REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-570/2025-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Tini Jakupak u pravnoj stvari tužitelja [obrt] obrt za usluge u građevinarstvu vlasnik TĆ OIB [osobni identifikacijski broj], ŽĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], Marela Parić OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupani po punomoćniku Anti Puljizu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, zastupano po punomoćniku Franji-Krešimiru Šenjugu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., radi naknade štete (7.825,30 EUR), nakon održane glavne rasprave, zaključene 2. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s objavom 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Listopadska ulica 2, Zagreb, OIB: 94472454976, da tužitelju [obrt], OBRT ZA USLUGE U GRAĐEVINARSTVU, u vlasništvu TĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], ŽĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] I MARELA PARIĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], ZAGREB, NOVAČKA 278 A, na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 7.825,30 EUR sa zateznom kamatom od 25. prosinca 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Listopadska ulica 2, Zagreb, OIB:94472454976, da tužitelju [obrt], OBRT ZA USLUGE U GRAĐEVINARSTVU, u vlasništvu TĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], ŽĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] I MARELA PARIĆ OIB: [osobni identifikacijski broj], ZAGREB, NOVAČKA 278 A, nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.010,60 EUR sa zateznom kamatom od 9. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 13. veljače 2025. navodi da dana 5. listopada 2024. u 7:15 sati u ulici Medvešćak kod broja 47, došlo je do prometne nesreće koju je prouzročio VĆ, osiguranik ovdje tuženika, neoprezno upravljajući osobnim automobilom marke Citroen C3 registarskih oznaka [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 068202906698, na način da je nepropisno upravljajući predmetnom vozilom desnom količničkim trakom [adresa] iz smjera sjever u smjeru juga, ne obraćajući dužnu pažnju na prometnu situaciju ispred sebe, naletio na stražnji dio vozila tužitelja, marke BMW 525 D, registarske oznake [registarska oznaka], koje je stajalo propisno zaustavljeno u desnom kolničkom traku, u namjeri skretanja u dvorišni prostor objekta s desne strane ulice zbog prolaska pješaka, u koso položeno, pri čemu je vozilo tužitelja većim svojim dijelom bilo položeno na kolniku ulice Medvešćak, zbog čega je ovdje tuženik kao odgovorni osiguratelj u obvezi naknaditi nastalu imovinsku štetu tužitelju. Sudionici prometne nesreće su na mjestu događaja pozvali policiju potom popunili Europsko izvješće, gdje je osiguranik tuženika nesporno priznao odgovornost za nastanak predmetne prometne nesreće, dok su naknadni očevid predmetne prometne nesreće obavili djelatnici Prve postaje prometne policije Zagreb, povodom čega se vodio predmet pod poslovnim brojem klasa: 211-08/24-4/47496. Tužitelj tvrdi da vozač vozila tužitelja niti na koji način nije mogao izbjeći nalet vozila osiguranika tuženika na stražnji dio svojeg vozila, pri čemu je osiguranik tuženika imao vremena i prostora za usporenje, zaustavljanje, izbjegavanje, no isti je uz potpuni izostanak reakcije na pojavnost vozila tužitelja ispred sebe, ne obraćajući dužnu pažnju na prometnu situaciju ispred sebe, udario u stražnji dio zaustavljenog vozila tužitelja, prednjim lijevim dijelom vozila Citroen C3. U trenutku štetnog događaja predmetno vozilo je bilo u vlasništvu Erste leasinga d.o.o., pri čemu je tužitelj bio korisnik leasinga, a Erste leasinga d.o.o. je dao suglasnost ovdje tužitelju za naplatu predmetne štete, pri čemu je ovdje tužitelj naknadio štetu po računu popravka vozila ovlaštenog servisa. Tužitelj