P Ob-112/2025-24

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u pravnoj stvari tužiteljice- protutuženice AN (ranije MN) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Birnbaum, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženika-protutužitelja EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Mandić, odvjetnici u Osijeku, uz sudjelovanje mlt. GN, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici IN, dipl. pravnica iz Centra za posebno skrbništvo – Podružnica Osijek, radi spora o roditeljskoj skrbi, nakon održane i zaključene glavne i nejavne rasprave dana 28. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka, njihovih punomoćnika, a u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice, koja presuda je objavljena dana 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Mijenja se točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Osijeku posl.br. R1 Ob- 521/2021-3 od 25. siječnja 2022. na način da se odobrava tužiteljici AN (ranije MN) iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao majci i zakonskoj zastupnici mlt. GN, rođene **.**.2021., OIB: [osobni identifikacijski broj], samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na donošenje odluke o promjeni prebivališta/boravišta mlt. djeteta, podnošenje zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i putovnice, prelaska s djetetom preko granica unutar i izvan Europske Unije, donošenje odluka o liječenju i medicinskoj skrbi mlt. djeteta, upisu djeteta u vrtić i školu te se određuje da će mlt. GN, rođena **.**.2021., OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeti s majkom na adresi u [adresa], 6032 Emmen.

2. Mijenja se točka III. izreke rješenja Općinskog suda u Osijeku posl.br. R1 Ob- 521/2021-3 od 25. siječnja 2022. kojom je određeno ostvarivanje osobnih odnosa oca EN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] sa zajedničkim mlt. djetetom GN, rođenom **.**.2021., OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da će se osobni odnosi oca i djeteta ostvarivati na sljedeći način:

- majka se obvezuje dovoziti i odvoziti mlt. GN u [adresa] radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta i oca te u cijelosti snositi troškove prijevoza za vrijeme: ljetnih školskih praznika Kantona Luzern, Švicarska u trajanju od 28 dana neprekidno; jesenskih školskih praznika Kantona Luzern u trajanju od 8 dana neprekidno; Božićnih školskih praznika Kantona Luzern u trajanju od 8 dana neprekidno; tzv. fašničkih školskih praznika Kantona Luzern u trajanju od 8 dana neprekidno; Uskrsnih školskih praznika Kantona Luzern u trajanju od 8 dana neprekidno;

- majka se obvezuje ocu svake godine dostaviti obvezni godišnji školski kalendar čim isti bude službeno objavljen, a najkasnije do 15. lipnja te godine,

- majka se obvezuje, u dogovoru s ocem, datume boravka djeteta kod oca u točnim terminima utvrditi najkasnije do 1. srpnja tekuće godine za iduću godinu odnosno po pravomoćnosti predmetne odluke sve termine koje obuhvaćaju period koji ne spada u vrijeme koje se utvrđuje najkasnije s 1. srpnja tekuće godine,

- omogućuje se ocu ostvarivati osobne odnose s djetetom putem videopoziva četiri puta tjedno, svakog ponedjeljka, srijede, petka i nedjelje, u vremenu kada dijete boravi s majkom, u trajanju 30 minuta, unutar vremenskog okvira između 19:30 i 20:30 sati,

- omogućuje se ocu osobne odnose s djetetom ostvarivati do tri puta godišnje dolaskom oca u Švicarsku, koje putne troškove će otac snositi u cijelosti, na način da će za vrijeme boravka oca u Švicarskoj otac i dijete svakodnevno ostvarivati osobne odnose u trajanju od 3 sata, koje vrijeme će se prilagoditi slobodnom vremenu djeteta tog dana, a otac će preuzimati i vraćati dijete na njezinu adresu stanovanja u [adresa], u maksimalnom trajanju do 8 dana po svakom od posjeta,

- otac se obvezuje omogućiti majci svakodnevni videokontakt s djetetom dok dijete boravi kod njega,

3. Nalaže se majci AN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] omogućiti ocu EN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svakodnevni kontakt s mlt. GN, rođenom **.**.2021., OIB: [osobni identifikacijski broj] putem videopoziva, u vremenu kada dijete ne boravi kod oca.

Nalaže se ocu EN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] omogućiti majci AN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svakodnevni kontakt s mlt. GN, rođenom **.**.2021., OIB: [osobni identifikacijski broj] putem videopoziva, u vremenu kada dijete boravi kod oca.

4. Roditelji će informacije u vezi s djetetom razmjenjivati telefonski, SMS-om i elektronskom poštom."

II. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Mijenja se dio rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj R1 Ob-521/2021- 3 od 25. siječnja 2022. u dijelu u kojem je određeno da mlt. GN, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanuje s majkom MN, OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da se će mlt. GN stanovati s ocem EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa].

2. Mijenja se dio rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj R1 Ob-521/2021-3 od 25. siječnja 2022. u dijelu u kojem su određeni osobni odnosi između mlt. GN i oca EN, na način da će se osobni odnosi mlt. GN održavati s majkom AN (ranije MN) na način kako isto odredi Hrvatski zavod za socijalni rad.

