upozna sa sadržajem tih dokaza, niti da se o njima izjasni prije donošenja odluke. Takvim postupanjem povrijeđena je odredba čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku kojom je propisano da se stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari, dakle tužiteljici je predmetnim postupanjem grubo narušeno načelo pravo stranke da sudjeluje u postupku. Da je tužiteljici bila pružena mogućnost očitovanja, mogla je ukazati na okolnosti koje dovode u pitanje zaključke tuženika, uključujući činjenicu da je u spisu postojao ispravljeni geodetski snimak izvedenog stanja, da se na dijelu snimaka uz predmetnu građevinu nalazi kamp prikolica koja nije predmet ovog postupka, kao i na okolnost da je vidljivost građevine na pojedinim ortofoto snimkama bila ograničena zbog obraslog terena i kasnijim uklanjanjem vegetacije. Tužiteljica ističe da nije sporno pravo upravnog tijela da tijekom postupka pribavlja podatke iz službenih evidencija i drugih izvora, međutim kada takvi podaci predstavljaju odlučnu osnovu za donošenje odluke na štetu stranke, upravno tijelo dužno je stranci omogućiti da se s njima upozna i da se o njima očituje prije donošenja odluke. Budući da je pobijano rješenje doneseno na temelju dokaza i činjenica o kojima tužiteljica nije imala mogućnost dati svoje očitovanje, pobijano rješenje opterećeno je bitnom povredom pravila upravnog postupka koja je bila od utjecaja na zakonitost donesene odluke.

7. Slijedom navedenog, tužiteljica je predložila sud donijeti presudu kojom će poništiti pobijano rješenje.

8. Sud je održao ročište za raspravu 1. srpnja 2026., čime je strankama sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

9. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Sud nije u sporu provodio daljnje dokaze predložene od strane tužiteljice (saslušanjem tužiteljice i svjedoka čije podatke tužiteljica nije dostavila tijekom postupka) obzirom je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju sa nezakonitom izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

12. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

13. Uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je da je tuženik prilikom odlučivanja o zahtjevu izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana iz kojeg je razvidno da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana zgrada na jugoistočnom dijelu čestice kao i izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je upisana k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 362 m2 i kuća [adresa] površine 42 m2. Nadalje, izvršen je uvid u spisu priležeće DOF5 zračne snimke: DOF5/2011, DOF5/2014/2016, DOF5/2017-2018, DOF5/2019-2020, DOF5/2021/2022, DOF5/2022/2023. Također, spisu prileži Uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za katastarski sustav KLASA: 935-08/16-03/881, URBROJ: 541-03-03-01/4-16-2 od 22. studenog 2016. kojim se potvrđuje da su zgrade, za koje je identifikacijom utvrđeno da su smještene na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], identificirane temeljem priloga zahtjevu, vidljive na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011., a koje su na preslici DOF5/2011, koja je sastavni dio navedenog uvjerenja označene rimskim brojem I i II.

14. Na temelju navedenih dokaza, sud ocjenjuje kako se u ovoj stvari bez svake sumnje može zaključiti da zgrada koja je predmetom ozakonjenja nije vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011. Naime, predmetna zgrada koja je predmetom ozakonjenja vidljiva je na DOF5/2017/2018, odnosno kasnije sačinjenim ortofoto kartama, dok ta ista građevina u navedenim dimenzijama i položaju nije vidljiva na DOF5/2011. Na karti DOF5/2011 na poziciji zgrade predmetne zgrade vidljiva su dva objekta manjih dimenzija nego predmetna zgrada, a čije postojanje potvrđuje i Uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za katastarski sustav od 22. studenog 2016. Kod takvog stanja stvari, ocjenjuje se da je tuženik u upravnom postupku pravilno utvrdio da je zgrada za koju je podnesen zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju izgrađena nakon 21. lipnja 2011. Pri tome se kao odlučno naglašava da je i iz fotografija koje prileže snimci izvedenog stanja elaborat 20-17/L od veljače 2017. razvidno da se radi o novosagrađenoj nedovršenoj građevini koja po stanju u kojem je evidentirana i zatečena 2017. godine nije postojala 2011. godine, a što sve potvrđuju ranije navedene ortofoto snimke.

15. U odnosu na tužbene navode valja reći kako uvjerenje Državne geodetske uprave od 22. studenog 2016. priloženo spisu, ne ukazuje na drugačiji zaključak jer se isto uopće ne odnosi na predmetnu zgradu koju tužiteljica želi ozakoniti. Valja ukazati kako Državna geodetska uprava samo utvrđuje svojim uvjerenjima da je nešto vidljivo, a ne utvrđuje je li to što je vidljivo naknadno srušeno, uklonjeno ili rekonstruirano i da li je to što je vidljivo isto zgradi koja se ozakonjuje, a što se upravo utvrđuje u upravnom postupku cijeneći svaki dokaz zasebno, sve dokaze zajedno i rezultate provedenog upravnog postupka. Navedeno stajalište izneseno je već i u odlukama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, između ostalog u presudi Usž-3150/2024-2 od 12. prosinca 2024. U citiranoj presudi navedeno je sljedeće: "Tužitelj se u ovom postupku i sporu neosnovano poziva na uvjerenje Državne geodetske uprave KLASA: 935 -08/18- 03/785, URBROJ: 541-03-01-02/5-18-2 od 7. rujna 2018. prema kojem je zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011. Navedeno iz razloga što vidljivost zgrade na DOF5/2011 utvrđuje službena osoba tuženika."