se prije podnošenja tužbe dana 7. listopada 2024. obratio tuženiku u mirnom postupku s odštetnim zahtjevom radi naknade štete, koji zahtjev je tuženik neosnovano otklonio. Tuženik je izvršio izvid štete na predmetnom vozilu, nakon čega je tužitelj izvršio popravak vozila u ovlaštenom servisu za vozila BMW, društvu Tomić & Co. d.o.o. u Zagrebu, koji popravak je tužitelj platio serviseru u iznosu od 7.762,80 EUR dana 24.12.2024. Nadalje, tužitelj je imao i trošak prijevoza vozila od mjesta štete do prostora ovlaštenog servisa Tomić & Co. d.o.o. u Folnegovićevoj ulici u Zagrebu, u iznosu od 62,50 EUR. Tužitelj po predmetnom štetnom događaju zbog oštećenja vozila, po navedenim vidovima štete, trpi imovinsku štetu od 7.825,30 EUR, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana plaćanja računa, tj. od 24.12.2024. pa do isplate. Od dokaza dostavlja/predlaže: uvid u potvrdu o prometnoj nesreći, popunjeno Europsko izvješće, suglasnost Erste leasinga za isplatu štete, po potrebi saslušanje odgovornih osoba Erste leasinga d.o.o. na okolnost izdavanja suglasnosti, po potrebi pribava ugovora o leasingu od Erste leasinga d.o.o., pribava cjelokupnog spisa poslovni broj klasa: 211-08/24-4/47496 od Prve postaje prometne policije Zagreb koja je izvršila očevid predmetne prometne nesreće, pribava prekršajnog spisa koji se vodio po predmetnom štetnom događaju protiv osiguranika tuženika VĆ, saslušanje svjedoka AĆ, [adresa], na okolnost štetnog događaja i visine štete, pribava cjelokupnog štetovnog spisa tuženika broj: 248210514371 koji se vodio kod tuženika povodom predmetnog štetnog događaja, s fotografijama štete na vozilu te izvidom i procjenom štete, prometno tehničko vještačenje uz uviđaj i rekonstrukciju na licu mjesta, na okolnost tijeka i dinamike nastanka štetnog događaja te visine štete, te sva dokumentacija koja se ukaže potrebitom po vještaku / vještacima prometne struke, pribava police osiguranja osiguranika tuženika broj 068202906698 od tuženika, preslika prometne dozvole. Tijekom postupka tužitelj je dostavio Ugovor o operativnom leasingu broj 780129/20, predložio saslušanje zastupnika po zakonu leasing društva s obzirom na prigovor tuženika, kao i Izjavu leasing društva.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 10. travnja 2025. čini nespornim da je za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kod tuženika bila zaključena polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj 068202906698, važeća na dan 05.10. 2024. Međutim, sporne su sve preostale pravno relevantne činjenice koje se navode tužbi, i to; aktivna legitimacija, dinamika nastanka štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika, visina štete, stopa i tijek zateznih kamata. Tuženik osporava tužiteljeve tvrdnje o aktivnoj legitimaciji tužitelja za tražbinu naknade štete na vozilu [registarska oznaka] jer tužitelj sam u tužbi priznaje da on nije bio vlasnik vozila na dan 05.10.2024. (nastanak štete), a isprava u privitku tužbe „Suglasnost za isplatu štete“, nije uopće potpisana i nije razvidno tko je istu izdao (da li je izdana po odgovornoj osobi vlasnika vozila) te tuženik sadržaj iste osporava. U svakom slučaju tuženik ukazuje da ta isprava svakako ne predstavlja ispravu iz koje bi proizlazilo da bi vlasnik vozila reg. oznake [registarska oznaka] prenio na tužitelja (putem npr. ugovora o ustupu potraživanja) pravo na tražbinu naknade štete u sudskom postupku i da bi tražbina koja eventualno pripada vlasniku vozila prešla na tužitelja. Uz tužbu tužitelj također nije dostavio niti ugovor o leasingu za predmetno vozilo (spor male vrijednosti). Osim navedenog, tuženik ukazuje da ukoliko je tužitelj štetu na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] koje nije bilo u njegovom vlasništvu, podmirio, to je učinjeno bez valjane pravne osnove jer