Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6183/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe LASER-PRODAJA d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe GS, koje brani Goran Dukovčić, odvjetniku u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. i 2. (»Narodne novine«, br. 118/18. i 120/21.), u povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj: Pp-657/2023 od 23. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba LASER-PRODAJA d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba GS, oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 10. stavka 1. (pravilno i:točke b) i stavka 2. Zakona o minimalnoj plaći, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, jer opisano djelo nije prekršaj.
2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Izrekom pobijane presude učinjena je povreda odredaba članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, budući da u istoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno ista je nerazumljiva odnosno proturječna sama sebi i razlozima presude i odlučujućim činjenicama navedenim u obrazloženju presude, odnosno zapisnicima i dokumentima priloženim uz optužni prijedlog. Pogrešno utvrđeno činjenično stanje ogleda se u ovoj pravnoj stvari u činjenici da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe Zakona o minimalnoj plaći. Polazeća premisa prvostupanjskog suda je da se odredbe Zakona o minimalnoj plaći primjenjuju samo na one radnike koji imaju ugovorenu zakonom propisanu minimalnu plaću. Podnositelj žalbe drži i smatra da se odredbe Zakona o minimalnoj plaći odnose i trebaju primjenjivati na sve radnike i sve ugovorene plaće u Republici Hrvatskoj. Dakle, ukoliko poslodavac koji ima s radnikom sklopljen ugovor o radu na iznos veći od zakonom propisanog minimalnog iznosa, a pri tome ne isplati plaću, podnositelj žabe drži i smatra da je od strane istog počinjen prekršaj neisplate minimalne plaće (bez obzira što je ista ugovorena u većem iznosu). Dakle, bez obzira što je plaća ugovorena u većem iznosu, po pravnom shvaćanju podnositelja žalbe neisplatom te ugovorene plaće počinjen je prekršaj propisan odredbama Zakona o minimalnoj plaći. Tužitelj predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i proglasi okrivljenike krivima, podredno da vrati predmet na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno i zakonito donio oslobađajuću presudu, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakon jer djelo, na način kako je činjenično opisano izrekom pobijane presude, a koje je istovjetno opisano i u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
6. Naime, okrivljenici su oslobođeni od optužbe, kako im je optužnim prijedlogom stavljeno na teret, da bi kao odgovorna osoba u pravnoj osobi dana 27. srpnja 2022. u Šibeniku sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s radnikom CS rođenim **.**.1983. za radno mjesto skladištara u prodajnom mjestu na Brodarici, Ražinska 1, pri čemu da su ugovorili plaću u iznosu od 10.000,00 kuna neto, a bili su je dužni ugovoriti ili utvrditi u bruto iznosu, čime da bi počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 10. stavku 1. i stavku 2. Zakona o minimalnoj plaći.
7. Člankom 10. stavkom 1. točkom b) i stavkom 2. Zakona o minimalnoj plaći propisan je prekršaj pravne i odgovorne osobe ako minimalnu plaću ne ugovori ili ne utvrdi u bruto iznosu (članak 3. stavak 3.).
8. Činjenični opis djela iz izreke pobijane presude, kao i iz optužnog prijedloga nije potpun te djelo, na način kako je opisano, ne predstavlja prekršaj. Naime, iz činjeničnog opisa proizlazi da je s radnikom ugovorena plaća u iznosu od 10.000,00 kuna neto, međutim nije navedena odlučna činjenica iz koje bi proizlazilo da je riječ o minimalnoj plaći u smislu članka 3. Zakona o minimalnoj plaći, odnosno da su okrivljenici bili dužni upravo minimalnu plaću ugovoriti ili utvrditi u bruto iznosu.
9. Prekršaj mora biti jasno, precizno i potpuno činjenično određen već u optužnom aktu. Ako u činjeničnom opisu nedostaje neko od konstitutivnih obilježja prekršaja, djelo kako je opisano po propisu ne predstavlja prekršaj.
10. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da činjenični opis djela sadržan u optužnom prijedlogu ne sadrži sva zakonska obilježja prekršaja te je pravilno primijenio članak 182. točku 1. Prekršajnog zakona i okrivljenike oslobodio od optužbe, jer djelo za koje se optužuju, na način kako je opisano, po propisu nije prekršaj.
11. Budući da se u ovoj fazi postupka činjenični opis prekršaja ne može dopunjavati odlučnim činjenicama koje nisu sadržane u optužnom aktu, trebalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.
12. Zbog izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci
U Zagrebu 10. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek v.r.
Tomislav Tomašić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 6 (šest) otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
