REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: O-2053/2021-11

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle CN (ime oca: C / prezime prije sklapanja braka: B) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1924. / datum smrti: **.**.2019.), državljanke Republike Hrvatske, nakon održanog ročišta, 9. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

1. Prekida se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.

2. Upućuju se BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja da je darovanjem udjela 1/2, sljedeće nekretnine:

– nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Stambena zgrada br. 6 i 8. [adresa], površine 393 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu:

– 5. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom – Etažno vlasništvo (E-5) – stan na II (drugom) katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, WC-a, predsoblja i balkona u ukupnoj površini od 55.64 m[2] , sa pripadajućom šupom u podrumu, ulaz lijevo br. 4, te zimnicom u podrumu ulaz desno br. 2/A, neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, [adresa], udio 1/2,

od strane ostavitelja (darovatelja) nasljedniku ŽN iz [adresa]

248, OIB: [osobni identifikacijski broj] (obdareniku), sljedećim osobama:

a) ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i

b) PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], povrijeđeno pravo na nužni dio te da isti imaju pravo na povrat dara do namirenja nužnog dijela.

3. Prekid postupka u ovoj pravnoj stvari traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz toč.2. Rješenja na koji je stranka upućena.

4. Nalaže se stranci iz toč.2. Rješenja, u roku 15 dana od pokretanja parničnog postupka na koji je upućena, dokaz o tome (primjerak tužbe) dostaviti sudu.

5. Ako stranka iz toč.2. Rješenja ne pokrene parnični postupak u roku određenom ovim rješenjem ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na pokretanje parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Ostavinski postupak iza umrle CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrenut je na prijedlog stranke 24.02.2021.

2. U tijeku ostavinskog postupka kao nasljednici su utvrđeni ŽN – sin ostaviteljice, BN – unuk ostaviteljice i PN – unuk ostaviteljice.

3. U prijedlogu za pokretanje ostavinskog postupka od 24.02.2021. nasljednik / predlagatelj BN tvrdi da je ostaviteljica raspolaganjem za života – darovanjem nekretnine opisane u toč.2. izreke ovog rješenja ŽN povrijedila njegovo pravo na nužni dio. Naime, predlagatelj ističe da je unuk ostaviteljice (njegov otac i sin ostaviteljice TN umro je prije ostaviteljice) koji je po pravu predstavljanja (čl.10. Zakona o nasljeđivanju) stekao nasljedni dio, a time i nužno nasljedno pravo koje mu je povrijeđeno darovanjem navedene nekretnine od strane ostaviteljice njenom drugom sinu ŽN (njegovom stricu).

3.1. Nasljednik / predlagatelj BN predlaže sudu provesti ostavinski postupak iza umrle CN, vraćanje dara (u ostavinu) i zahtijeva svoj nužni dio ostavine.

3.2. Na ročištu od 22.02.2022. predlagatelj / nasljednik PN (drugi sin TN) zatražio je provođenje ostavinskog postupka, vraćanje dara (u ostavinu) i svoj nužni dio ostavine.

4. U odgovoru na prijedlog nasljednika / predlagatelja BN od 22.02.2022. i 28.09.2022. (list 16. i 27. spisa) nasljednik / predlagatelj ŽN u bitnome navodi da se protivi prijedlogu ističući da je njegov prednik TN bio još za života namiren i to u vrijednosti preko visine nužnog dijela. Također, ističe da su se BN i PN odrekli nasljedstva iza svoga oca TN uslijed čega nemaju pravo isticati zahtjev za povredu prava na nužni dio, odnosno vraćanje dara.

4.1. Nasljednik / predlagatelj BN predlaže sudu obustaviti vođenje ostavinskog postupka u ovoj pravnoj stvari jer BN i PN nemaju, iz ranije navedenih razloga, pravo isticati zahtjev za nužni dio.

5. Zakon o nasljeđivanju u čl.222.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo.

5.1. Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak osobito ako su sporne činjenice:

– o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje,

– o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio,

– o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,

– je li se neka osoba odrekla nasljedstva (čl.222.st.2. ZN).

