Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Našice, Trg dr. F. Tuđmana 14

Poslovni broj: Pn-37/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, a na prijedlog više sudske savjetnice Eve Nekić, u pravnoj stvari tužitelja ĐŠ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku NŠ, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Nove TV d.d. Zagreb, Remetinačka cesta 139, OIB: 75399377119, zastupane po punomoćnici Valentine Kučić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva: Buterin & Partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate 3.981,68 eur, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 27. svibnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a objavljene dana 09. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Nova TV d.d. Zagreb, Remetinačka cesta 139, OIB: 75399377119, da tužitelju ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 1.990,84 eur sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe 13. listopada 2021. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Nova TV d.d. Zagreb, Remetinačka cesta 139, OIB: 75399377119 da tužitelju ĐŠ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 978,97 eur na ime parničnog troška s pripadajućom kamatom tekućom od 09. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška tužitelj odbija.

III S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.990,84 eur s pripadajućim kamatama, tužitelj se odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je dana 14. srpnja 2021. na internetskom portalu dnevnik.hr na naslovnoj stranici portala objavljen medijski članak autora D.B. pod naslovom: " AŠ doveli u Zagreb, odvjetnik otkrio za što ga se tereti: "To ima veze s javnim natječajima oko kućica i nekim građevinskim radovima na groblju." Između ostalog u objavljenom tekstu članka navedeno je slijedeće: "11:45 Dnevnik Nove TV neslužbeno doznaje tko je sve priveden u novoj velikoj akciji: uz AŠ privedena je i njegova sestra Đ, FŠ, te dvije djelatnice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama." Na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske – Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dana 15. srpnja 2021. godine objavljeno je priopćenje iz kojeg je vidljivo da se protiv tužitelja ne provode istražne radnje, već protiv drugih osoba. Tužitelj je u tužbi naveo da je zaposlen na radnom mjestu pomoćnika voditelja Podružnice „Gradska groblja“ Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagreb. U objavljenom medijskom članku pod točkom 1. zahtjeva objavljeno je niz činjenično i kontekstualno netočnih informacija. Navedena objava netočnih informacija rezultirala je uznemirenošću i povredom prava osobnosti tužitelja. Tužitelj je tuženiku temeljem odredbi članaka 40. – 42. Zakona o medijima („Narodne novine“ 59/04, 84/11, 81/13), podnio zahtjev za ispravak informacije dana 2. kolovoza 2021. u kojem je zatražio da se u dokumentu ispravka navede kako tužitelj nije uhićen, priveden ili na bilo koji drugi način lišen slobode dana 14. srpnja 2021., da nije obavljeno odnosno provedeno ispitivanje tužitelja u svojstvu okrivljenika od strane Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kao i da nije doneseno rješenje protiv tužitelja o provođenju istrage zbog bilo kojeg kaznenog djela, niti da mu je određen istražni zatvor. Objava netočnih i spornih informacija izazvale su sumnju u ugled, čast i dostojanstvo tužitelja, kako osobno tako i profesionalno. Nakon objave netočnih informacija tužitelj više nije ni mogao obavljati rad, te je zatražio liječničku pomoć. Liječnik obiteljske medicine izdao mu je potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, te ga je uputio na psihijatrijski pregled. Prilikom navedenog psihijatrijskog pregleda njegov je subjektivni dojam, odnosno kao „okidač“ je naveo stresnu situaciju vezanu za posao (objava netočnih informacija). Zbog objavljenih netočnih informacija, kako u lokalnoj tako i u široj javnosti, stvorila se percepcija o tužitelju kao nečasnoj osobi jer su do tužitelja dopirali komentari iz kojih proizlazi da je dobar dio javnosti (a osobito jer se radi o osobama koje su pravno neuke), iste informacije prihvatile kao istinite. U tužbi je tužitelj naveo da je rođen 1958. godine u Osijeku. Po završetku pravnog fakulteta radio je na radnom mjestu pravnog referenta u DIK Đurđenovac. Od 1991. godine dragovoljac je Domovinskog rata, te je 14 mjeseci aktivno sudjelovao u obrani suvereniteta RH. Od 1993. godine zaposlen je kao pravni referent u HANA d.o.o. [adresa], a 1994. godine, na prvim lokalnim izborima izabran je za prvog načelnika Općine Đurđenovac. Godine 1995. imenovan je stečajnim upraviteljem DIK-a Đurđenovac d.d. u stečaju, a 2000. godine imenovan je predsjednikom uprave DIK Đurđenovac d.d. U vremenskom razdoblju od 2001. -2005. godine radio je u odvjetništvu. Od 2005. godine do 2012. godine obnaša dužnost predsjednika uprave IPK Osijek d.d., a ujedno je i član nadzornih odbora određenih trgovačkih društava. Od 2013. godine osnovao je trgovačko društvo MAR-Co. Invest d.o.o. za usluge poslovnog savjetovanja, te je i dalje član i direktor tog trgovačkog društva. Ujedno je i direktor još dva trgovačka društva – Solaris hoteli d.o.o. Osijek i Sun Therapy Solution d.o.o. Zagreb. Od 2019. godine zaposlen je u Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnica Gradska groblja, na radnom mjestu pomoćnika voditelja podružnice za pravne poslove. Naveo je da je odlikovan Redom hrvatskog pletera, oženjen je i otac je dvoje djece. U tužbi je tužitelj naveo svoju biografiju zbog činjenice što je osoba koja je uživala duboko povjerenje i široki ugled društvene i poslovne zajednice u kojoj egzistira. Objava netočne informacije da je uhićen automatizmom implicira analogiju da je navedena uhićena osoba osumnjičena, odnosno da ima status osumnjičenika prema odredbama Zakona o kaznenom postupku – što je apsolutno netočno. Protiv tužitelja nije doneseno rješenje o provođenju istrage, odnosno da u bilo kakvom eventualnom kaznenom postupku može imati samo status svjedoka. Tužitelj smatra da mu je tuženik temeljem odredbe čl. 21. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04, 84/11, 81/13, dalje u tekstu: ZM), a u vezi s čl. 19., 1045. i 1110. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje u tekstu: ZOO), dužan naknaditi neimovinsku štetu. Uzimajući u obzir trajanje i intenzitet duševnih boli koje je pretrpio zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, a uzimajući u vid položaj na kojem se tužitelj nalazi, te broj osoba (medijski auditorij koji je dostupan putem interneta) koje su imale prilike pročitati netočne informacije s obzirom na čitanost navedenog portala, tužitelj smatra da ima pravo na naknadu iznosa pravične novčane naknade od 30.000,00 kuna koji iznos zahtijeva da mu sud presudom dosudi sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe. Nakon uvođenja eura tužitelj potražuje iznos od 3.981,68 eur s pripadajućom kamatom, te trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti naslovnom sudu, budući da je tužba podnesena naslovnom sudu iako tuženik ima sjedište na području drugog općinskog suda. Naglasio je da i tužitelj živi i radi u Zagrebu, gdje je zaposlen. Tužba je podnesena protiv tuženika zbog nematerijalne štete koju da je tužitelju prouzročio tuženik objavom na elektroničkom mediju Dnevnik.hr, kojim tuženik upravlja kao nakladnik, od dana 14.07.2021., i to objavom u članku autora D.B. pod naslovom " AŠ doveli u Zagreb, odvjetnik otkrio za što ga se terete: To ima veze s javnim natječajima oko kućica i nekim građevinskim radovima na groblju", u kojem da je između ostalog objavljeno slijedeće: “11:45 Dnevnik NOVE TV neslužbeno doznaje tko je sve priveden u novoj velikoj akciji: uz AŠ privedena je i njegova sestra Đ, FŠ te dvije djelatnice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama”. Tuženik u odgovoru ne spori da je u njegovom elektroničkom mediju, i to na portalu Dnevnik.hr, na dan provođenja policijske akcije bio emitiran članak u kojem je bilo navedeno da je uz druge osobe, u sklopu akcije na ispitivanje priveden i FŠ. Navedena informacija saznata je neslužbeno i činila je sastavni dio članka u vrlo kratkom razdoblju na sam dan objave. Čim je tuženik saznao da je navedena informacija pogrešna, isti ju je uklonio iz članka (što je vidljivo i iz priloga tužbe, budući da članak koji prileži tužbi a ispisan je na dan objave, više ne sadrži spomenuti navod o tužitelju). Tuženik je naglasio da je tužitelj, iako nije bio priveden na ispitivanje u sklopu akcije, sukladno dostupnim informacijama bio uključen u isti i spominjan u kontekstu iste, slijedom čega se navodi tužbe o šteti uzrokovanoj objavom u mediju tuženika ili stresu uzrokovanom objavom (baš) u mediju tuženika ne može prihvatiti. Nadalje, tuženik je istaknuo da je tužitelj u tužbi propustio navesti kako je tuženik, po primitku tužiteljeva zahtjeva za ispravkom isti i objavio, iako se u vrijeme primitka zahtjeva za ispravkom informacija koja se istim ispravljala više niti nije nalazila u članku. Imajući u vidu iznimno kratko razdoblje u kojem je podatak o imenu i prezimenu tužitelja kao jedne od osoba privedene u policijskoj akciji bio dostupan na portalu tuženika, tuženik smatra da je sve štetne posljedice koje su po tužitelja uslijed njegove objave nastupile otklonio objavom ispravka na zahtjev tužitelja i u tekstu u kojem je to tužitelj zahtijevao. Imajući u vidu činjenicu da je tuženik o tužitelju objavio isključivo da je isti priveden u sklopu policijske akcije i da je taj podatak vrlo brzo po objavi uklonio sa svog portala, evidentno je da između štete koju tužitelj potražuje tužbom u ovom postupku i tuženikove objave nema uzročno-posljedične veze odnosno da tuženik može odgovarati za iznimno mali udio u ukupnoj šteti koji je u cijelosti otklonjen kako vrlo brzim uklanjanjem podatka o imenu i prezimenu tužitelja tako i objavom traženog ispravka. Tuženik nije objavio da bi tužitelj bio uhićen, osumnjičen ili bilo što drugo. Stoga tuženik tužbu i tužbeni zahtjev osporava u cijelosti, kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine zahtjeva. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Rješenjem suda broj: Pn-37/2021-6 od 12. rujna 2022. odbijen je kao neosnovan prigovor tuženika o mjesnoj nenadležnosti ovoga suda, a isto je rješenje postalo pravomoćno 29. rujna 2022.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u kopiju medijskog članka pod naslovom " AŠ doveli u Zagreb, odvjetnik otkrio za što ga se tereti: To ima veze s javnim natječajima oko kućica i nekim građevinskim radovima na groblju", zahtjev za ispravak objavljene informacije od 02.8.2021., priopćenje DORH-Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 15.7.2021., Izvatke iz sudskog registra za više tvrtki u kojima je tužitelj bio osoba za zastupanje, potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad od 31.7.2021. i povijest bolesti od 2.8.2021., presliku članka objavljenog u Jutarnjem listu 14. srpnja 2021., objavu ispravka informacije, a koje je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, iskaz tužitelja ĐŠ, nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof.dr.sc. Ivana Požgaina, prim. dr. med. od 13. siječnja 2026., te iskaz vještaka danog na ročištu.