u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu ovdje tužitelja kao pravne osobe prema trećoj osobi i slijedom toga, osim što nije aktivno legitimiran, tužitelj nema pravo potraživati povrat onog što je on platio trećima bez osnova. Ujedno tuženik osporava činjenične tvrdnje o dinamici nastanka prometne nesreće od 05.10.2024. i odgovornosti sudionika iste te tuženik ističe prigovor isključive krivnje vozača vozila reg. oznake [registarska oznaka], AĆ, koji je bez provjere o stanju i kretanju drugih vozila na prometnici, oduzeo prednost prolaska vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao VĆ, a što je bilo u temeljnim uzrocima nastanka ove prometne nesreće. Položaj i vrsta oštećenja na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] ukazuju da prometna nesreća nije mogla nastati na način kako je opisuje tužitelj u tužbi. Tuženik u odgovoru na tužbu tvrdi da je do prometne nesreće došlo iz razloga jer je vozač vozila [registarska oznaka], AĆ, prelazio tramvajsku prugu, i iz krajnje lijeve trake na prometnici, bez provjere o stanju prometa i kretanju drugih vozila, skrenuo vozilom preko dvije kolničke trake odvojene punom linijom na kolniku i oduzeo na taj način prednost prolaska vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je kritične zgode upravljao VĆ i kretao se brzinom u skladu s ograničenjem brzine na tom dijelu kolnika, a radi čega je za nastanak ove prometne nesreće isključivo i jedino kriv AĆ, vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] koje nije bilo osigurano kod tuženika, pa ne postoji niti odgovornost tuženika za nastalu štetu. U privitku odgovora na tužbu tuženik dostavlja Izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće od 05.10.2024. koju je dao vozač VĆ, a iz koje je razvidno da je njemu vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] oduzeo prednost prolaska i da nije mogao izbjeći nalet na to vozilo koje je bez ikakve provjere i najave (nije bio uključen niti pokazivač smjera) skrenulo pred njega. U svojem odgovoru na tužbu tuženik ukazuje da je apsolutno neprihvatljivo kao činjeničnu građu o dinamici nastanka ove prometne nesreće, uzimati podatke iz priložene „Potvrde“ MUP-a RH I Postaje prometne policije Zagreb od 24.01.2025. o nastanku prometne nesreće od 05.10.2024. godine. Naime, tuženik navodi da iz sadržaja te isprave koju tužitelj dostavlja u privitku tužbe, sasvim jasno proizlazi da dana 05.10.2024. nije obavljen nikakav očevid prometne nesreće nego se AĆ, vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], sam javio u navedenu policijsku postaju dana 15.01.2025., dakle, po proteku više od tri mjeseca od 05.10.2024. te je predmetna „Potvrda“ sastavljena isključivo po njegovom kazivanju i njegovom usmenom prenošenju onog što je on smatrao istinitim o dinamici događaja od prije tri mjeseca i uzrocima nastanka prometne nesreće te kretanju i konačnom položaju vozila u sudaru. Na okolnosti nastanka štetnog događaja – prometne nesreće od 05.10.2024. tuženik predlaže: uvid u Izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće koju je dao sudionik VĆ (u privitku odgovora na tužbu), saslušanje svjedoka: VĆ, [adresa], prometno vještačenje uz rekonstrukciju/očevid na licu mjesta prometne nesreće. Tuženik osporava zatraženu visinu štete na vozilu i zatraženi tijek i stopa zateznih kamata jer predmetno potraživanje tužitelj temelji na izvanugovornoj (deliktnoj) odgovornosti za štetu, a ne na ugovornom odnosu s tuženikom. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev i potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, navedene u točkama 1. i 2. ovog obrazloženja. Sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka, sudionika prometne nezgode, te dokaz prometnim vještačenjem. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za novim vještačenjem iz razloga kao u nastavku ovog obrazloženja.

4. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. dalje: ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu imovinske štete, temeljem izvanugovorne odgovornosti, koja šteta je nastala na vozilu tužitelja u prometnoj nezgodi koja se dogodila 5. listopada 2024. u 7:15 sati u ulici Medvešćak kod broja 47, na način da je VĆ, osiguranik ovdje tuženika, upravljajući osobnim automobilom marke Citroen C3 registarskih oznaka [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 068202906698, upravljajući predmetnom vozilom desnom količničkim trakom [adresa] iz smjera sjever u smjeru juga, naletio na stražnji dio vozila tužitelja, marke BMW 525 D, registarske oznake [registarska oznaka], koje je stajalo zaustavljeno u desnom kolničkom traku, u namjeri skretanja u dvorišni prostor objekta s desne strane ulice zbog prolaska pješaka, u koso položeno, pri čemu je vozilo tužitelja većim svojim dijelom bilo položeno na kolniku ulice Medvešćak.

6. Među strankama nije sporno da je vozilo Citroen C3 u vrijeme nastanka štete bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 068202906698.

7. Među strankama je sporna aktivna legitimacija, dinamika nastanka štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika, visina štete, stopa i tijek zateznih kamata.

8. Prigovor aktivne legitimacije uklonjen je provođenjem dokaza čitanjem isprava (Ugovor o operativnom leasingu i Izjava leasing društva) i saslušanjem zastupnika po zakonu leasing društva. S tim u svezi sud je utvrdio da je tužitelj imao sklopljen ugovor o leasingu temeljem kojeg je tužitelj korisnik leasinga, a vlasnik leasing društvo koje je dalo suglasnost za isplatu štete tužitelju

9. Iz isprava u spisu (Ugovor i Izjava) proizlazi da je primatelj leasinga, ovdje tužitelj, ovlašten pokrenuti parnični postupak radi naknade štete.

10. Iz iskaza zastupnika po zakonu leasing društva SĆ sud je utvrdio da isti ne radi operativno već je upoznat sa procedurom. U odnosu na predmetno vozilo navodi da je leasing bio pred istekom te da u takvim slučajevima daje se suglasnost stranci za isplatu štete kako bi se stranka direktno obratila osiguravajućem društvu. Kada mu se pokazuje suglasnost za isplatu štete koja se nalazi u spisu navodi da je to predmetna suglasnost i da je sukladno napomeni dokument važeći bez potpisa i pečata. Iz iskaza drugog člana uprave EĆ leasing društva proizlazi isto.

11. U odnosu na prigovor dinamike nastanka štetnog događaja, odgovornosti osiguranika tuženika i visinu štete sud je proveo dokaze saslušanjem oba vozača, sudionika prometne nezgode, kao i dokaz prometni vještačenjem.

12. Iz iskaza vozača osobnog automobila Citroen C3, koja izjava se nalazi u spisu, sud je utvrdio da je isti izjavio da se kretao po desnoj strani kolnika, kada je osobni automobil BMW prešao tramvajski prijelaz, te je iz lijeve trake oduzeo prednost prolasku njegovom vozilu. Vozilo BMW je iz lijeve trake prelazio preko dvije pune trake kako bi skrenuo u dvorište. Zbog skliskog kolnika nije uspio izbjeći sudar, te je došlo do udarca prednjom lijevom stranom Citroena u stražnju desnu stranu BMW-a. Na sudu prilikom davanja iskaza svjedok VĆ je izjavio da je upravljao vozilom Citroen C3 reg. oznaka [registarska oznaka]. Iz kontra smjera dolazio je vozilo, crni BMW, koji je prešao i polukružno se okrenuo preko tramvajske pruge te ušao u lijevu traku u svjedokovom smjeru, odmah je skrenuo u desnu traku i skrenuo desno u dvorište te je zadnjim krajem vozila ostao na cesti. Svjedok se kretao od sjevera prema jugu desnom trakom, tu su bili uspornici, raskrižje i tramvajska pruga. Kretao se prema ograničenju cca. 40-50 km/h te nije uspio zakočiti, pokušavao je zbjeći, proklizao je jer je kolnik bio mokar odnosno sklizak te kako nije uspio izbjeći s prednjim lijevim krajem udario je u zadnji desni kraj BMW-a koji je virio na cesti. Svjedok je išao s posla to jutro, iz bolnice. Nije očekivao da će auto proći na opisan način preko dvije trake na kako je ranije opisao. Dodaje svojem iskazu kako je na procjeni štete gospodin iz BMW rekao da ga je vidio, razgovarao je s njim te je rekao da je ostao na cesti jer je propuštao pješaka. Gospodin je zvao policiju nakon prometne nezgode, pristupili su na mjesto događaja međutim zbog samo materijalne štete rekli su da ispunimo Europsko izvješće i policajac je na dnu EU izvješća napisao da je svjedok VĆ kriv za prometu nesreću. Svjedok je Europsko izvješće potpisao nakon toga. Policija nije alkotestirala. Svjedoku se predočava preslika Eu izvješća na listu 24 spisa te svjedok navodi da je pod toč. 14. u lijevom desnom ćošku Izvješća rukopis policajca. Na poseban upit punomoćnika tužitelja svjedok navodi da je vozilo drugog sudionika u trenutku nesreće bilo u pokretu odnosno bilo je zaustavljeno u trenutku cca. 20 metara kada je počeo kočiti, odnosno kada ga je svjedok uočio da je zaustavljeno svjedok je odmah počeo kočiti, nije očekivao da će vozilo stati. Na poseban upit punomoćnika tuženika svjedok navodi da je predmetno vozilo iz suprotnog smjera koje je prelazilo dvije trake u svakom trenutku moglo opaziti njegovo kretanje kolnikom.