5.2. Zakon o nasljeđivanju u čl.225.st.1. propisuje da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

5.3. Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud (čl.225.st.2. ZN).

5.4. Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen (čl.225.st.3. ZN).

5.5. Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena (čl.225.st.4. ZN).

5.6. Ako je ostavinski sud postupio u skladu s čl.225.st.4. Zakona, a i u slučaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak (čl.225.st.5. ZN).

6. Iz ranije navedenih izjava zakonskih nasljednika BN i PN proizlazi da postoji spor oko činjenica o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela te uračunavanja u nasljedn i dio. Naime, zakonski nasljednici BN i PN (unuci) ostaviteljice tvrde da je ostaviteljica za života (darovanjem) raspolagala nekretninom (opisanom u toč.2. izreke rješenja) koja predstavlja jedinu ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu, a čime je povrijedila pravo nužnih nasljednika na nužni dio. U tom smislu predlažu da sud utvrdi da im je povrijeđeno pravo na nužni dio te da imaju pravo na povrat dara do namirenja nužnog dijela. S druge pak strane zakonski nasljednik ŽN (sin ostaviteljice) tvrdi da je ŽN namiren za života uslijed čega mu nije povrijeđeno pravo na nužni dio.

7. U odnosu na prigovor zakonskog nasljednika ŽN da su se BN i PN odrekli nasljedstava iza umrlog TN, uslijed čega nemaju pravo na nužni dio, sud smatra da je navedeni prigovor neosnovan. Naime, uvidom u sustav eSpis utvrđeno je da nije vođen ostavinski postupak iza TN (službena bilješka ostavinske pisarnice – list 34. spisa). Također, ŽN nije sudu dostavio niti jedan dokaz (čl.7.st.1. i čl.219.st.1. ZPP) za svoje činjenične tvrdnje da su navedene nasljedničke izjave dane, tj. da su se BN i PN odrekli nasljedstva iza TN. Posljedično, sud ocjenjuje da navodne negativne nasljedničke izjave nisu nikada dane.

8. Budući da među strankama nije sporno da je nekretnina (opisana u toč.2. izreke ovog rješenja) bila u vlasništvu ostaviteljice te da ju je ista raspolaganjem za života – darovanjem (4 godine prije smrti), darovala jednom od nužnih nasljednika (sinu), da navedena nekretnina predstavlja jedinu ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu te da su unuci ostaviteljice njeni nužni nasljednici na temelju prava predstavljanja (čl.10. ZN), sud ocjenjuje da je manje vjerojatno da raspolaganjem za života ostaviteljice nije povrijeđeno pravo nužnih nasljednika na nužni dio.

9. Ovaj sud smatra da se prosudba iz čl.225.st.1. ZN – a (o tome čije se pravo smatra manje vjerojatnim) valja temeljiti na ocjeni vjerojatnosti, a ne na ocjeni izvjesnosti. Međutim, sud ne može na parnicu uputiti stranku (u postupku) radi dokazivanja negativne činjenice, u ovom slučaju, da nužnim nasljednicima nije povrijeđeno pravo na nužni dio te da nemaju pravo na povrat dara do namirenja nužnog dijela. U tom smislu teret dokazivanja je na onome koji nešto tvrdi, a ne na onome koji osporava (negira).

10. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.224.st.1.toč.1. ZN – a na parnicu uputio stranke koje tvrde da im je raspolaganjem ostavitelja za života – darovanjem, povrijeđeno pravo na nužni dio te da isti imaju pravo na povrat dara do namirenja nužnog dijela, po načelu da je teret dokazivanja na onome koji nešto tvrdi, a ne na onome koji osporava (negira) – Ei qui affirmat non ei qui negat, incumbit probatio. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.1. – 5. izreke rješenja.

U Zagrebu, 9. srpnja 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).

DOSTAVITI:

1. Nasljedniku / predlagatelju 1. – ŽN, po punomoćniku

2. Nasljedniku / predlagatelju 2. – BN, po punomoćniku

3. Nasljedniku / predlagatelju 3. – PN

4. U spis