4.1. Uvidom u uvid u kopiju medijskog članka pod naslovom " AŠ doveli u Zagreb, odvjetnik otkrio za što ga se tereti: "To ima veze s javnim natječajima oko kućica i nekim građevinskim radovima na groblju." (strana 18 do 26 spisa) vidljivo je da je predmetna informacija objavljena 14. srpnja 2021. u 14,36 sati na portalu tuženika kako je to navedeno u tužbi, te da je autor članka D.B. Između ostalog u objavljenom tekstu članka navedeno je slijedeće: "11:45 Dnevnik Nove TV neslužbeno doznaje tko je sve priveden u novoj velikoj akciji: uz AŠ privedena je i njegova sestra Đ, FŠ, te dvije djelatnice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama.

4.2. Uvidom u zahtjev za ispravak objavljene informacije od 02.8.2021. (strana 29 i 30 spisa) vidljivo je da je tuženiku punomoćnik tužitelja poslao zahtjev za ispravak objavljene informacije sa sadržajem ispravka, poštom preporučeno 9. kolovoza 2021.

4.3. Uvidom u priopćenje DORH-Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od 15.7.2021. (strana 9 spisa) vidljivo je da je na njihovim mrežnim stranicama objavljeno priopćenje o poduzetim radnjama USKOKA i Županijskog suda vezano za kriminalne radnje hrvatskih državljana rođenih 1970., 1972., 1976., 1966. i 1956. zbog koruptivnih kaznenih djela, te da se u istom ne navode podaci o tužitelju.

4.4. Uvidom u Izvatke iz sudskog registra za više tvrtki u kojima je tužitelj bio osoba za zastupanje (strana 10 do 15 spisa) vidljivo je da je tužitelj osnivač i zakonski zastupnik tvrtke MAR-Co Invest d.o.o. Osijek, te zakonski zastupnik tvrtke Solaris hoteli d.o.o. Osijek i Sun Therapy Solutions d.o.o. Zagreb.

4.5. Uvidom u potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad od 31.7.2021. i povijest bolesti od 2.8.2021. (strana 16 i 17 spisa) izdane od obiteljskog liječnika EŠ iz [adresa] vidljivo je da je tužitelj 2. kolovoza 2021. otvorio bolovanje, dok je iz povijesti bolesti od 2.8.2021. vidljivo da se tužitelj 2. kolovoza 2021. liječio kod psihijatra Doma zdravlja Osječko-baranjske županije u Belišću, te mu je određen lijek Helex. Žalio se na anksioznost, poteškoće sa spavanjem, slabiji apetit, pojačano znojenje, oscilacije tlaka, kao okidač navodi stresnu situaciju vezanu uz posao.

4.6. Uvidom u presliku članka objavljenog u Jutarnjem listu 14. srpnja 2021. (strana 43 do 56 spisa) vidljivo je da je Jutarnji list vezano za poduzete radnje Uskoka i policije također objavio članak u kojem se spominju druge osobe i pretres Ureda pomoćnika za pravne poslove Drage Pleš. Iz objave ispravka informacije (strana 57 do 60 spisa), a koje je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu vidljivo je da je tuženik izvršio ispravak informacije, sukladno zahtjevu punomoćnika tužitelja i objavio ga 10. kolovoza 2021.

5. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka prof.dr.sc. Ivana Požgaina, prim. dr. med. od 13. siječnja 2026. (strana 77 do 84 spisa) vidljivo je da je štetni događaj za tužitelja predstavljao stresno iskustvo, koje je kod njega dovelo do psihičke destabilizacije koja je zahtijevala psihijatrijsku pomoć. Psihijatrijskim pregledom tri tjedna nakon štetnog događaja kod tužitelja je utvrđeno postojanje akutne stresne situacije. Ključno kliničko obilježje akutnih stresnih situacija jest vremenska povezanost pojave simptoma i samog događaja što je i ovdje bio slučaj budući da su se simptomi javili nakon nekoliko dana od samog događaja. Psihijatar je u svom nalazu naveo da je okidač pojave simptoma stresna reakcija vezana uz posao. Jedini poznati registrirani stresni događaj u to vrijeme kod tužitelja bio je upravo štetni događaj koji je predmet postupka. Tužitelj je imao jedan psihijatrijski pregled ali je nastavio s uzimanjem psihofarmakoterapije kroz slijedećih nekoliko mjeseci kasnije se nije javljao na psihijatrijske kontrole. Tijekom aktualnog psihijatrijskog pregleda u okviru ovog vještačenja kod tužitelja se još uvijek registriraju simptomi kao što su tjeskoba i nelagoda pri razgovoru o štetnim događajima, ovi simptomi su i nadalje slabijeg intenziteta bez većeg kliničkog značaja i ne zahtijevaju terapijske intervencije. Vještak je ostao kod procjena danih u prijašnjim vještačenjima da je tužitelj vezano za štetni događaj trpio psihičke smetnje u okviru akutne stresne reakcije i kasnijih prilagodbenih smetnji u trajanju do šest mjeseci. Ove psihičke smetnje su kod tužitelja dovele do umanjenja životnih aktivnosti u opsegu od 20% u odnosu na prosječnu osobu slične dobi i ostalih obilježja. Ovo umanjenje životnih aktivnosti trajalo je do šest mjeseci i nije ostavilo klinički značajne posljedice koje bi zahtijevale psihijatrijsku skrb. Naveo je da treba vrednovati veći utjecaj i dostupnost elektronskog medija, kao što je medij tuženika u odnosu na tiskovine, te je svakako i doprinos tuženika u stresnom iskustvu tužitelja veći nego kod tiskovina, ponovio je da ne postoji psihijatrijski instrument kojim se precizno može kvantificirati doprinos tuženika štetnom događaju u odnosu na ostale medije koji su sudjelovali u štetnom događaju.

6. Vještak Ivan Požgain, saslušan na raspravi izjavio je da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 13. siječnja 2026. Naveo je da njegov nalaz i mišljenje u ovom predmetu ne predstavlja dopunu nekog ranijeg nalaza i mišljenja međutim činjenica je da su okolnosti samog događaja iste u svim dosadašnjim događajima procjenjivao je psihičko stanje tužitelja vezano za štetne događaje u svim dosadašnjim predmetima te je ponovio da ne postoji mjerni instrument koji bi mogao razlučiti doprinos pojedinih medija nastaloj šteti za tužitelja osim generalnog stava da su u konkretnom slučaju elektronski mediji dostupniji široj populaciji nego tiskovine. Naveo je da je teško procijeniti količinu nastale štete u odnosu na redoslijed nastanka štete, može se reći generalno da svakako prvo objavljivanje možda ima najjači utjecaj na osobu ali svakako ukoliko se događa drugo ili treće objavljivanje u roku od 24 do 48 sati "moćnije medije" smatra da je u takvoj situaciji stres kod osobe izraženiji kad ima svijest da je puno više osoba dobilo tako štetnu informaciju koja danas kao što vidimo dopire i na druge kontinente. Naveo je da isprika može donekle umanjiti štetne posljedice i utjecati na tijek samog odgovora na stres kod izložene osobe ali ne može potpuno poništiti nastalu štetu.

