Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Zagreb

    Broj: Ppž-6512/2026

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe DAROJKOVIĆ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe ĐŠ, koje brani Dario Benić, odvjetnik u Zgrebu, zbog prekršaja iz članka 115. stavka 2. u svezi stavka 1. podstavka 6. i stavka 4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu i dr. (»Narodne novine«, br. 41/18., 98/19., 30/21., 89/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe DAROJKOVIĆ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe ĐŠ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, poslovni broj: Pp-968/2022 od 27. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe DAROJKOVIĆ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe ĐŠ i prvostupanjska presuda potvrđuje.

    II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), okrivljena pravna osoba DAROJKOVIĆ d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba ĐŠ dužni su naknaditi trošak Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 50 (pedeset) eura, svaki, u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba DAROJKOVIĆ d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba ĐŠ, proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 115. stavka 2. u svezi stavka 1. podstavka 6. i stavka 4. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, činjenično opisanog u točki I. i prekršaja iz članka 111. stavka 2. u svezi stavka 1. podstavka 5. i stavka 4. istog Zakona, činjenično opisanog u točki II. izreke pobijane presude, za koje prekršaje je okrivljenoj pravnoj osobi izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi ukupna novčana kazna u iznosu od 600,00 eura.

    2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura, svaki.

    3. Protiv te presude okrivljenici su putem branitelja podnijeli zajedničku žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ističu da je nastupila zastara prekršajnog progona, da je prvostupanjski sud prekoračio optužbu izmjenom činjeničnog opisa djela, te da je izreka presude nerazumljiva, nejasna i proturječna obrazloženju. Smatraju da iz činjeničnog opisa ne proizlaze sva bitna obilježja prekršaja, osobito u odnosu na obavljanje prijevoza protivno dozvoli i voznom redu te u odnosu na izdavanje voznih karata. Naslovni sud je prvenstveno u samoj točki I izreke pobijane presude propustio točno i precizno utvrditi vrijeme počinjenja predmetnih prekršaja, a shodno tome u daljnjem tekstu presude je također vrijeme pogrešno označeno. Nadalje, u točki II. izreke formulacija je u potpunosti nejasna jer iz spisa predmeta proizlazi da su okrivljenici izdali svakom putniku račun koji u svojoj biti predstavlja voznu kartu sa svim zakonom potrebnim sadržajem, osim samog naziva „vozna karta“. Stoga je sud pogrešno u izreci naveo kako su okrivljenici umjesto vozne karte izdavali maloprodajne račune, već se u konkretnoj situaciji može raditi samo o nepotpuni voznim kartama okrivljenika. Žalitelji smatraju da je izreka i u ovo dijelu nejasna i proturječna.

    Razlozi o odlučnim činjenicama su u znatnoj mjeri izostali/neobrazloženi. U samom obrazloženju pobijane presude sud ne daje jasne i dostatne razloge zašto na temelju provedenog postupka, ocjenom iskaza okrivljenih i provedenih dokaza, uzima dokazanim i utvrđenim da su okrivljenici počinili djela opisana u izreci. Nadalje, žalitelji prigovaraju da prvostupanjski sud nije dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, već je provedeni inspekcijski nadzor s priloženom dokumentacijom paušalno uzeo kao vjerodostojan i istinit. Takvim postupanjem nije provedena sveobuhvatna kritična analiza pojedinačno i svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti, već je zaključke i samu presudu temeljio isključivo na dokumentaciji provedenog inspekcijskog nadzora.

    U odnosu na činjenično stanje, žalitelji ističu da iz samog zapisnika provedenog inspekcijskog nadzora te iz obrazloženja same presude proizlazi da je nesporno kako se u predmetnom autobusu u trenutku provedenog nadzora nalazio 51 putnik te je nesporno da taj broj predstavlja puni kapacitet predmetnog autobusa, odnosno da u trenutku nadzora nije postojalo niti jedno slobodno mjesto u autobusu za potencijalnog novog putnika. Sud je navedenu okolnost u potpunosti zanemario te nije dao razloge zbog kojih smatra da takva činjenica nema utjecaja na uopće postojanje prekršaja iz članka 115. stavka 1. alineja 6. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Upravo je ova činjenica bila ključna i odlučna za pravilno utvrđivanje cjelokupnog događaja te postojanje samog prekršaja. Naglašavaju da su se u autobusu punog kapaciteta nalazili putnici koji su putovali prema krajnjoj destinaciji, odnosno Crikvenici pa je time životno logično zaključiti da ne postoji svrha i interes ni putnika ni prijevoznika za zaustavljanjem na svim stajalištima utvrđenim u voznom redu. Još je važnije naglasiti da su okrivljenici zbog nemogućnosti ukrcaja u puni predmetni autobus poslali drugi autobus koje se zaustavio na stanicama na kojima se prvotni nije zbog punog kapaciteta. Stoga ostaje nejasno zašto sud sasvim formalno i paušalno utvrđuje odgovornost okrivljenika za predmetni prekršaj jer nisu poštivali vozni red zanemarujući sve bitne okolnosti predmetnog slučaja koje idu u prilog okrivljenicima te upućuju da predmetnim prekršajem nije nastala nikakva štetna posljedica za putnike ili za javni interes.