3. Mijenja se dio Rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj R1 Ob-521/2021- 3 od 25. siječnja 2022. godine, u dijelu u kojem je naloženo ocu EN GN doprinositi mjesečni iznos na ime uzdržavanja mlt. GN, na način da se obvezuje majka AN (ranije MN), OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja mlt. GN, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečnim iznosom od 250,00 eura počev od donošenja presude dok za to budu postojali zakonski uvjeti, najkasnije do 30-og u mjesecu za odnosni mjesec, sa zateznom kamatom koja teče od dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog obroka do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 4. ožujka 2025. navodi kako je 25. siječnja 2022. razveden brak stranaka te je određeno da će njihovo dijete mlt. GN stanovati s njom uz ostvarivanje osobnih odnosa s tuženikom te njegov doprinos uzdržavanju, a roditeljska skrb je zajednička. Navodi kako je faktična bračna zajednica prekinuta za vrijeme trudnoće, a brak razveden nakon rođenja djeteta te su posljednji mjeseci trudnoće i rođenje djeteta protekli bez tuženikove prisutnosti. Tužiteljica tvrdi kako je ona nakon rođenja djeteta ispunjavala sadržaje roditeljske skrbi, a tuženik bi kod nje povremeno dolazio vidjeti dijete, koje susrete bi većinom prespavao. Kako je GN rasla, počeli su učestaliji kontakti s ocem koji se sada održavaju redovno izvan majčine kuće dok je odnos oca i majke korektan. Nadalje, stranke imaju nove partnerske odnose pa se tuženik preselio kod partnerice u [adresa], a tužiteljica ima zaručnika LN koji živi i radi u Švicarskoj u [adresa]. Ističe da mlt. GN s LN ima privržen i blizak odnos. Uzimajući u obzir životni standard u Švicarskoj, kvalitetan obrazovni i zdravstveni sustav, osigurano stambeno pitanje, stalna iznadprosječna primanja koja LN ostvaruje, tužiteljica i njezin partner žele započeti život u Švicarskoj gdje bi tužiteljica preselila s djetetom. Tužiteljica dodaje da je njezin partner hrvatski državljanin, obje stranke ga poznaju, on unazad deset godina radi u Švicarskoj te ima iznadprosječnu plaću, ima potpisan ugovor o najmu na neodređeno vrijeme, a stan ima osigurane stambene uvjete potrebne za kvalitetan obiteljski život. Tužiteljica bi se zaposlila u Švicarskoj s radom na pola ili 40% radnog vremena pa bi organizirala pronalazak pedijatra, upis u vrtić i bila bi dostupna djetetu radi prilagodbe, a uz navedeno bi i njezina majka dolazila u Švicarsku. Smatra da preseljenje nije prepreka da se osobni odnosi oca i kćeri nastave odvijati jer postoji dobra prometna povezanost avionom, a tužiteljica bi dijete o svom trošku dovodila u Hrvatsku par puta godišnje pa bi dijete s ocem godišnje provelo po nekoliko mjeseci čime bi se održala njihova emotivna veza. Tužiteljica je voljna da roditeljska skrb ostane zajednička, no radi lakšeg funkcioniranja u Švicarskoj predlaže da joj se odobri samostalno zastupanje djeteta vezano za promjenu prebivališta/boravišta, izdavanje osobne iskaznice i putovnice, prelazak granica unutar i izvan Europske Unije, odlučivanje o zdravlju te upisu u vrtić i školu. Tužiteljica predlaže da sud donese presudu kao u izreci (toč. I.) odnosno da izmijeni prijašnju odluku na način da mlt. GN stanuje s njom u Švicarskoj uz samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u navedenim segmentima. Ujedno predlaže ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i oca nekoliko puta godišnje za vrijeme praznika kada bi dovodila dijete o svom trošku u Republiku Hrvatsku, a kako uređuje podneskom od 17. travnja 2025. Naglašava kako je Švicarska jedna od najboljih zemalja za odgoj djece, multikulturalna je država, ima kvalitetan zdravstveni i obrazovni sustav u kojem djeca uče više jezika te se radi o jednoj od najsigurnijih zemalja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva jer nisu nastupile okolnosti koje bi omogućavale promjenu prethodne odluke. Tvrdi da tužiteljica nema posao u Švicarskoj, nije zasnovala bračnu zajednicu, živi i radi u Osijeku te ima romantičnu ideju o životu u Švicarskoj. Navodi kako je dijete integrirano u društvenu sredinu gdje živi, a ne u Švicarskoj. Smatra da je u većem interesu mlt. GN svaki dan vidjeti oca i baku po majci, nego odseliti. Poriče da bi nakon rođenja djeteta isključivo tužiteljica ispunjavala sadržaje roditeljske skrbi jer je on prije i poslije poroda pomagao u kućanstvu gdje je tužiteljica živjela te napominje kako o majčinoj roditeljskoj skrbi svjedoči činjenica da je trideset dana nakon rođenja djeteta prestala dojiti kako bi ugradila silikone u grudi. Ističe da s mlt. GN ima blizak i topao odnos te s njom provodi i više vremena nego li je određeno sudskom odlukom odnosno svaki drugi dan i svaki vikend. Protivi se preseljenju djeteta u Švicarsku navodeći da tužiteljica za preseljenjem nema životnu ili ekonomsku potrebu jer je zaposlena u Osijeku, od razvoda je imala tri partnera pa tuženik drži da je i sadašnja veza privremenog karaktera. Uz ovo dodaje da sud ne može temeljiti odluku na temelju primanja tužiteljičinog partnera, da tužiteljica nema u Švicarskoj nekretninu, nema posao i primanja, ne navodi gdje bi se zaposlila i s kojim primanjima pa smatra da preseljenje nije u skladu s interesom djeteta, nego isključivo s interesom majke. Donošenjem odluke o samostalnoj roditeljskoj skrbi tuženik bi bio u potpunosti ograničen u sudjelovanju u bilo kakvoj odluci. Pored toga dodaje kako ima saznanja da dijete nema blizak odnos s majkom, odnosno da ima bliskiji odnos s bakom po majci s kojom tužiteljica i dijete žive. Dijete ima iznimno bliske odnose i s bakom i djedom po ocu koje viđa jednom tjedno. Djetetu ne bi bilo bolje u Švicarskoj, jer bi preseljenjem izgubilo blizak kontakt s ocem, ali i bakama i djedom. Tuženik ne spori da je Švicarska „obećana zemlja“, no naglašava kako je i život u Osijeku kvalitetan za obitelji i djecu, ima izbor vrtića, škola, najviše zelenih površina i parkova u ovom dijelu Europe te velik broj sportskih, umjetničkih i kulturnih aktivnosti. Tuženik smatra nelogičnim da bi se preseljenjem osobni odnosi odvijali proširenijom dinamikom jer nije izvjesno da bi dijete moglo izostajati često i na duga razdoblja, dok ni kraća razdoblja dolaska u Osijek nisu izvediva jer bi moralo prelaziti izrazitu udaljenost iako majka pokušava prikazati putovanja iz Osijeka za Švicarsku kao kratka, bezbolna i jeftina. Dodaje da svakodnevni telefonski kontakti nisu zamjena za susrete i druženja. U slučaju tužiteljičinog preseljenja u Švicarsku, tuženik predlaže da se izmijeni ranija odluka na način da mlt. GN stanuje s njim uz ostvarivanje osobnih odnosa s majkom te majčin doprinos uzdržavanju 250,00 eura mjesečno te u tom pravcu podnosi protutužbeni zahtjev pobliže naveden u izreci.

3. Tužiteljica smatra kako protutužbu treba odbaciti jer se obvezno savjetovanje nije provodilo u odnosu na takav zahtjev. Ističe kako je dostavila podatke i dokaze iz kojih proizlazi da u slučaju preseljenja u [adresa] ona i dijete imaju osigurane sve životne uvjete. Mlt. GN od rođenja živi s majkom s kojom ima izgrađen blizak i stabilan odnos, a blizak odnos GN s bakom po majci samo potvrđuje da dijete ima dodatno sigurnu emocionalnu figuru u okruženju majke, koji odnos bi se u slučaju preseljenja nastavio održavati dolaskom bake u Švicarsku te odlaskom mlt. GN u [adresa]. Preseljenje u Švicarsku nije romantična ideja, već konkretna prilika da se djetetu omogući stabilan život u sigurnom okruženju. Smatra da je podnošenje protutužbe procesni manevar jer tuženik nikada nije predlagao da dijete stanuje s njim, a tužiteljica nema informaciju gdje otac stanuje jer u protutužbi navodi kako bi trebala stanovati u [adresa], a u protutužbenom zahtjevu predlaže Osijek. Dijete od rođenja živi s majkom, a vrijeme kod oca počela je provoditi nakon napunjenih godinu dana i to najčešće jedan dan vikendom. Tijekom postupka dodaje kako se udala 27. rujna 2025., da je njezin suprug napredovao te sada ostvaruje veća primanja; da bi dijete bilo uključeno u obrazovni sustav koji pruža podršku djeci iz druge jezične sredine; da je raspored školskih praznika poznat te omogućava ostvarivanje osobnih odnosa; da je mlt. GN završila individualni program njemačkog jezika te je bila par puta u Švicarskoj kada je njemački i koristila; da se prilikom odlaska u Švicarsku osjećala sigurno, zadovoljno i veselo te je ostvarila prijateljske kontakte. Zaključno navodi kako bi se odbijanjem preseljenja prolongirala neizvjesnost te bi se prekinuo započeti proces prilagodbe, a dijete bi ostalo bez dugoročno stabilnog životnog rješenja. Pored ovog dodaje kako je 3. listopada 2025. pod brojem R1 Ob–284/2025 ovaj sud donio rješenje o privremenoj mjeri sukladno kojoj je majci odobreno samostalno putovanje s djetetom u države članice Europske Unije, Schengenskog prostora i Švicarsku bez posebne suglasnosti oca, ali uz prethodnu najavu.

4. Tijekom postupka tuženik u bitnom ističe kako tužiteljica nije priložila dozvolu odobrenog boravka i prijavljenog prebivališta u [adresa] pa nema riješeno stambeno pitanje i uvjete za upis u vrtić; da tužiteljica i dijete nisu financijski ugrožene u Hrvatskoj; da su prihodi majčinog partnera irelevantni, ali upućuju da je selidba motivirana željom tužiteljice, a ne interesom djeteta; da se učestalo mijenjanje tužiteljičinih partnera odrazilo na dijete koje je u dobi od tri godine imalo histerične napade; da je tužiteljica najavljivala sklapanje braka i s prethodnim partnerom; da on o djetetu skrbi od rođenja a susreti i druženja su se u početku odvijali u kućanstvu majke na njezino inzistiranje; da mu je tužiteljica počela ograničavati kontakte nakon pokretanja ovog postupka; da bi nova jezična okolina mogla izazvati emocionalni stres i regresiju kod djeteta te postoji opasnost od narušavanja nacionalnog i jezičnog identiteta. Ističe da je dao suglasnost da dijete uči njemački jezik, no nije suglasan s preseljenjem te da su odlasci djeteta u Švicarsku bili odmor odnosno putovanja. Zaključno, tvrdi da tužiteljica nije dokazala da bi preseljenje u Švicarsku bilo u interesu djeteta te da predložena dinamika osobnih odnosa ne bi bila ovršiva u slučaju da majka promijeni svoje mišljenje. Svođenje trenutnog odnosa oca i mlt. djeteta koji se odvija svaka dva dana na videopozive i nekoliko putovanja godišnje nikako nije u skladu s interesom djeteta.