7. Tužitelj saslušan kao stranka je izjavio da je u vrijeme spornog događaja radio na mjestu pomoćnika voditelja Podružnice Gradska groblja Zagreb koja je u sklopu Zagrebačkog holdinga. Voditelj podružnice u to vrijeme bio je AŠ. Saznao je za objavu sporne informacije na internetskom portalu Dnevnik HR 14. srpnja 2021. u poslijepodnevnim satima. Živi u malom mjestu, otac je dvoje odrasle djece koji su uspješni poslovni ljudi, obavljaju odvjetničku službu. Nikada nije kazneno odgovarao i navedenom objavom je i moralno diskreditiran. Nakon objave sporne informacije u prvi tren nije posebno reagirao jer je znao da nije za ništa odgovoran. Zbog provođenja dokaznih radnji u Podružnici gradska groblja Zagreb i Zagrebačkog holdinga morao je biti prisutan na radnom mjestu i na raspolaganju PNUSKOK-u vezano za davanje dokumenata radi poduzimanja istražnih radnji. Isti dan njegova su djeca došla u Zagreb, zajedno su otvorili laptop i vidjeli sve objave i komentare, objavu tuženika, kao i objave drugih internetskih portala. Predmetna objava dostupna je velikom broju ljudi za razliku od tiska. Nakon objave imao je velik broj telefonskih poziva susjeda, prijatelja, nastala je uznemirenost njegove obitelji, posebno supruge i djece, a na događaj je reagirala i njegova rodbina u Australiji i Kanadi brojnim pozivima i upitima što se dogodilo. U to vrijeme njegova kćerka koja je odvjetnica bila je u trećem mjesecu trudnoće i vrlo je traumatično doživjela spornu informaciju, što je po njegovom mišljenju rezultiralo njezinim prijevremenim porodom u 24 tjednu trudnoće. Ta činjenica ga je posebno dojmila i pogodila. Više novinara nije mogao točno reći iz kojih kuća je toga dana zvalo njegovog sina NŠ i pitali da li je on odvjetnik oca ĐŠ, nakon čega im je sin odgovorio da njegov otac nije uhićen niti priveden, te da objavljene informacije nisu točne. Isti dan nazvao je tuženika te tražio uklanjanje sporne informacije, na što mu je dežurni operater odgovorio da to nije moguće učiniti bez dopuštenja autora i dozvole glavnog urednika. Prvih nekoliko dana psihički se nosio s objavljenom netočnom informacijom tuženika, kao i drugih portala ali je nakon toga osjećao strašan nemir u sebi, veliku uznemirenost, nije mogao ići na posao, mučila ga je nesanica i nakon toga se javio liječniku opće prakse EŠ koja mu je zakazala termin kod psihijatra. Upućen je psihijatru Kseniji Keleković Krušlin iz Belišća koja je u tom trenutku imala prvi slobodni termin. Od liječnice opće prakse dobio je lijekove za smirenje, druge lijekove mu je prepisao psihijatar, isti mu je terapiju i nadopunio i nakon toga je bio na bolovanju. Bio je na bolovanju jer nije mogao raditi tj. nije mogao voziti zbog djelovanja terapije. Okolina ga je strašno pogađala i uznemiravala, opisao je jednu situaciju koja je bila jako teška i neugodna za njega i suprugu, kada je zajedno sa suprugom bio u kafiću u kojoj je bilo više osoba, a njemu je prišla muška nepoznata osoba i rekla mu "znao sam da si lopov, a sada o tome i piše". Nakon uzimanja terapije pokušao je ići raditi ali je vidio da to nije moguće, respektirao je i poslodavca jer se bojao da će dobiti otkaz zbog gubitka povjerenja. Nakon toga ponovno je otišao na bolovanje koje mu je otvorio liječnik opće prakse koji ga je uputio ponovno liječniku psihijatru. Lošem osjećaju doprinijeli su i suradnici na poslu. Zahtjev za ispravak informacije uputio je tuženiku 09. kolovoza 2021. dok je štetni događaj nastao 14. srpnja 2021. tužitelj je obrazložio na način da je spoznao težinu situacije i posljedicu koju ta informacija ima za njega i njegovu obitelj, a odmakom vremena postao je svjestan i uvidio što se dogodilo. Svakim otvaranjem objave ponovno se uznemiravao. U razgovoru s psihijatrom, od njega je dobio mišljenje i savjet da bi objava ispravka informacije za njega imala pozitivan učinak. Nitko ga od tuženika - novinara ili glavnog urednika nije kontaktirao prije objave, nakon objave ili nakon brisanja sporne informacije o događaju koju je tuženik objavio. Novi vršitelj dužnosti obavijestio ga je da su novinari zvali u Holding i pitali da li je uhićen, nakon čega im je isti odgovorio da nije. Naveo je da je 15. travnja 2022. prestao raditi na mjestu pomoćnika voditelja Podružnice gradskih groblja Zagreb uz otkazni rok od tri mjeseca jer je otišao u mirovinu.

8. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik svojom objavom na internetskom portalu Dnevnik.hr u 11,45 sati objavom sadržaja: Dnevnik Nove TV neslužbeno doznaje tko je sve priveden u novoj velikoj akciji: uz AŠ privedena je i njegova sestra Đ, FŠ, te dvije djelatnice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama povrijedio pravo osobnosti tužitelja i time istom prouzročio štetu, je li tuženik kao nakladnik oslobođen odgovornosti za štetu sukladno odredbi čl. 21 st. 4 Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, dalje: ZM). Tuženik je tijekom postupka isticao kako je nesporno da je o tužitelju objavio članak da je isti priveden u sklopu policijske akcije, te da je taj podatak vrlo brzo po objavi uklonio sa svog portala i smatrao je da između štete koju tužitelj potražuje tužbom i tuženikove objave nema uzročno posljedične veze, odnosno da tuženik može odgovarati za iznimno mali udio u ukupnoj šteti koji je u cijelosti uklonjen kako vrlo brzim uklanjanjem podataka o imenu i prezimenu tužitelja tako i objavom traženog ispravka. Naveo je da tuženik nije objavio da bi tužitelj bio uhićen, osumnjičen ili bilo što drugo.

9. Sud smatra da tuženik nije postupio sukladno odredbi čl. 21 st. 4 toč. 3 ZM kojom je propisano da nakladnik – tuženik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena ako je između ostalog utemeljena na točnim informacijama ili na činjenicama za koje autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri. Tuženik je u odgovoru na tužbu naglasio da tužitelj iako nije priveden na ispitivanje u sklopu akcije, sukladno dostupnim informacijama bio uključen u isti i spominjan u kontekstu iste, slijedom čega se navodi tužitelja u tužbi o šteti uzrokovanoj objavom u mediju tuženika ili stresu uzrokovanog objavom (baš) u mediju tuženika ne mogu prihvatiti, a što je tuženik dokumentirao i objavom informacije objavljene u Jutarnjem listu o predmetnom događaju (strana 43 do 51 spisa). Sud smatra da tuženik nije poduzeo sve potrebne mjere za provjeru informacije objavljene na svom portalu, nisu ju provjerili tražeći izjavu tužitelja ili njegovog odvjetnika. Ta je aktivnost tuženika izostala. Opravdanje tuženika da su informaciju o tužitelju objavili isključivo da je isti priveden u sklopu policijske akcije, te da je tu informaciju preuzelo i niz drugih portala, sud ne prihvaća. Za navesti je da se tuženik ne može osloboditi odgovornosti za neistinu "netočnu informaciju" odnosno tvrdnju koja nije ničim dokazana, a koje su treće osobe (drugi internetski portali i agencija HINE) prethodno objavili ako su one sadržaja koja vrijeđa zakonom zaštićeno dobro neke osobe, pa u konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje dobre vjere u postupanju tuženika pri objavi informacije o tužitelju jer su prenijeli informaciju objavljenu na drugom portalu, a ona nije bila točna i nije bila provjerena. Tuženik nije dokazao niti opravdano zanimanje javnosti za objavu sporne informacije. Zbog svega navedenog sud smatra da tuženik nije dokazao postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu sukladno odredbi čl. 21 st. 6 ZM.