    Nadalje, sud nije cijenio niti je uzeo u obzir sve administrativne poteškoće okrivljenika kao prijevoznika koje su dovele do predmetnih prekršaja, a na koje se jasno pozivaju u svojoj pisanoj obrani. Naime, činjenica da je izdana vozna dozvola u skladu s voznim redom i prijevoznim pravcem iz 2008., prije izgradnje autoceste sasvim logično ukazuje da je ista neprimjenjiva dana kada s izgrađenom autocestom sasvim sigurno predviđena putovanja na dozvoljenim relacijama traju kraće.

    4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

    5. Žalba nije osnovana.

    6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakon, uz ocjenu navoda žalbi, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) ocijenilo je da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

    7. Nije osnovan žalbeni navod da je u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona. Prekršaji su počinjeni 16. srpnja 2022., a sukladno članku 14.c Prekršajnog zakona na zastaru se primjenjuje rok koji je bio propisan u vrijeme počinjenja prekršaja. Člankom 13. stavkom 1. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine, dok se trogodišnji rok iz stavka 2. istog članka primjenjuje samo na prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati obavezni prekršajni nalog.

    8. U konkretnom slučaju okrivljenici su proglašeni krivima za prekršaje za koje su u vrijeme počinjenja bile propisane novčane kazne koje prelaze iznose iz članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, odnosno 1.990,84 eura za pravnu osobu i 663,61 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Stoga se ne radi o prekršajima za koje bi ovlašteni tužitelj bio obvezan izdati obavezni prekršajni nalog.

    9. Slijedom navedenog, u ovom predmetu primjenjuje se četverogodišnji rok zastare iz članka 13. stavka 1. Prekršajnog zakona. Kako su prekršaji počinjeni 16. srpnja 2022., zastara prekršajnog progona nastupa 16. srpnja 2026., pa u vrijeme donošenja ove odluke zastara prekršajnog progona nije nastupila

    10. Neosnovano žalitelji ističu i da je prvostupanjski sud prekoračio optužbu. Iz izreke pobijane presude jasno proizlazi da se presuda odnosi na isti događaj koji je bio predmet optužnog prijedloga, odnosno na obavljanje međužupanijskog linijskog prijevoza putnika 16. srpnja 2022. autobusom prijevoznika DAROJKOVIĆ d.o.o. na relaciji Bjelovar – Čazma – Ivanić Grad - Crikvenica, protivno važećoj dozvoli i voznom redu, te na neizdavanje putnicima voznih karata sukladno odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, već izdavanje isprava koje nisu sadržavale zakonom propisane elemente vozne karte. Time nije izmijenjen objektivni identitet optužbe, niti su okrivljenici proglašeni krivima za druga djela od onih koja su im stavljena na teret. Samo jezično preoblikovanje činjeničnog opisa ne predstavlja prekoračenje optužbe, jer nisu mijenjane odlučne činjenice i nije dirano u identitet djela.

    11. Nisu osnovani ni žalbeni navodi da je izreka pobijane presude nerazumljiva, nejasna ili proturječna razlozima presude. Iz sadržaja pobijane presude jasno proizlaze vrijeme, mjesto, način počinjenja i bitna obilježja prekršaja. Iako bi upis vremena “8:20” u izreci bilo pravilnije označiti izrazom “u 8:20 sati”, takva nepreciznost ne čini izreku nerazumljivom niti onemogućuje ispitivanje zakonitosti presude. Iz cjelokupnog sadržaja presude i izvedenih dokaza, jasno proizlazi relevantan vremenski tijek događaja te da prijevoz nije obavljen u skladu s odobrenim voznim redom i prijevoznim pravcem.

    12. Žalitelji neosnovano tvrde da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Prema ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud je na temelju pisane obrane okrivljenika te provedenih dokaza sadržanih u spisu, i to zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, KLASA: 340-06/22-02/2962, URBROJ: 530-08-3-1-3-22-01/ZV od 16. srpnja 2022., pretprikaza digitalne datoteke (tahograf), dozvole za obavljanje međužupanijskog linijskog prijevoza putnika autobusom u cestovnom prometu broj BJ-RI-3, B1 0031518, voznog reda za međužupanijsku autobusnu liniju, plana kretanja autobusa, putnog radnog lista vozača VŠ i fotografija izdanih računa, pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice. Navedeni dokazi međusobno su suglasni u odlučnim okolnostima, a žalitelji svojim navodima nisu doveli u pitanje njihovu vjerodostojnost.