5. Radi zaštite prava i interesa mlt. GN imenovana joj je posebna skrbnica IN rješenjem ovog suda od 6. ožujka 2025. koja navodi kako je sporazum u najboljem interesu djeteta, a ukoliko ga ne postignu, da stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek (dalje HZSR PU OS) da mišljenje, uz utvrđivanje interakcije mlt. GN s roditeljima s obzirom na njenu nižu kronološku dob.

6. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je izvršio uvid u: izvješće o obveznom savjetovanju, ovjereni prijevod s njemačkog jezika vezano za obračun plaće tužiteljičinog supruga i ostalu dokumentaciju sa str. 7-17, 26-42, 183-213 spisa, rješenje ovoga suda R1 Ob-521/2021, fotografije, poruke izmijenjene između stranaka, mišljenje stručnog tima HZSR PU OS od 26. svibnja 2026., potvrdu o završenom njemačkom jeziku, nalaz logopeda i medicinsku dokumentaciju vezano za mlt. GN, liste plaća za tužiteljicu, potvrde porezne uprave, ostalu dokumentaciju u spisu te je saslušao parnične stranke. Stranke su predložile zaključenje glavne rasprave.

7. Iz izvješća o provedenom obveznom savjetovanju od 12. veljače 2025. je utvrđeno da parnične stranke nisu uspjele sačiniti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

8. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Osijeku broj R1 Ob-521/2021-3 je utvrđeno kako je 25. siječnja 2022. razveden brak stranaka te je određeno da će mlt. GN rođena **.**.2021. stanovati s tužiteljicom uz ostvarivanje osobnih odnosa s ocem svakog ponedjeljka, srijede i petka od 17,00 do 20,00 sati na adresi majke, blagdanima i praznicima prema dogovoru roditelja, kao i da će otac za uzdržavanje djeteta doprinositi 1.800,00 kuna (238,90 eura) mjesečno.

9. Uvidom u dokumentaciju za supruga tužiteljice LN je utvrđeno kako je isti u siječnju 2025. imao neto plaću 4.759,95 CHF, imao je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s godišnjom bruto plaćom 84.000,00 CHF, od listopada 2025. ima sklopljen novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s godišnjom bruto plaćom od 91.000,00 CHF, a u travnju 2026. je ostvario neto plaću 5.962,35 eura. Također je utvrđeno da isti ima sklopljen ugovor o najmu dvoiposobnog stana u [adresa] gdje najamnina iznosi 1.160,00 CHF.

10. Iz fotografija koje su priložile obje parnične strane su razvidni trenuci jednog i drugog roditelja s djetetom. Tako je mlt. GN od rujna 2021. do siječnja 2022. snimljena kako zadovoljno spava, smiješi se, snimljeni su prvi koraci, puzanje i zajednički trenuci s ocem. Ujedno je dijete snimljeno zadovoljno i nasmiješeno prilikom boravka s majkom u Švicarskoj.

11. Uvidom u obvezni sedmogodišnji plan školskih praznika Kantona Luzern je utvrđeno kako Služba za obrazovanje u Emmenu ima razrađen raspored školskih praznika do 2030. Škola u Švicarskoj počinje sredinom kolovoza, prvi praznici su jesenski u trajanju od oko dva tjedna, potom slijede Božićni praznici od dva tjedna, fašnički praznici od dva tjedna, Uskršnji praznici od dva tjedna te ljetni praznici u trajanju od mjesec i pol dana.

12. Iz dokumentacije o obrazovnom sustavu u Švicarskoj je utvrđeno kako je osnovno obrazovanje u Kantonu Luzern besplatno i traje deset do jedanaest godina. Djeca koja do 31. srpnja navrše pet godina obvezno se uključuju u dječji vrtić ili na temeljnu razinu školovanja.

13. Iz poruka koje su stranke razmijenile slijedi kako tuženik u početku nije bio suglasan da tužiteljica putuje s GN u [adresa] radi odmora.

14. U porukama stranaka (bez nadnevka) tužiteljica izvještava tuženika kako mlt. GN histerizira te da će ju voditi psihijatru ukoliko se to nastavi, a tuženik navodi da s djetetom treba razgovarati. Potom slijede poruke između stranaka u kojem se dogovaraju oko preuzimanja djeteta, tužiteljica navodi da joj ne odgovara da GN bude cijeli vikend kod tuženika te da nije zdravo da bude tjedan dana kod njega pa potom tjedan dana kod nje jer je prirodno da bude s majkom.

15. Tuženik se obraćao HZSR PU OS u veljači 2025. da ga tužiteljica optužuje za narušavanje reda i mira; ucjenjuje ga da ako se ne suglasi s odlaskom djeteta u Švicarsku, da će ići povećanje uzdržavanja te "češljanje" njegovih poslova i poreza.

16. Iz potvrde od 13. svibnja 2026. i suglasnosti je utvrđeno kako je mlt. GN završila individualni program njemačkog jezika u trajanju od 40 sati koji obuhvaća osnovnu komunikaciju na njemačkom te da je tuženik s istim suglasan.

17. Iz liste plaća za tužiteljicu slijedi kako je od listopada 2024. do ožujka 2025. imala neto plaću oko 800,00 eura mjesečno, dok iz potvrda Porezne uprave slijedi godišnji dohodak tužiteljice tijekom 2024. u iznosu od 12.112,55 eura, neoporezivi primici 690,31 eura te porez i prirez 524,76 eura. Od siječnja do ožujka 2025. je ostvarila dohodak od 2.360,94 eura te neoporezive primitke 325,68 eura.

18. Iz elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih je utvrđeno kako je tužiteljica s LN sklopila brak 27. rujna 2025.