10. Prema ocjeni ovoga suda objava netočne informacije koja je preuzeta od HINE ne eskulpira tuženika od odgovornosti za štetu. Naime, svaki nakladnik ima obvezu preispitivati sadržaj onoga što objavljuje, čak i kada informaciju preuzima iz drugih medija, neovisno o tome što HINA predstavlja pretežito pouzdan medij. Dakle, svaki nakladnik mora postupati s dužnom profesionalnom pažnjom i procijeniti vjerodostojnost informacije, a ne samo nekritički prenositi tuđe vijesti.

11. Odredbom čl. 19 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom (st.1.). Pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom čl. 21 st. 3 ZM propisano je da se na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima ako nije ovim zakonom drugačije određeno. Čl. 22 st. 1 ZM nematerijalna šteta se nadoknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. Odredbom čl. 1100 ZOO propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti, sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema (st. 1.). Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (st. 2.).

12. Definicija "informacija" u smislu odredbe čl. 2 st. 1 ZM je podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće, vrijednosni sud ili drugi prilog objavljen u mediju. Tuženik je tijekom postupka isticao da je uklanjanjem sporne informacije iz članka na svom portalu odmah po objavi i objavom ispravka informacije kojeg je objavio iako su u vrijeme primitka zahtjeva za ispravak informacije ista više nije nalazila u članku tuženika, tužitelju u cijelosti nadoknađena nematerijalna šteta koja je nastala tužitelju, što ovaj sud ne prihvaća jer smatra da objava ispravka odnosno demantija ne otklanja u cijelosti nastalu štetu, jer niti svi čitatelji portala ne pročitaju ispravak i ispriku, niti se o ispravku i isprici šire vijesti kao o informaciji (spornoj objavi) te jednom objavljena netočna neistinita i uvredljiva informacija djeluje u javnosti i nakon ispravka ili demantija. Objava netočne informacije u medijima da je određena osoba počinila koruptivna kaznena djela i da je povezana s korupcijom nesporno predstavlja ozbiljan zahvat u čast, ugled i dostojanstvo te osobe. U konkretnom slučaju tužitelj je još i diplomirani pravnik koji obavlja odgovorne poslove, a kod pravnika se posebice očekuje da postupaju u skladu sa zakonom, dok optužba za korupciju dovodi u pitanje temeljne vrijednosti pravničke profesije. Dakle, sporna informacija dovodi u pitanje profesionalni kredibilitet tužitelja.

13. Iskaz tužitelja ovaj sud prihvaća u cijelosti jer je isti jasan, logičan i uvjerljiv, nije u suprotnosti s dokumentacijom koja prileži ovom spisu i nalazu i mišljenju vještaka. Sud smatra da je objavom netočne i sporne informacije o privođenju tužitelja i još 4 osobe vezano za koruptivna kaznena djela povrijeđeno pravo osobnosti kod tužitelja na duševni mir-zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo i ime. Objava takve informacije na portalu tuženika izazvale su kod uže i šire okoline sumnju u ugled, čast i dostojanstvo tužitelja, kako osobno tako i profesionalno. Tužitelj je u svom iskazu koji sud prihvaća izjavio da je objavom bio moralno diskreditiran, osjećao je strašan nemir, mučila ga je nesanica, nije bio sposoban raditi zbog čega je zatražio liječničku pomoć (pomoć psihijatra), uzimao lijekove za smirenje i bio primoran obitelji te bližoj i široj okolini opravdavati se da nije priveden ni osumnjičen i da nema veze s koruptivnim kaznenim djelima koja su se dogodila u Gradskim grobljima Zagreb, dok je pročitao i komentare čitatelja čime je shvatio percepciju javnosti i visinu štete, a osobno je u javnom prostoru doživio neugodnost kada mu je prišla jedna osoba, te mu u lice rekla "znao sam da si lopov". Tužitelja je posebno pogodio događaj nakon objave sporne informacije, a to je prijevremeni porođaj njegove kćerke za koji smatra da se ne bi dogodio da nije bilo sporne objave jer je kćerka traumatično doživjela netočne informacije o njemu.