13. Iz iskaza svjedoka AĆ sud je utvrdio da po predmetnom štetnom događaju popravak vozila iznosio je oko 8000-8500 eur. To jutro kao i svako jutro prethodno išao je na posao na gradilište na adresi [adresa]. AĆ je poslovođa gradilišta. Vozio se [adresa] prema sjeveru te je kod križanja s Belostenčevom dao lijevi žmigavac te započeo radnju prestrojavanja pritom provjerio da li može napraviti radnju skretanja provjerom u retrovizore i okretom te je skrenuo u lijevo na [adresa], prema jugu i onda se prestrojio u desnu traku, dao desni žmigavac, te ulaskom na kolnik se zaustavio budući na istom se nalazila autobusna stanica te je propustio starijeg čovjeka koji je stajao na autobusnoj stanici na kolniku. Stariji čovjek pješak je u tom trenutku okrenut leđima i gleda prema gradilištu. Stajao je 15-ak sekundi dok gospodin pješak nije primijetio da se s vozilom nalazi na kolniku jer je pokušao ući u gradilište. U tom trenutku osjetio je udarac od iza. VĆ je izašao iz vozila koje je udarilo vozilo svjedoka, bio je neugodan, te se svjedok izdvojio na kolniku i pozvao policiju. Kada je stigla policija za cca pola sata oni su rekli odnosno upozorili VĆ da je on kriv te su tada svjedok AĆ i VĆ sastavili EU izvješće o prometnoj nezgodi kojim je VĆ u potpunosti priznao krivnju za predmetnu nesreću i potpisao EU izvješće pred policijom. Policija je otišla kao i VĆ dok je vozilo ostalo na gradilištu. U ponedjeljak AĆ i VĆ našli su se na osiguranju te je tada dao izjavu kao i danas. Napominje kako je vučna služba došla po BMW jer nije bio u voznom stanju. BMW je bio u ovlaštenom servisu na popravku međutim kada je servis htio naplatiti potraživanje od osiguravajućeg društva obaviješten je da osiguranje ne želi platiti predmetni račun. Na poseban upit punomoćnika tužitelja navodi da predmetni račun prema BMW Tomić nije plaćen budući osiguranje nije platilo, servis je tražio od njega osobno da plati popravak. Objašnjava da je vozilo u trenutku nesreće bilo u vlasništvu Leasing društva, a u trenutku popravka vozilo je otkupljeno od strane [obrt], a njegova supruga je prenijela vozilo na sebe. Vozilo je prodano negdje u veljači ili ožujku 2025. trećoj osobi. Navodi da je Leasing društvo dalo obrtu suglasnost za isplatu štete. Kada se svjedoka pita za dinamiku prometne nesreće svjedok pojašnjava da se nakon skretanja u lijevo iz Medvešćaka kod raskrižja sa Belostenčevom uputio prema jugu te odmah napravio radnju skretanja u desnu traku kojom se vozio cca 20 metara prema jugu od T. Sa kolnika je skrenuo desno na nogostup, čekajući da se stariji gospodin pomakne, te je u trenutku prometne nesreće vozilo stajalo u koso otprilike pola auta na nogostupu i pola auta na kolniku. Auto je bilo ukošen cca 15 sekundi te je tada došlo do nesreće. Kada se svjedoka pita što je VĆ učinio svjedok navodi da se prema njegovom mišljenju radilo o alkoholiziranoj osobi te je on tražio od policije koja je došla da ga se alkotestira međutim policija je to odbila. Svjedok je pristupio na policiju 3 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja jer je popravak stajao te je tada policajac LĆ napravio naknadni uviđaj, ispitao sve predmetne svjedoke te je o tome izdana potvrda. Kada se pita svjedoka isti navodi da su djelatnici osiguranja bili u servisu Tomić te su izvršili izvid štete na BMW-u. Svjedok dodatno objašnjava kako je udarac u vozilo bio desno koso (zadnja desna strana), te se gledajući činilo kao manja šteta, međutim kada je svjedok htio pokrenuti vozilo zadnji desni kotač je bio ukošen te se vozilo nije moglo kretati. Zbog toga je došla vučna služba koja je odvukla auto na servis.