    13. Nije sporno da je dozvola za obavljanje međužupanijskog linijskog prijevoza putnika autobusom u cestovnom prometu broj BJ-RI-3, B1 0031518, vrijedila za liniju Bjelovar – Čazma – Ivanić Grad – Crikvenica, s polaskom iz Bjelovara u 5:30 sati i dolaskom u Crikvenicu u 9:45 sati.

    14. Neosnovani su žalbeni navodi kojima okrivljenici ističu da nije bilo potrebe za zaustavljanjem u Čazmi i Ivanić Gradu jer je autobus bio popunjen putnicima. Naime, činjenica eventualne popunjenosti autobusa ne oslobađa prijevoznika obveze obavljanja javnog linijskog prijevoza putnika u skladu s važećom dozvolom, odobrenim voznim redom i prijevoznim pravcem. Kako je dozvola važila od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2026., a u njoj su bili određeni polazak, stajališta i relacija, prijevoznik ju je morao poštovati. Čak i ako je prijevozniku stvarno nelogično čekati ili stajati kad je autobus pun, to nije dovoljno da samostalno promijeni liniju. Isto tako, okolnost da je prijevoznik eventualno organizirao drugi autobus koji se zaustavljao na pojedinim stajalištima ne mijenja činjenicu da je predmetni autobus prometovao protivno važećoj dozvoli i voznom redu. Sve dok je dozvola na snazi, prijevoznik ju je dužan poštovati, zajedno s voznim redom.

    15. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i da izdani maloprodajni računi ne predstavljaju vozne karte izdane u skladu sa zakonom. Članak 4. stavak 1. točka 61. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu propisuje da je vozna karta prijevozna isprava koja se izdaje putniku u javnom linijskom prijevozu putnika, na kojoj je najmanje navedeno polazište, odredište i cijena prijevoza te naziv prijevoznika; koja može biti u papirnatom ili elektroničkom obliku, a dokaz je sklopljenog ugovora o prijevozu, sklopljene police osiguranja tijekom prijevoza te plaćene naknade za prijevoz

    16. Stoga fiskalna ispravnost računa prema poreznim propisima nije odlučna za ocjenu jesu li putnicima izdane vozne karte sukladno odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Ako izdana isprava ne sadržava zakonom propisane elemente vozne karte, ona se ne može smatrati voznom kartom u smislu citirane zakonske odredbe, neovisno o tome što je putniku izdan račun i što je iz njega vidljivo da je određena usluga naplaćena. U konkretnom slučaju iz fotografija izdanih računa, koji priliježu u spisu proizlazi da predmetni računi nisu sadržavali propisane elemente vozne karte, zbog čega je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su okrivljenici ostvarili obilježja prekršaja koji im je stavljen na teret.

    17. Slijedom svega navedenog, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud u provedenom postupku u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje, proveo sve dokaze temeljem kojih se pojedine činjenice imaju smatrati dokazanim i u obrazloženju pobijane presude za odluku o krivnji okrivljenika dao valjane i dostatne razloge, dok žalbeni navodi nisu objektivno ni argumentirano doveli u pitanje pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda.

    18. Odluka o kazni također je pravilna i zakonita. Prvostupanjski sud je pri odmjeravanju kazne cijenio sve relevantne okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, osobito okolnosti pod kojima su prekršaji počinjeni i protek vremena od počinjenja prekršaja, pri čemu otegotne okolnosti nisu utvrđene. Imajući u vidu navedene okolnosti, kao i činjenicu da su novčane kazne ublažene ispod propisanih posebnih minimuma, ovaj Sud smatra da su tako odmjerene kazne pravilno individualizirane, primjerene težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika i društvenoj opasnosti djela, te da će se njima ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu utjecaja na okrivljenike da ubuduće ne čine takve ili slične prekršaje, tako i u smislu opće prevencije.

    19. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenici u roku od trideset dana od primitka ove presude plate dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne, iste će se smatrati plaćenim u cijelosti.

    20. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na članku 138. stavku 2. točki 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenike određena u okviru raspona koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, br. 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

    21. Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 9. srpnja 2026.

    Zapisničarka:

    Predsjednik vijeća:

    Mirjana Laljek, v.r.

    Tomislav Tomašić, v.r.

    Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.