14. Ne može se prihvatiti prigovor tuženika dani u odgovoru na tužbu da između štete koju tužitelj potražuje tužbom i tuženikove objave nema uzročno-posljedične veze. Naime, objava sporne informacije dovodi do toga da se tužitelj počinje povezivati s korupcijom, a što nedvojbeno dovodi do narušavanja njegovog ugleda i stvaranja negativne percepcije o tužitelju. Uzročno-posljedična veza proizlazi i iz iskaza tužitelja. Tužitelj je uvjerljivo iskazao da je, čitajući komentare na portalima, zaključio kako je javnost prihvatila spornu informaciju kao istinitu, a čime je nedvojbeno narušen ugled tužitelja. Nadalje, činjenica da su novinari kontaktirali njegovog sina također pokazuje koliki je odjek imala objavljena informacija. Posebno je značajna okolnost da je nepoznati muškarac prišao tužitelju i nazvao ga lopovom. To jasno pokazuje da su pojedinci u društvu prihvatili objavljenu informaciju kao istinitu i formirali negativan stav prema tužitelju. Sve navedeno ukazuje na jasnu uzročno-posljedičnu vezu između medijske objave i povrede časti i ugleda. Osim što je tužitelju povrijeđeno na pravo na čast, ugled i dostojanstvo, tužitelju je, u konkretnom slučaju, povrijeđeno i pravo na duševno zdravlje, budući da je objava sporne informacije negativno utjecala na zdravlje tužitelja.

15. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Ivana Požgaina, specijalista sudske psihijatrije. Ovaj dokazni prijedlog sud je prihvatio kako bi se u konkretnom slučaju i okolnostima svih objava sa stručne strane utvrdile sve odlučne činjenice i način djelovanja objava na pojedince, kako u izoliranom slučaju tako i kod više objava. Iz pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da tužitelj do objave sporne informacije, nije imao kontakt s psihijatrijskom službom. Objava sporne informacije predstavljala je stresno iskustvo za tužitelja koja je dovela do psihičke destabilizacije koja je zahtjeva psihijatrijsku pomoć. Psihijatrijskim pregledom tri tjedna nakon objave informacije kod tužitelja je utvrđeno postojanje akutne stresne reakcija, a takva reakcija je povezana s objavom informacije, budući da ta objava predstavlja jedini poznati registrirani štetni događaj u to vrijeme kod tužitelja. Tužitelj je trpio psihičke smetnje u okviru akutne stresne reakcije i kasnijih prilagodbenih smetnji u trajanju od šest mjeseci, a takve smetnje su dovele do umanjenja životne aktivnosti tužitelja u omjeru od 20%. Takvo umanjenje je trajalo šest mjeseci i nije ostavilo klinički značajne posljedice.

16. Dakle, ocjenom svih provedenih dokaza nesporno je utvrđeno da je kod tužitelja objavom sporne informacije došlo do povrede prava osobnosti, te da težina povrede i okolnosti slučaja (dostupnost informacije velikom broju čitatelja) opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade.

17. Tuženik je u podnesku od 19. siječnja 2026. (str. 87 i 88 spisa) naveo kako je tužitelj, osim ovog predmeta, tužio još 8 medija, a da vještak posljedice štetnog događaja ocjenjuje kao da se radilo o samo jednom događaju, za koji odgovornost u cijelosti snosi tuženik. Navedene okolnosti ne utječu na pravo tužitelja da zahtijeva od tuženika naknadu štete, ali utječu na visinu štete koju je tuženik dužan nadoknaditi tužitelju. Na te navode očitovao se i punomoćnik tužitelja koji je izjavio da trenutno nije naplatio naknadu štete ni od jednog nakladnika kojeg je tužio, a osobito nije naplatio iznose naknade štete prema pravomoćnim i ovršnim presudama ovoga suda pod posl. brojevima: Pn-36/2021 i Pn-41/2021 protiv tuženika Motus d.o.o., dosuđene u iznosu od po 3.981,68 eur u svakom predmetu s obzirom da je protiv istoga nakladnika doneseno rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetu koji je vođen pod brojem: St-821/2022, radi čega je naplata tražbina bila nemoguća.

18. Vezano za navode tuženika o podnesenim tužbama protiv drugih 8 medija, a uvidom u e-spis sud je utvrdio da je tužitelj pokrenuo parnične postupke kod ovoga suda i to predmet broj: Pn-40/2021 protiv tuženika Hanza Media d.o.o. Zagreb u kojem nije donesena pravomoćna presuda, predmet Pn-42/2021 tuženika Hrvatski telekom d.d. Zagreb u kojem je donesena presuda 30. prosinca 2025. kojom je dosuđeno tužitelju 1.990,84 eur neimovinske štete protiv koje je tuženik izjavio žalbu i spis se nalazi na Županijskom sudu u Rijeci od 12. veljače 2026., predmet Pn-39/2021 tuženika Indeks promocija d.o.o. Zagreb gdje je donesena presuda 12.1.2026. kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a povodom žalbe tužitelja spis se nalazi na Županijskom sudu u Splitu od 9.2.2026., u predmetu Pn-34/2021 i Pn-35/2021 protiv tuženika RTL Hrvatska d.o.o. Zagreb nije donesena presuda i u predmetu Pn- 38/2021 protiv tuženika HRT Zagreb donesena je presuda 11. srpnja 2024. kojom je tužitelju dosuđena naknada neimovinske štete u iznosu od 1.990,84 eur, a ista je povodom žalbe tuženika preinačena, te je naloženo tuženiku isplatiti neimovinsku štetu u iznosu od 1.000,00 eur umjesto 1.990,84 eur. U predmetima Pn-36/2021 i Pn- 41/2021 tuženika Motus d.o.o., dosuđene su tužitelju presudom zbog ogluhe od 20.05.2022. iznos od po 3.981,68 eur u svakom predmetu, koje su postale pravomoćne 21.06.2022.