19. HZSR PU OS daje 26. svibnja 2026. mišljenje svog stručnog tima sačinjeno nakon uvida u dokumentaciju, razgovora s roditeljima i djetetom te neposrednog opažanja uvjeta stanovanja. Tužiteljica prima mjesečnu plaću od oko 840,00 eura, a tuženik oko 1.500,00 eura. Nadalje je utvrđeno kako je tuženik najprije dolazio u kućanstvo tužiteljice radi održavanja osobnih odnosa s mlt. djetetom, a kada je mlt. GN navršila godinu i pol dana, počeo ju je odvoditi u svoje kućanstvo. Roditelji su dogovarali ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta te su se isti odvijali ponedjeljkom, srijedom i petkom u poslijepodnevnim satima, svaki vikend jedan dan vikenda po nekoliko sati što se proširilo i na noćenje u očevom kućanstvu s petka na subotu. Roditelji su zasnovali nove partnerske veze te majka ima partnera u Švicarskoj, a otac partnericu u [adresa] kod koje je boravio s tim da se u izvješću navodi kako je veza prekinuta te se vratio u Osijek. Tijekom ovog postupka roditelji su se obraćali HZSR PU OS: otac navodeći da mu majka uskraćuje ili prorjeđuje održavanje osobnih odnosa s djetetom, a majka navodeći da su kontakti preširoki te ih dijete s ocem provodi samo u zabavi, igraonicama, kupuje joj igračke, pa dijete isto zahtijeva od majke. Majka ističe da provodi s djetetom vrijeme u igri, ali i edukativnim sadržajima te podmirujući njene osnovne i razvojne potrebe. Nadalje je utvrđeno kako se otac protivio da majka svoj godišnji odmor provede u Švicarskoj pa se i majka usprotivila da mlt. GN s ocem i njegovom partnericom ode u inozemstvo na ljetovanje. Oboje su se pozivali na dobrobit djeteta, a na kraju mlt. GN nije bila niti s majkom niti s ocem na odmoru u inozemstvu. Potom je utvrđeno kako je ovaj sud 3. listopada 2025. donio rješenje o privremenoj mjeri broj R1 Ob-284/2025-14 kojim su određeni termini ostvarivanja osobnih odnosa te da oba roditelja s djetetom mogu samostalno putovati bez suglasnosti onog drugog izvan Republike Hrvatske u države članice Europske Unije te majka u Švicarsku. Majka je u rujnu 2025. sklopila brak s LN te planiraju zajednički život u Švicarskoj, ali ne bez mlt. GN. S druge strane, otac je zadovoljan ostvarivanjem osobnih odnosa s mlt. djetetom, protivi se preseljenju te je motiviran preuzeti svakodnevnu skrb o djetetu. Oba roditelja imaju adekvatne stambene uvjete te mlt. GN ima svoju sobu i kod majke i kod oca. Opažanjem interakcije svakog od roditelja s djetetom je vidljivo kako se dijete osjeća ugodno s oba roditelja, svaki od njih je primjereno i nježno stupao u interakciju s djetetom i obraćao se primjerenim rječnikom. Mlt. GN je na oba roditelja reagirala vrlo slično, tražila od njih sigurnost radi dolaska njoj nepoznatih ljudi, na njihov poticaj se opustila i slobodno vladala prostorom koji joj je na obje lokacije poznat. No, zapažena je bitna razlika u ponašanju djeteta prema stručnim suradnicima od prvog kontakta kod majke do drugog kontakta kod oca. Naime, prilikom prvog kontakta dijete je prihvatilo djelatnice, pozivalo je djelatnice na interakciju, dok je prilikom drugog kontakta slala neverbalne poruke kako joj nije drago što su stručne djelatnice prisutne i nije željela stupiti u interakciju. Obzirom na opisano, može se pretpostaviti kako je u međuvremenu dijete na neki način upućeno u zbivanja između roditelja i ulogu koju djelatnici imaju životu nje i njenih roditelja. Stručni tim navodi kako sporna situacija među roditeljima nije pitanje kvalitete roditeljske skrbi. Oba roditelja su suglasna da je skrb njih oboje bila primjerena, mogli su se dogovarati te sami navode da su dobro surađivali, sve dok majka nije izrazila želju za preseljenjem. Oba su roditelja uključena u život mlt. GN, poznaju njene navike, dnevni ritam, njene interese i prilagođavaju se njenim potrebama. Uzevši u obzir zahtjev majke, ista gleda prvenstveno svoj interes i želju da gradi život sa svojim suprugom u mjestu njegova stanovanja u [adresa] gdje se nada da će sebi i djetetu pružiti bolji život što je iz perspektive majke prirodno i razumljivo. S druge strane, otac se navedenom protivi što je iz njegove perspektive također prirodno i razumljivo jer gleda svoj interes i ne želi da se kćerka u tolikoj mjeri udalji iz njegovog života. Iako oboje pokušavaju predstaviti svoje stajalište kroz prizmu brige za dijete i kvalitetu skrbi o njoj, činjenica je da su oba roditelja u situaciji kada se bilo kojom donesenom odlukom u sudskom postupku jednom ili drugome dosadašnji život značajno mijenja. Obzirom na izneseno, mišljenje je stručnog tima kako su oba roditelja brižna te im je dijete u fokusu. Do sada roditelji nisu poduzimali aktivnosti u odnosu na dijete ukoliko se prethodno ne bi suglasili, pa i u situaciji kada nije bilo zakonskih zapreka kao što je pitanje samostalnog odlučivanja o slobodi kretanja s mlt. djetetom. Razrješenje suprotstavljenosti po pitanju kretanja s mlt. djetetom izvan države su čekali kroz sudski postupak privremene mjere. Polazeći od toga su ovi roditelji ravnopravni i imaju zajedničku skrb (iako je dijete je povjereno majci na stanovanje, a s ocem održava redovito osobne odnose) i otac kao i majka ima potpuno pravo sudjelovati u svim odlukama bitnim za život djeteta, a što preseljenje u inozemstvo svakako jeste. Obzirom da se osobni odnosi oca i mlt. djeteta redovito odvijaju, preseljenje djeteta u Švicarsku bi uvelike promijenilo dinamiku njihova sadašnjeg odnosa. Samu činjenicu da se majka udala za osobu koja stanuje u [adresa] i želi tamo započeti novi život stručni tim ne smatra automatski opravdanim razlogom da se majci da samostalnost po pitanju uređivanja prebivališta mlt. djetetu, odnosno da djetetu promijeni prebivalište bez suglasnosti oca. Roditelji imaju pravo na osobni, privatni život kao i slobodu kretanja, no stručni tim naglašava kako to pravo prestaje tamo gdje bi kroz njihovu ulogu kao roditelja potencijalno došlo do povrede djetetovih prava, između ostaloga i prava na obiteljski život i prisutnost oba roditelja koju trenutno uživa. Na strani mlt. GN procijenjena je bliskost i privrženost oboma roditeljima, kao i roditelja njoj iz čega proizlazi potreba za kontinuitetom prisutnosti oba roditelja u njenom životu. Polazeći iz pozicije mlt. djeteta u situaciji suprotstavljenih roditelja po pitanju promjene stanovanja mlt. djetetu koja bi bitno utjecala na kontinuitet održavanja osobnih odnosa s drugim roditeljem, mišljenje je HZSR PU OS kako je prvenstveno odgovornost roditelja, a ne toliko institucija, u donošenju odluka o njima samima i njihovom mlt. djetetu i to njihovim postavljanjem u perspektivu potreba i dobrobiti mlt. djeteta, a ne njihovih osobnih interesa. Stručni tim ne može utvrditi hoće li djetetu biti bolje u Švicarskoj s majkom jer nema uvida u tamošnje prilike niti će ih imati ukoliko dijete preseli u Švicarsku, a niti da bi mlt. djetetu bilo bolje ostankom u Hrvatskoj. Navode da nema garancije niti mogućnosti predviđanja predstojećih životnih okolnosti roditelja niti djeteta, a roditelji si nisu dali šansu za prijelazno razdoblje provjere o prilagodbi njih samih i djeteta na jednu ili drugu situaciju. Ono što se na temelju dosadašnjeg praćenja obitelji može procijeniti jeste da će svaki od roditelja posvetiti svoju pažnju djetetu. Ukoliko sud odluči da mlt. GN treba stanovati s majkom u Švicarskoj, tada stručni tim predlaže da se osobni odnosi oca i djeteta ostvaruju u skladu s kalendarom školskih praznika Švicarske na način da majka dovede dijete ocu u Osijek prvi dan školskih praznika i preuzme ga predzadnji dan školskih praznika. Kako majka verbalizira da nema namjeru otići živjeti bez mlt. kćerke u Švicarsku, ukoliko sud donese drugačiju odluku, mišljenja su da se treba nastaviti postupati po rješenju o privremenoj mjeri od 3. listopada 2025. broj R1 Ob-284/2025- 14.