14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Roberta Spudića sud je utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja. Tako vještak utvrđuje da međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja, može se zaključiti da je osobni automobil Citroen C3 prednjim lijevim dijelom vozila naletio na stražnju desnu bočnu stranu osobnog automobila BMW 5 u predjelu stražnjeg desnog blatobrana. Mjesto kontakta između vozila je bilo je na desnoj strani kolnika [adresa]. u [adresa]. Budući da na kolniku nisu utvrđeni tragovi kočenja ili zanošenja vozila, samo na temelju Potvrde policije nema temelja za analitičko utvrđivanje brzine kretanja osobnog automobila Citroen C3. Obzirom na nastala oštećenja na osobnom automobilu Citroen C3 i BMW, procjenjujem da je naletna brzina osobnog automobila Citroen C3 na osobni automobil BMW iznosila oko 25-30 km/h. Pod uvjetom da se osobni automobil Citroen kretao brzinom koju je imao u trenutku kontakta, tada bi da se zaustavljao intenzivnim kočenjem, mogao se pri brzini kretanja od oko 25-30 km/h zaustaviti na putu od oko 9,8 m. Budući da na kolniku nisu utvrđeni tragovi kočenja ili zanošenja osobnog automobila BMW 5, samo na temelju Potvrde policije nema temelja za analitičko utvrđivanje brzine kretanja osobnog automobila BMW 5. Tehnički je moguće da se osobni automobil BMW skrećući u desno kretao brzinom od oko 10-15 km/h. U trenutku kontakta osobni automobil BMW je bio usmjeren u desno oko 500. Vozač je skrećući u desno do mjesta kontakta mogao prijeći put oko 7,0 m, pa je vremenski gledano u desno počeo prelaziti oko 1,5 s. U vremenu od 1,5 s, kada je vozač BMW-a započeo skretati u desno, Citroen se nalazio od mjesta kontakta udaljen oko 11,4 m. Kako je zaustavni put osobnog automobila iznosio oko 9,8 m, vozač osobnog automobila Citroen je mogao intenzivnim kočenjem izbjeći nalet na osobni automobil BMW. Obzirom na izjavu vozača osobnog automobila Citroen, na način kretanja osobnog automobila BMW, može se zaključiti da je vozač Citroena na vrijeme mogao uočiti kretanje osobnog automobila BMW. Isto tako, nakon što se BMW uključio na kolnik Ulice Medvešćak, prešao je do mjesta kontakta put od oko 25 metara. Na ročištu održanom radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještak je pojasnio da je tužitelj bio zaustavljen na kolniku prije nesreće odnosno u trenutku sudara, vještak navodi da je vozač osobnog automobila BMW izjavio da je s kolnika skrenuo na nogostup, te je u trenutku prometne nesreće vozilo stajalo ukoso otprilike pola auta na nogostupu a pola na kolniku cirka 15 sekundi kada je došlo do prometne nesreće. Pod uvjetom da se BMW nalazio zaustavljen na kolniku, a obzirom na naletnu brzinu Citroena na BMW od oko 25 do 30 km/h i sudarni položaj između vozila gdje se BMW nalazio pod kutom od oko 50 stupnjeva, kao i nastala oštećenja na vozilima tehnički nije moguće da se BMW u trenutku kontakta nalazio zaustavljen na kolniku iz razloga što bi uslijed navedene naletne brzine Citroena na Citroenu i BMW bi nastala veća oštećenja. Na Citroenu bi bila oštećena cijela prednja strana vozila a kod BMW- a za očekivati bi bila oštećenja na stražnjim desnim vratima. Isto tako, oštećenje stražnjeg desnog aluminijskog naplatka je "ekscentričnog oblika" tako da se može zaključiti da se BMW u trenutku kontakta kretao, odnosno nije bio zaustavljen na kolniku. U odnosno na pitanje mogućnosti uočavanja vozila Citroen od strane vozača BMW vještak navodi da je vozač Citroena na vrijeme mogao uočiti kretanje vozila BMW-a, a isto tako vozač BMW mogao je uočiti kretanje Citroena u odnosu na preglednost kolnika.