19. S obzirom na sve izloženo, okolnosti konkretnog slučaja, značaj povrijeđenog dobra, utvrđenu odgovornost tuženika posebno činjenicu da je sporna informacija objavljena u medijskom članku tuženika (strana 26 spisa) izazvala negativne reakcije, osudu okoline i narušila zdravstveno stanje tužitelja, da je internetski portal dostupan velikom broju ljudi i posljedice koje je tužitelj trpio, te s obzirom da tuženik nije u ovoj pravnoj stvari dokazao postojanje okolnosti koja bi ga oslobodila od odgovornosti za štetu, sud smatra da je tuženik dužan naknaditi tužitelju prouzročenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti, zbog povrijeđenog duševnog mira, ugleda, časti, dostojanstva i imena u iznosu od 1.990,84 eur koji iznos smatra primjerenim s obzirom da u konkretnom slučaju to opravdavaju težina povrede i okolnosti slučaja, a uzimajući u obzir i do sada dosuđene iznose naknade nematerijalne štete.

20. Prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva sud je također vodio računa o cilju kojemu služi dosuđena naknada, te da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, ali isto tako i o činjenici da pravo na slobodu informiranja ne isključuje odgovornost za štetu onome kome je informacijom povrijeđeno njegovo Zakonom i ustavnom zaštićeno pravo. Pri odmjeravanju visine nematerijalne štete sud je cijenio da se dosuđenim iznosom (zatražen je iznos od 3.981,68 eur, a dosuđen je iznos od 1.990,84 eur) ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi (prekomjerno bogaćenje i obijesno parničenje tužitelja) i da je u određenoj mjeri postignuta društvena svrha. Sud prihvaća i smatra da pravična novčana naknada koja se dosuđuje tužitelju ne predstavlja goli novčani ekvivalent jer duševne boli ne mogu imati prometnu vrijednost već je cilj da si tužitelj dosuđenim novčanim iznosom pribavi druga dobra koja će mu pomoći da uspostavi štetnom radnjom poremećenu psihofizičku ravnotežu.

21. Na dosuđeni iznos nematerijalne štete sud je tužitelju dosudio priznao zatezne kamate od dana podnošenja tužbe, a što je u skladu s odredbom čl. 1102 ZOO, a u svezi s čl. 29 st. 2 ZOO.

22. U preostalom iznosu nematerijalne štete (1.990,84 eur) sa zatraženim kamatama sud je odbio tužitelja jer mu ista ne pripada s obzirom na utvrđene činjenice i okolnosti slučaja te je riješeno kao u izreci pod točkom III.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP), te je sud tužitelju dosudio trošak postupka u iznosu od 978,97 eur. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje OT) tužitelju pripada za sastav zahtjeva za ispravak informacije iznos od 200,00 eur (Tbr. 32/1 OT), za sastav tužbe iznos od 200,00 eur (Tbr.7/1 OT), za zastupanje na pripremnom ročištu 14. srpnja 2022. na kojem se nisu provodili dokazi iznos od 100,00 eur umjesto zatraženih 200,00 eur (Tbr. 9/2 OT), za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu 24. svibnja 2023 i na ročištu 27. svibnja 2026.4. iznos od po 200,00 eur za svako ročište, za plaćenu sudsku pristojbu na tužbu iznos od 43,13 eur koliko je plaćeno (umjesto 86,00 eur koliko je zatraženo), na ime pristojbe na presudu iznos od 159,82 eur ( umjesto 86,00 eur koliko je zatraženo jer je u međuvremenu 1.6.2026. stupila na snagu Uredba o tarifi sudskih pristojbi koja je objavljena u NN 50/26), na ime troškova vještačenja iznos od 315,00 eur i na ime PDV- a iznos od 225,00 eur.

23.1 Tužitelj je uspio s 50% u odnosu na visinu potraživanja i sa 100% u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva, što u konačnosti daje ukupan uspjeh od 75% (50%+100% iznosi 150% podijeljeno s 2 iznosi 75%).

23.2. Uspjeh tuženika u parnici iznosi 50% u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva i 0% u odnosu na osnov, što u konačnosti daje ukupan uspjeh od 50% (50%+0% iznosi 50% podijeljeno s 2 iznosi 25%).

23.3. Kada se od iznosa uspjeha tužitelja od 75% oduzme uspjeh tuženika od 25% uspjeh tužitelja u parnici iznosi 50% pa tužitelju pripadaju troškovi u iznosu od 663,97 eur, te trošak vještačenja u iznosu 315,00 eur u cijelosti jer sud smatra da je isti bio nužan, a što sveukupno iznosi 978,97 eur. Na dosuđeni iznos parničnog troška sud je tužitelju priznao zatezne kamate od dana donošenja presude, dok je s preostalim dijelom zatraženog troška tužitelja odbio. Radi izloženog riješeno je kao u izreci pod točkom II.

Našice, 09. srpnja 2026. godine

SUDAC:

Dario Ručević

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku iste. Žalba se izjavljuje pisano u 3 primjerka, putem ovoga suda, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Punomoćnik tužitelja

2. Punomoćnik tuženika