20. Tužiteljica-protutuženica iskazuje kako mlt. A od rođenja stanuje njom. Stanuju u [adresa] u stanu površine 49,00 m2 koji je u vlasništvu tužiteljice. Ima mjesečnu plaću oko 1.000,00 eura neto i zaposlena je na neodređeno vrijeme. Otplaćuje kredit za stan u mjesečnom iznosu od 160,00 eura koji ističe za 28 godina. Za režije izdvaja oko 180,00 eura, a za hranu 400,00 eura mjesečno. Nema nikakve ušteđevine, a nedavno je kupila stari auto jer nije mogla financirati kredit koji je imala za prijašnji automobil. Tuženik redovito plaća uzdržavanje po prijašnjoj odluci. Nakon rođenja djeteta, kontakti s tuženikom su bili kod nje u kućanstvu te su ih dogovorno proširivali tako da mlt. GN odlazi kod oca svaki drugi vikend s noćenjem, a u vikendu kada nije kod oca, onda ga viđa utorkom i četvrtkom poslijepodne na njegovoj adresi. Kada Mlt. Aleksandra spava kod oca, onda ga viđa utorkom poslijepodne. Mlt. A voli ići kod oca te s njim ima dobar odnos. Tužiteljica iskazuje kako načelno s tuženikom dobro komunicira i to većinom putem poruka. Ukoliko ga treba nazvati to mu mora najaviti jer joj se u suprotnom ne javlja. Sva pitanja vezano za dijete su dobro dogovarali dok nije došlo do ovog spora. Tuženik odbija telefonsku komunikaciju unazad godinu dana. S LN je u vezi unazad dvije godine, a udala se u rujnu 2025. Suprug stanuje u [adresa] na njemačkom govornom području već deset godina, ima plaću 7.000,00 eura bruto, stanuje u dvosobnom stanu površine 50,00 m2 za koju plaća najam skupa sa garažom 1.250,00 eura. Režije i hrana nisu značajno skuplji u Švicarskoj. Mlt. GN je upoznala LN u listopadu 2024. te ga je sve skupa od tada vidjela 20-30 puta. Iskazuje kako u Švicarsku ide svakih mjesec i pol dana, a suprug dolazi u RH kojom prigodom spava u njezinom stanu. Mlt. GN je u Švicarskoj bila tri puta po otprilike tjedan dana. Rekla je GN da postoji mogućnost da s njom živi u [adresa], ali da će se o tome dogovoriti s njezinim tatom. Također joj je rekla da će tatu često viđati, da će ga zvati na videopozive i pisati mu pisma. U Švicarskoj u sklopu škole imaju pet većih praznika i ljetne praznike tako da bi s mlt. GN dolazila u RH o svom trošku svaka dva mjeseca. Te troškove bi platili suprug i ona. Napominje da suprug i ona imaju zajedničku ušteđevinu od 15.000,00 eura. Nije tražila posao u Švicarskoj jer bi tamo morala imati prijavljenu adresu, a to nije učinila jer nema dopuštenje za preseljenje, a bez djeteta ne želi ići. Želi se preseliti u Švicarsku jer suprug tamo ima stabilan posao i stabilne uvjete koji im omogućuju kvalitetan život i smatra da bi bilo dobro da dijete živi u stabilnoj sredini. Sa suprugom je razmatrala mogućnost stanovanja u [adresa] te su zaključili da imaju bolje uvjete u Švicarskoj. Tuženika je u više navrata pozivala da razgovaraju kao roditelji vezano za odlazak u Švicarsku, no on je odbio svaki razgovor. Smatra da je preseljenje u Švicarsku u interesu mlt. GN jer svako dijete ima pravo odrastati u obiteljskoj zajednici, a ne gledati rastavljene roditelje koji nemaju komunikaciju. Uz navedeno, misli da ima i bolje financijske uvjete, što nije presudno, ali notorno je da je u Švicarskoj bolji standard. Zna da njezin suprug nije zamjena za oca, ali što se njih tiče, tuženik može i kod njih dolaziti viđati GN, a suprug podržava i odlaske nje i GN u [adresa] u slučaju preseljenja. Na upit suda kako će se odlazak u Švicarsku odraziti na odnos mlt. GN s ocem kojega ona sad viđa redovito, odgovara da će u početku trebati period prilagode, ali će svakako oca viđati svakodnevno putem videopoziva i njihova komunikacija neće biti odsječena. Na upit suda postoji li varijanta da ona odseli u Švicarsku, a da dijete ostane u RH s ocem te da ona kao majka svaki dan komunicira putem videopoziva, odgovara da si takav život ne može zamisliti. Na upit suda je li GN vezana za obje strane obitelji, odgovara da je vezana za njezinu majku koja bi dolazila redovito u Švicarsku, a za tuženikove roditelje nema dovoljno informacija. Zna da ima s njegovim roditeljima kontakt jer prepriča da je bila kod njih, ali smatra da je njezina majka više angažirana. Prošlo ljeto željela je s GN ići u Švicarsku, a tuženik na Cipar, a kako nisu postigli dogovor, dijete uopće nije otputovalo u inozemstvo. Iskazuje kako je položila A2 razinu njemačkog jezika te pohađa i razinu B1 od mogućih C2.

Na upit pun. tužiteljice-protutuženice kako bi opisala odnos GN i supruga LN, odgovara da se slažu i podržavaju. GN je prilikom putovanja u Švicarsku bila uzbuđena te je prijateljima u vrtiću prepričavala sve detalje putovanja. Navodi kako se GN prilagodila stanu u [adresa], ondje ima svoj kutak, a sobu bi joj prilagodili prilikom preseljenja. Na daljnji upit odgovara da od Osijeka do [adresa] ukupno treba maksimalno deset sati vožnje. Naime, od Osijeka do Zagreba treba par sati, zatim avionom od Zagreba do Basela sat i trideset minuta te potom od Basela do [adresa] sat vremena. Linije leta su vrlo česte i svakodnevne.

Na upit pun. tuženika-protutužitelja navodi kako smatra da nije prihvatljivo da dijete ostane stanovati s ocem, a ona odseli u Švicarsku jer je dijete s njom od trudnoće. Nadalje odgovara da njezin odnos sa sadašnjim suprugom dobro funkcionira iako je na daljinu, no teško. Ne pokušava razmišljati o tome bi li se njezin odnos sa suprugom narušio ukoliko bi ostala stanovati u [adresa] da ne naruši svoje emocionalno stanje. Kod sadašnjeg poslodavca je dvije godine, u početku je imala plaću 850,00 eura, a sada 1.000,00 eura skupa s prijevozom i u dobrim je odnosima s poslodavcem. Na daljnji upit odgovara da s njom u stanu stanuje i njezina majka te dijele obveze vezano za kuhanje i spremanje. Njezina majka po potrebi čuva GN ako ide na trening te u par navrata kada je sama išla u Švicarsku, no brigu o djetetu vodi ona kao majka. Navodi da se GN s bakom igra, lijepo slaže i vezana je za baku (njezinu majku) te bi vjerojatno bila tužna što baku ne bi viđala zbog preseljenja u Švicarsku, ali ona i baka dale sve od sebe da GN s bakom ima svoje vrijeme jer bi baka dolazila u Švicarsku. Nadalje iskazuje kako bi u Švicarskoj radila poslove u kuhinji kao ispomoć, za što bi ostvarila primanja od oko 2.000,00 eura jer bi u početku, zbog M prilagode radila na pola radnog vremena. Ona u Švicarskoj nema nekretninu u vlasništvu niti u najmu, nego njezin suprug. Misli da u početku bez financijske pomoći svog supruga ne bi mogla sama snositi troškove života nje i GN. Nadalje odgovara da su ona i suprug obiteljska zajednica te dijele troškove, a ne može odgovoriti je li egzistencijalno ovisna o suprugu.

Nakon rastanka od tuženika, imala je dvije veze, no nisu niti živjeli zajedno niti bili zaručeni. Na upit pun. tuženika koju konkretnu objektivnu potrebu djeteta ne može zadovoljiti u RH, a može u Švicarskoj, odgovara da ovdje ima puno manje financija te joj u RH ne bi mogla priuštiti sve ono što će joj moći priuštiti u Švicarskoj, s tim da GN nije financijski ugrožena u RH. Nadalje odgovara da GN ima prijatelje u Švicarskoj, odnosno družila se s djecom od prijatelja njezina supruga. Dijete nije upisala na njemački jezik isključivo jer je bila motivirana selidbom, nego je smatrala da dijete treba ići na njemački jezik jer svi danas uče engleski. Nadalje odgovara da bi GN bila tužnija ukoliko oca ne bi viđala kao do sada, ali da bi ona, kao majka, pokušala učiniti sve da se ta distanca što manje osjeti.