15. Iz izvida štete tuženika broj 248210514371 sud je utvrdio nastala oštećenja na vozilu BMW koja su istovjetna računu koji tužitelj utužio u ovom postupku. Podnesen je i zahtjev za naknadnim izvidom štete od strane serviser kao na listu 15 spisa od 11.11.2024. i 16.12.2024.

16. Uvidom u račun broj 15202/1/67 od 24.12.2024. sud je utvrdio dijelove koji su zamijenjeni, popravljeni kao i izvršen rad po predmetnom štetnom događaju. Iz računa broj 329/1/2 od 7.10.2024. utvrđeno je da je izvršen prijevoz vozila BMW [registarska oznaka] po vučnoj službi.

17. Iz EU izvješća o prometnoj nesreći sud je uz opće podatke o sudionicima i mjestu nesreće i oštećenjima na vozilima, utvrdio da je VĆ, vozač Citroena, prihvatio potpunu odgovornost za ovu prometnu nesreću.

18. Iz Potvrde MUP RH – PU zagrebačka, I PPP Zagreb od 24. siječnja 2025. utvrđen je dan i vrijeme nesreće, kao i sudionici iste, potvrda je sačinjena budući AĆ nje mogao ostvariti svoja prava na Adriatic osiguranju d.d. te je zatražio izvid prometne nesreće. Sa sudionicima nesreće obavljen je razgovor u policijskoj postaji te je pregledan i fotografirano vozilo Citroen koji je nađen na adresi u [adresa] kod svjedoka VĆ. Zbog izazivanja prometne nesreće podneseno je Izvješće o počinjenom prekršaju protiv VĆ.

19. Iz Izjave o nastanku štetnog događaja sastavljenog 7.10.2024. od strane VĆ u prostorijama Adriatic osiguranje d.d. isti opisuje kretanje vozila BMW preko dvije trake te navodi da zbog skliskog kolnika nije uspio izbjeći sudar. Također je izjavio da je krivac za nesreću vozač BMW-a.

20. Iz presude broj Pp-13435/2025 Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu sud je utvrdio da je presudom utvrđeno da je osiguranik tuženika VĆ proglašen krivim za prekršajno djelo iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po st. 5. istoga članka jer je neprilagođavanjem brzine vozila kojim je upravljao izazvao prometnu nezgodu – koja je ujedno i štetni događaj u ovoj predmetnoj pravnoj stvari. Zaključci iz presude istovjetni su onima iz iskaza svjedoka AĆ.