16. Nadalje, s obzirom na prigovore tužiteljice iz tužbe, ukazuje se kako spisu upravnog postupka prileži samo jedan geodetski snimak izvedenog stanja broj elaborata: 105/17 od 20. veljače 2017. i to onaj dostavljen uz podnesak prednika tužiteljice 18. prosinca 2017., za koji tužiteljica sama ističe da je ispravan. Uvidom u navedeni geodetski snimak, odnosno crveni pravokutnik koji prikazuje poziciju zgrade koja je predmetom ozakonjenja na DOF5/2011, razvidno je da na navedenoj poziciji u tlocrtnom obliku i dimenzijama nije vidljiva zgrada za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, već je na navedenom mjestu građevina navedenog tlocrtnog oblika i dimenzija vidljiva tek na ortofoto snimkama sačinjenima nakon 2017. godine (DOF5/2017-2018, DOF5/2019-2020, DOF5/2021/2022, DOF5/2022/2023 kao i DOF5/2023/2024).

17. Tužiteljica prigovara i sadržaju obrazloženja upravnih rješenja. Međutim, suprotno navodima tužiteljice, pobijano rješenje tuženika, sadrži sve zakonom propisane dijelove u smislu odredbe čl. 98. st. 5., odnosno čl. 120. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Predmetnom zakonskom odredbom propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar, a što se na odgovarajući način primjenjuje i na drugostupanjsko rješenje. Ocjena je suda kako su u drugostupanjskom postupku utvrđene sve odlučne činjenice i okolnosti , odnosno da pobijano rješenje tuženika sadrži jasne, cjelovite i argumentirane razloge o odlučnim činjenicama bitnim za rješenje ove upravne stvari. Sud pri tome nije ocjenjivao da li su navedene pretpostavke ispunjene i glede prvostupanjskog rješenja obzirom je isti odbacio zahtjev ovdje tužiteljice, što je od strane tuženika ocijenjeno nezakonitim.

18. Zaključno, vezano za navode tužiteljice glede povrede odredbe čl. 30. ZUP - a zbog onemogućavanja tužiteljici izjašnjavanja o dokazima na kojima je tuženik utemeljio svoju odluku – podacima sustava Uređena zemlja te digitalne ortofoto karte, valja reći sljedeće. Odredbom čl. 16. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da je u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz čl. 11. st. 1. podst. 4. ovoga Zakona te provesti očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njegov ispis koji se prilaže u spis. U konkretnom slučaju spisu upravnog postupka prileži navedena službena bilješka tuženika od 9. lipnja 2025. čime je isti ispunio svoju zakonsku obvezu. Činjenica pak da navedena službena bilješka nije dostavljena tužiteljici prije donošenja rješenja tuženika , prema stajalištu suda, ne predstavlja takvu procesnu povredu koja bi bila od utjecaja na zakonitost izreke rješenja tuženika. Tim više što tužiteljica tijekom ovog upravnog spora, nakon što je po donošenju rješenja tuženika bila u mogućnosti upoznati se sa sadržajem tih dokaza te izjasniti se o istima, nije navela razloge kojima bi osporila pravilnost zaključka tuženika izvedenih na temelju navedenih dokaza. Opreza radi napominje se kako nije sporno da očevid u konkretnom slučaju nije proveden, no prema stajalištu suda predmetno ne predstavlja povredu pravila postupka, a ovo iz razloga što se očevidom sukladno odredbi čl. 16. st. 2. ZPNIZ-a utvrđuje veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju. Slijedom navedenog, kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da su radovi izvođenja zgrade koja je predmetom ozakonjenja izvedeni nakon 21. lipnja 2011., nije bilo razloga za poduzimanje daljnje radnje provođenjem očevida, a radi utvrđenja činjenica sukladno citiranoj odredbi čl. 16. st. 2. ZPNIZ-a.

19. Slijedom svega navedenog, ocjena je suda kako je pravilno u upravnom postupku odbijen prijedlog ovdje tužiteljice kao u izreci rješenja tuženika jer u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za ozakonjenje prema ranije citiranim odredbama ZPNIZ-a.

20. Stoga je pobijana odluka tuženika ocjenjena zakonitom te je na temelju odredbe čl. 116. st. 2. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

21. Tužiteljica je zatražila naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to tužiteljici sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora, ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen zahtjev tužitelj ice za naknadu troškova spora te odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

U Rijeci 9. srpnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4

- Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20