21. Tuženik-protutužitelj iskazuje kako su se osobni odnosi njega i djeteta odvijali kako je tužiteljica iskazala. Kada je s mlt. GN, idu u kino, na pecanje, u zoološki vrt, čita joj slikovnice, voze se čamcem i idu kampirati. S djetetom ima izuzetno dobar i topao odnos. Nikada nije inicirao razgovor s djetetom o mogućnosti da će ona s majkom preseliti u Švicarsku ili da bi mama selila sama, a da bi GN stanovala kod njega, no sama mlt. GN ga je pitala zašto ju ne pušta u Švicarsku s majkom. Pitao ju je zašto to pita, na što mu je odgovorila da joj je majka rekla da ga to pita. Nakon toga bi promijenio temu. GN je spominjala da je s majkom putovala u Švicarsku i da je vidjela pingvine pa pretpostavlja da su bili u zoološkom vrtu, ali detaljnija pitanja nije postavljao, već ju je pustio da sama priča što joj je zanimljivo. U početku je komunikacija njega i tužiteljica je bila dobra, no sve se poremetilo nakon što je ona poželjela s djetetom odseliti u Švicarsku. Od tada je njihov odnos pogoršan te s tužiteljicom komunicira pisanim putem da sve bude transparentno jer ga je optužila da ju maltretira i da će ga prijaviti policiji. Iskazuje da je unazad četiri godine bio u partnerskoj vezi, a GN bi, prilikom ostvarivanja osobnih odnosa, boravila kod njega u Osijeku i na adresi njegove partnerice. Iskazuje da mu je tužiteljica putem poruke zabranila prije otprilike godinu dana da GN dovodi na adresu njegove partnerice te ga je bilo strah da ga ne prijavi policiji tako da sada GN dovodi u Osijek. Zbog ovakvih okolnosti je njegova veza nastradala, iako je s partnericom još uvijek u vezi. Ukoliko bi sud odlučio da GN stanuje s njim, živjeli bi u Osijeku, s tim da planira kupiti kuću u kojoj bi živjeli GN i on, njegova partnerica i dijete partnerice. Stan u [adresa] je u njegovom vlasništvu te je površine 58,00 m2. Ujedno je vlasnik stana površine 59,00 m2 kojeg iznajmljuje, od pokretnina ima motocikl, za režije mjesečno izdvaja 250,00 eura, a za hranu 500,00 eura. Smatra da selidba u Švicarsku nije u interesu djeteta jer joj je cijela obitelj ovdje, on je ovdje kao i njezini prijatelji te cijeli život stanuje u [adresa]. Između ostaloga, postoji i jezična barijera te je način života u Švicarskoj potpuno drugačiji, a pod tim misli da su ljudi u RH opušteniji, a s druge strane mlt. GN nikog u Švicarskoj ne pozna. Iskazuje da pozna tužiteljičinog supruga jer mu je krizmani kum, ali nisu u kontaktu jer ga je tužiteljica prevarila s njim dok su bili zajedno. Tužiteljicu bi opisao kao dobru majku, ali smatra da je trenutno svoje prioritete stavila ispred interesa djeteta. Misli da je u interesu djeteta da ima u životu oba roditelja što bi se preseljenjem u Švicarsku na nju jako loše odrazilo jer bi izgubila kontinuitet viđanja s njim, a videopozivi nisu zamjena za osobni kontakt. Pojašnjava da do sada, kada bi imao videokontakt s mlt. GN, tužiteljica bi bila prisutna te je po GN vidio da je napeta. Smatra da bi u interesu mlt. GN bilo da živi s njim jer je majka sama navela kako bi mogla dolaziti često u RH, a tim više što bi sada imala troškove putovanja samo za sebe. Ujedno u toj situaciji ne bi bili ograničeni školskim praznicima već bi majka mogla dolaziti u RH kada god želi i dijete bi imalo osiguranu prisutnost oba roditelja. Ne bi imao ništa protiv da GN odlazi u Švicarsku na praznike kod majke. Na upit suda kako bi mlt. GN reagirala na odvojenost od majke, odgovara da misli da ne bi bilo problema jer je znala biti od nje odvojena i po više od tjedan dana i problema nije bilo. Što se tiče njegovih odlazaka u Švicarsku, ukoliko bi GN tamo živjela, iskazuje da s obzirom na sve okolnosti, ne bi mogao biti "velika sretna obitelj" s tužiteljicom i njezinim mužem kojem je bio kum.

Na upit pun. tuženika-protutužitelja iskazuje da je sudjelovao maksimalno u brizi i skrbi o djetetu i kad je bila mala, sukladno njezinom uzrastu, na način da je dolazio kod tužiteljice u kućanstvo gdje je mlt. GN viđao svakih par dana, previjao ju je, hranio, s tim da je to više krenulo kada je tužiteljica dozvolila da dijete spava kod njega. Vodio je dijete kod liječnika po potrebi te se samostalno o njoj brinuo kada je bila kod njega. Kada je dijete kod njega, sretno je, nasmijano i razigrano. Ukoliko bi GN preselila u Švicarsku, bio bi joj reduciran dio djetinjstva u kojem bi trebala imati oca. Nadalje odgovara da dijete prilikom videopoziva nije opušteno te videopoziv traje oko tri minute jer on ne želi dalje forsirati, a kada su u neposrednom osobnom kontaktu, dijete ga zna pitati zar već mora ići nazad majci. Ako bi GN ostala stanovati s njim, a tužiteljica odselila u Švicarsku, samostalno bi organizirao odlazak djeteta u vrtić i školu, a po potrebi bi mu pomogli roditelji i sestra. Dodaje da se dijete dobro slaže s njegovom partnericom i njezinim djetetom starim jedanaest godina. Također bi omogućavao da GN i dalje ima kontakte sa tužiteljičinom majkom jer njih dvije imaju izvrstan odnos. Smatra da GN ima bolji odnos s bakom po majci nego majkom, a to je zaključio jer dijete uvijek govori "idem baki", a primjerice u vrtiću je bio zadatak djeci da nacrtaju majku, a ona je nacrtala baku.

Na upit svoje punomoćnice odgovara da je smatrao da dijete treba odvesti logopedu i želio je da njezino zamuckivanje provjeri stručna osoba. Majka je smatrala da dijete ne treba pregled te je samoinicijativno ishodio uputnicu i zajedno s tužiteljicom otišao logopedu i utvrđeno je da je sve u redu. Smatra da GN u [adresa] nije egzistencijalno ugrožena te da je sretnija u RH gdje ima obitelj, što puno više vrijedi nego li eventualno bolje financije i ekonomija u Švicarskoj. Misli da ne postoji ni jedna objektivna okolnost zašto bi djetetu bilo bolje u Švicarskoj nego u RH.

Na upit pun. tužiteljice-protutuženice postoji li bilo kakva okolnost zbog koje bi GN bila egzistencijalno ugrožena u Švicarskoj odgovara da postoji mogućnost da se tužiteljica i njezin suprug raziđu, a ona trenutno ovisi o svom suprugu. Nema dovoljno informacija da bi se očitovao o tome je li GN trenutno ugrožena odlaskom u Švicarku, bilo zdravstveno, bilo egzistencijalno. Na pitanje ima li mlt. GN bliži odnos s njim ili s bakom po majci, odgovara da ne zna procijeniti, ali on s djetetom ima jako dobar odnos. Na daljnji upit odgovara da mlt. GN nikada nije stanovala s njim jer nije dobio tu mogućnost, ali to nije niti tražio prije ovoga postupka. Usmeno je to pokušao dogovoriti s tužiteljicom kada mu je rekla da želi odseliti s djetetom u Švicarsku, ali je ona tu mogućnost odbila. Prije toga nije tražio da dijete stanuje s njim jer je s tužiteljicom imao dobar odnos i s GN je mogao biti i više nego je određeno sudskom odlukom. Sada smatra svoj odnos s tužiteljicom zadovoljavajući. Na upit odgovara da su on i tužiteljica prekinuli vezu kada je ona bila trudna s GN tri mjeseca. Ne sjeća se koliko je sudjelovao u trudnoći tužiteljice, ali joj je poklonio automobil, donosio joj kući hranu te ju nakon poroda pokupio iz bolnice. Do šestog mjeseca djetetovog života dolazio je kod tužiteljice svakih par dana po dva do tri sata kada bi boravio s djetetom, igrao se s njom i ostalo što je naveo. Mlt. GN u dobi od šest mjeseci prvi put došla kod njega u kućanstvo, no tada nije prespavljivala. Navodi da nikada nije zaspao dok mu je dijete bilo u naručju. Na daljnji upit odgovara da bi mlt. GN trebala biti u dobrim odnosima sa svojim očuhom i to bi poticao. Predložio je mlt. GN stanuje s njim na [adresa] jer mu je tužiteljica zabranila pisanim putem da ide u [adresa] gdje živi njegova partnerica, a nadalje odgovara da u [adresa] nije intervenirala policija radi nasilja u obitelji koje se dogodilo između njegove partnerice i njezinog bivšeg supruga.

Na upit tužiteljice-protutuženice odgovara da je u sve ove godine, s mlt. GN imao ukupno 30 video poziva, a otkada traje ovaj postupak oko desetak i svaki put je GN bila nervozna i gubila je interes za razgovorom.

22. Sud je iskaze stranaka ocijenio iskrenim, a isti se razilaze samo u njihovoj vlastitoj ocjeni okolnosti i vlastitom pristupu onome što smatraju interesom djeteta.

23. Na temelju provedenog postupka sud je utvrdio kako su stranke prekinule svoju faktičnu bračnu zajednicu dok je tužiteljica bila trudna s mlt. GN, a sam brak je razveden 25. siječnja 2022. Oboje su sada u partnerskim vezama s tim da se tijekom ovog postupka tužiteljica i udala za supruga koji živi i radi u Švicarskoj. Mlt. GN od rođenja stanuje s majkom i bakom po majci u Osijeku, a s ocem je ostvarivala osobne odnose najprije u kućanstvu majke par puta tjedno po par sati, a potom postupno u kućanstvu oca bez noćenja. Danas mlt. GN redovito viđa oca u njegovom kućanstvu par puta tjedno gdje prespavljuje svaki drugi vikend po jednu noć. Mlt. GN ima pet godina te su roditelji sve do ovog postupka uredno komunicirali, dogovarali susrete oca i djeteta, čak i više nego li je to određeno sudskom odlukom. Iz provedenog postupka slijedi da su oba roditelja dobrih roditeljskih kompetencija. Tužiteljica tijekom postupka ističe kako je tuženik u početku djetetovog života bio manje angažiran, dok tuženik ističe da je tužiteljica rano prestala dojiti te da je dijete vezano više za njezinu majku nego li za samu tužiteljicu. Međutim, niti jedna od ovih primjedbi ipak ne dovodi u pitanje roditeljske kompetencije jer iz provedenog postupka slijedi kako su oba roditelja emocionalno vezana za dijete kao i dijete za njih, da oboje adekvatno reagiraju na potrebe djeteta što međusobno jedno drugom niti ne spore. Jednako tako iz provedenog postupka slijedi da dijete ima u svoj život uključene i bake i djeda te da je izrazito vezano za baku po majci što je apsolutno pozitivno.

24. Temeljni sadržaj roditeljske skrbi je propisan člankom 92. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje ObZ) u koji ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja. Određivanje mjesta stanovanja djeteta je regulirano člankom 96. ObZ-a te je stavkom 1. propisano da je djetetovo mjesto stanovanja, prebivalište, odnosno boravište njegovih roditelja. Prema stavku 2. roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja. Prema odredbi čl. 119. ObZ-a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Sukladno odredbi čl. 119. st. 2. ObZ-a roditelji i druge osobe koje stanuju s roditeljem i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem. Kod odlučivanja o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim dijete ne živi, sud mora imati u vidu najbolji interes djeteta. U interesu je djeteta da ima dobre i bliske veze s oba roditelja i redovite kontakte s roditeljem s kojim ne živi. Svrha navedenoga je u tome da dijete sačuva osjećaj povezanosti, prihvaćenosti i pripadnosti s roditeljem s kojim ne živi. Kako to proizlazi iz odredbe članka 18. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (NN – Međunarodni ugovor broj 12/93 i 20/97) oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji imaju najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, a dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna skrb. Ta odgovornost znači da je onaj roditelja kod kojeg dijete živi dužan omogućiti drugom roditelju da ima redovite susrete i druženja s djetetom. Pravo na obiteljski život uključuje pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, kako to propisuje odredba članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda (NN–Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10). Europski sud za ljudska prava u primjeni Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima broj 1., 4., 6., 7., 11., 12. i 13., u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo je obvezu države da uspostavi pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s tim da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja. Stoga interes i želje pojedinog roditelja ne mogu prevladati nad interesom maloljetnog djeteta za čiji pravilan psihofizički razvoj je nužno da ima strukturirani život.

25. Sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev majke jer je tijekom postupka, a osobito iz stručnog mišljenja HZSR PU OS, utvrđeno da trajno preseljenje mlt. GN u [adresa] i ograničavanje oca u zajedničkoj roditeljskoj skrbi pri čemu bi majka donosila odluke o prebivalištu, ishođenju dokumenata, zdravlju, vrtiću i školi, nije u najboljem interesu djeteta. Prvenstveno, sud ističe važnost kontinuiteta obiteljskog života i stabilnosti mlt. djeteta. Nesporno je utvrđeno da mlt. GN od rođenja živi u [adresa] te da s ocem ima blizak, topao i kvalitetan odnos koji se odvija u visokom intenzitetu. Otac je uključen u sve aspekte djetetova odgoja i zdravstvene skrbi. Preseljenje djeteta u Švicarsku, na udaljenost od deset sati vožnje, značilo bi radikalno kidanje ove emocionalne veze. Predložena dinamika susreta (isključivo tijekom školskih praznika) i svakodnevni videopozivi ne mogu nadomjestiti živu i kontinuiranu prisutnost oca, osobito u dobi djeteta od pet godina, pri čemu iz iskaza tuženika slijedi kako je dijete već sada tijekom videopoziva napeto i gubi interes. Uostalom, i sama tužiteljica prilikom iskazivanja navodi kako niti njoj nije prihvatljivo odseliti u Švicarsku bez djeteta te s djetetom ostvarivati kontakt videopozivom čime zapravo potvrđuje da videopozivi nisu zamjena za svakodnevni osobni kontakt. Nadalje, majka nije dokazala postojanje objektivnih, sigurnih i opravdanih razloga za preseljenje djeteta, već je njezina namjera motivirana isključivo osobnim interesom i legitimnom željom za suživotom s novim suprugom. Pritom sud nije prihvatio navod majke da je u interesu djeteta da seli u Švicarsku jer će ondje živjeti u obiteljskoj zajednici, a ne gledati roditelje koji nemaju komunikaciju. Naime, iako majčin suprug postaje svakako dio djetetovog života, primarni su djetetovi skrbnici roditelji koji u djetetovom životu imaju najznačajnije uloge. Niti bolji životni standard u Švicarskoj koji majka ističe kao razlog selidbe, također ne može biti primarni kriterij za odvajanje djeteta od drugog roditelja, tim više što dijete u Republici Hrvatskoj nije egzistencijalno ugroženo jer majka ima vlastiti stan i stabilna primanja. Sud naglašava da pravo roditelja na privatni život i slobodu kretanja prestaje tamo gdje bi ostvarivanje tog prava dovelo do povrede prava djeteta na prisutnost oba roditelja i stabilno okruženje. Uz ovo valja dodati da je majčin plan preseljenja pravno nesiguran za dijete. Naime, iako suprug tužiteljice ima osigurano stambeno pitanje i ima dobra primanja, sama majka u Švicarskoj nema zaposlenje, nema nekretninu i nema reguliran boravak. Dakle, egzistencija majke i djeteta u inozemstvu ovisile bi isključivo o majčinom novom suprugu, kojega je mlt. GN upoznala tek u listopadu 2024. Preseljenjem bi dijete izgubilo i svakodnevni kontakt s bakom po majci s kojom živi od rođenja i za koju je iznimno privrženo. Budući da je otac procijenjen kao potpuno primjeren, brižan i angažiran roditelj, pozna navike interese djeteta jednako kao i majka te se dijete osjeća sigurno i s njim kao i s majkom, ne postoji niti jedan zakonski razlog da roditeljska skrb ne bude zajednička. Također valja naglasiti da mlt. GN ima pet godina te se nalazi u iznimno važnoj razvojnoj fazi. Trenutačni model u kojem oca viđa i preko tjedna znači da otac nije samo "vikend roditelj", već je uključen u svakodnevicu djeteta. Preseljenjem u Švicarsku taj kontinuitet puca. Avionski letovi i videokontakt ne mogu zamijeniti odlazak u park, čitanje slikovnica, odlaske u kino, zajedničko pecanje i kampiranje, pomaganje oko spavanja odnosno redovito svakotjedno druženje. Dakle, odlaskom u Švicarsku dijete se izolira u potpuno novu sredinu gdje obiteljsku mrežu podrške čine samo majka i očuh kojeg je prema navodima same tužiteljice dijete vidjelo oko dvadeset do trideset puta. Ekonomski status jedne zemlje ne može biti ispred emocionalne stabilnosti djeteta, pod uvjetom da dijete u Hrvatskoj ima zadovoljene osnovne životne potrebe što u konkretnom slučaju i ima. Prilikom donošenja odluke sud je u cijelosti uvažio mišljenje HZSR PU OS da bi preseljenje djeteta u Švicarsku uvelike promijenilo dinamiku odnosa oca i djeteta koji se sada redovito odvijaju. Sud smatra životnim i okolnosnim da roditelji imaju nove partnere te imaju pravo na privatni život kao i izbor mjesta stanovanja, no to pravo prestaje kod ostvarivanja prava djeteta na obiteljski život i prisutnost oba roditelja. Na strani mlt. GN procijenjena je bliskost i privrženost oboma roditeljima, kao i roditelja njoj iz čega nedvojbeno proizlazi i daljnja potreba za kontinuitetom prisutnosti oba roditelja u njenom životu.

26. Sud je u cijelosti odbio i protutužbeni zahtjev oca kojim je tražio da mlt. GN, u slučaju tužiteljičinog preseljenja u Švicarsku, stanuje s njim. Primjenom odredbe čl. 96. u vezi s čl. 416. ObZ-a sud je ocijenio kako je u interesu i za dobrobit mlt. GN da i nadalje stanuje s majkom s obzirom da s njom stanuje od samog rođenja, ali da to za sada ne bude u Švicarskoj. Glavni razlog odbijanja protutužbenog zahtjeva leži u činjenici da je majčina roditeljska skrb u Republici Hrvatskoj procijenjena kao potpuno primjerena, stabilna i brižna. Mlt. GN od rođenja neprekidno stanuje s majkom, koja joj pruža potpunu emocionalnu toplinu, sigurnost i adekvatne stambene uvjete u vlastitom stanu u [adresa]. Sam tuženik je tijekom svog saslušanja izričito potvrdio da je tužiteljica dobra majka te je priznao da nikada prije pokretanja ovog postupka nije tražio niti smatrao potrebnim da dijete promijeni adresu stanovanja i stanuje kod njega. S obzirom na izričito izjašnjenje majke da nema namjeru otići živjeti u [adresa] bez svoje mlt. kćeri te imajući u vidu da je sud odbio majčinu tužbu za preseljenje djeteta u inozemstvo, majka nastavlja živjeti i raditi u Osijeku. S obzirom na to da majka ostaje u Hrvatskoj, ne postoji niti jedna objektivna okolnost niti ugroza dobrobiti djeteta koja bi opravdala radikalnu mjeru izmještanja djeteta iz njezina primarnog doma i odvajanja od majke radi preseljenja ocu. Očev plan o kupnji kuće i zasnivanju novog kućanstva s partnericom i njezinim djetetom predstavlja tek buduću i neizvjesnu okolnost, dok dijete u trenutnom majčinu kućanstvu već ima osiguran stabilan i provjeren kontinuitet života. Sukladno izričitoj preporuci stručnog tima HZSR- a, u situaciji kada majka ostaje u Hrvatskoj, jedino ispravno rješenje u interesu djeteta jest nastavak postupanja po dosadašnjoj odluci koja jamči stabilnost djeteta i ravnopravnu uključenost obaju roditelja.

27. Primjenom čl. 360. st. 3. ObZ-a sud u konkretnom slučaju nije utvrđivao mišljenje djeteta. Naime, mlt. GN je prilikom davanja mišljenja HZSR PU OS promatrana u interakciji s oba roditelja na adresi njihova stanovanja, odnosno radi se o mjestima gdje je dijete bilo u svakodnevnom prirodnom okruženju. Mlt. GN je dijete u dobi od pet godina koje je vezano kako za majku tako i za oca, a ujedno i za bake i djedu od strane oba roditelja. Pored navedenog, sud ne može temeljiti odluku na mišljenju petogodišnjeg djeteta niti na dijete prebaciti teret donošenja odluke sukladno njegovoj možebitno trenutnoj želji.

28. Sukladno odredbi čl. 417. st. 3. ObZ-a upozoravaju se roditelji na dužnost omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem, a u slučaju nepoštivanja navedene obveze moguće je izricanje novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eura, zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci, kao i mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

29. Dakle, cijeneći sve okolnosti slučaja te pritom uvažavajući mišljenje HZSR PU OS sud je ocijenio kako je u interesu mlt. GN da i dalje stanuje s majkom, ali i nadalje u Osijeku te da s ocem ostvaruje osobne odnose kao i do sada pa je primjenom citiranih odredbi ObZ-a kao i čl. 3. Konvencije o pravima djeteta i čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom odlučeno kao u izreci.

30. Zaključno, sud smatra potrebnim naglasiti da donošenje ove presude, kojom se formalno odbijaju zahtjevi obiju stranaka, predstavlja tek pravni okvir, dok istinsko rješenje ovog spora i stvarna zaštita dobrobiti djeteta leže isključivo u rukama samih roditelja na što je apelirao i HZSR PU OS. Sukladno odredbi čl. 91. st. 1. u vezi s čl. 104. ObZ-a, roditelji su dužni roditeljsku skrb ostvarivati sporazumno, zajednički i uzajamno, rukovodeći se u svakom trenutku isključivo najboljim interesom djeteta. Sud podsjeća tužiteljicu i tuženika da niti jedna sudska odluka ne može nadomjestiti živu roditeljsku suradnju, niti može pružiti djetetu tako stabilno okruženje kakvo mu mogu osigurati njegovi roditelji kroz međusobni dogovor. Provedenim postupkom i mišljenjem HZSR PU OS je utvrđeno da su i majka i otac brižni, adekvatni i posvećeni roditelji te da mlt. GN odrasta kao sretno dijete koje im je privrženo. Stranke su i same potvrdile da su do pojave ovog spora oko preseljenja u inozemstvo imale dobru komunikaciju i primjerenu razinu suradnje u odgoju kćeri. Upravo ta činjenica daje sudu čvrsto uvjerenje da su ovi roditelji sposobni nadići trenutne suprotstavljene životne planove i donijeti odluke koje će i dalje mlt. GN jamčiti sretno i bezbrižno djetinjstvo. U skladu s čl. 104. st. 4. i 108. ObZ-a, sud poziva roditelje da se vrate modelu komunikacije i međusobnog uvažavanja koji su prakticirali ranije. Najveći interes mlt. GN jest nastaviti odrastati uz spoznaju da njezini roditelji, unatoč razvodu i novim životnim okolnostima, ostaju složni partneri u njezinu odgoju. Tek kada roditelji ponovno zamijene sudske postupke neposrednim, dobronamjernim razgovorom i kompromisom, djetetu će biti osigurana puna emocionalna stabilnost i dugoročno sigurna budućnost, a što su joj roditelji po zakonu i po naravi stvari dužni pružiti.

31. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 366. ObZ-a, cijeneći pritom sve okolnosti slučaja i ishod postupka. Imajući u vidu da je sud odbio i tužbeni i protutužbeni zahtjev, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Osijek, 9. srpnja 2026.

SUTKINJA

VANDA HORVAT

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka putem ovoga suda na rješavanje nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. pun. tužiteljice/protutuženice

2. pun. tuženika/protutužitelja

3. posebnoj skrbnici

Nakon pravomoćnosti:

4. Hrvatski zavod za socijalni rad,

Područni ured Osijek