21. U odnosu na prigovore tužitelja na nalaz vještaka u odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja sud je utvrdio da činjenica da li se vozilo tužitelja kretalo u trenutku prometne nezgode ili je stajalo nije odlučno s obzirom da sud zaključuje da je nesporno došlo do oštećenja vozila tužitelja od strane osiguranika tuženika budući osiguranik tuženika nije prilagodio način i brzinu kretanja uvjetima na cesti, a jasno je vidio cijelu situaciju odnosno putanju kretanja vozila tužitelja, a sve kako proizlazi iz nalaza vještaka kojeg sud ocjenjuje kao nepristran, stručan i izrađen sukladno pravilima struke prema dostupnim dokazima. Prema utvrđenju ovog suda, a kako to proizlazi iz iskaza tužitelja i nalaza vještaka, kao i prvotnog pisanog iskaza tuženika, uzrok predmetne nezgode je neprilagođena vožnja osiguranika tuženika koji je mogao izbjeći kontakt s vozilom tužitelja da je reagirao pravovremeno, sukladno prilikama na kolniku. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da zbog izostanka materijalnih tragova na mjestu štetnog događaja (jer očevid nije proveden) tehničkim putem na temelju stanja dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi točnu dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja dok izostanak materijalnih tragova u odnosu na položaj i oblik nastalih oštećenja na oba vozila u tehničkom smislu dopušta da je neposredno prije i u trenutku sudara vozilo tužitelja bilo zaustavljeno ili u pokretu. Prema utvrđenju ovog suda, temeljem iskaza i nalaza, osiguranik tuženika mogao je uočiti vozilo tužitelja pa da je prilagodio svoje kretanje u predmetnoj situaciji uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara. Navedeno proizlazi i iz presude kojom se utvrđuje prekršajna odgovornost osiguranika tuženika, a isto proizlazi iz pisane izjave osiguranika tuženika u kojoj navodi da je „Ja prihvaćam potpunu odgovornost za ovu prometnu nesreću“ s potpisom osiguranika tuženika VĆ. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka da je taj dio ispunio policajac koji je došao na mjesto događaja, jer čak da je tome i tako, osiguranik tuženika je mogao reagirati na način da je prekrižio tuđu izjavu. Sud nije prihvatio navode svjedoka VĆ o ispunjavanju EU izvješća od strane policajca kojim priznaje krivnju budući svjedok takvo izvješće ne bi potpisao da nije smatrao se odgovornim. Osim toga, sud ocjenjuje nelogičnim činjenicu da je policija došla na mjesto nesreće, ali nije provela očevid ukoliko jedan od sudionika nije priznao krivnju za nastanak štetnog događaja. Iz navedenog sud zaključuje da u trenutku prometne nezgode sudionici, zajedno s pristupijelom policijom, su utvrdili krivnju osiguranika tuženika te isto utvrdili prijavom štete na EU izvješću.

22. U odnosu na visinu štete sud je istu utvrdio iz nalaza vještaka koji je utvrdio da se predmetnom spisu se nalazi izvid štete s dijelovima koje je potrebno zamijeniti i popraviti na predmetnom vozilu. U spisu se nalazi i preslika računa troškova popravka predmetnog vozila. Usporedba računa popravka vozila s izvidom štete pokazuje da su svi predviđeni auto dijelovi za ugradnju i popravak, kao i radni sati u skladu s izvidom štete, te su isti realno obračunati prema važećim normama i cijenama u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog proizlazi da visina štete na osobnom automobilu s uključenim porezom iznosi 7.762,80 €.

23. Odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. dalje: ZOO) određeno je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Dakle, odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedica, pri čemu sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno. Iz navedenog proizlazi da se smatra da je osiguranik tuženika odgovoran za štetu, osim ako dokaže da je do prometne nesreće došlo isključivo radnjom tužitelja, odnosno, treće osobe. U konkretnom slučaju izveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Robertu Spudiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi, a kako je utvrdio da je vozilo osiguranika tuženika prednjim dijelom naletjelo na tužitelja, da je osiguranik tuženika mogao uočiti tužitelja na vrijeme od mjesta naleta i da je u tom trenutku reagirao kočenjem uspio bi zaustaviti svoje vozilo. Stoga, iz navedenog vještačenja proizlazi da je do prometne nesreće došlo isključivo radnjom osiguranika tuženika. Vještak nije imao temelja za analitičko utvrđivanje brzine kretanja BMW-a. Osiguranik tuženika mogao je izbjeći nalet na osiguranika tužitelja, prema ocijeni ovog suda sukladno nalazu vještaka, budući je imao pregled cijele situacije.

24. Slijedom navedenog, sud je temeljem čl. 1045., 1046., a u vezi s čl. 1085., 1086. i 1090. ZOO-a odlučio kao u izreci. U odnosu na kamatu tijek iste je određen od dana nastanka štete odnosno izdavanja kasnijeg i većeg računa.

25. O troškovima postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 154. i 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23., 107/25. - dalje u tekstu: Tarife) imajući u vidu vrijednost predmeta spora. Kao potrebne troškove za vođenje parnice tužitelju je valjalo priznati trošak: sastav tužbe (Tbr. 7/1), sastav podnesaka od 14.5.2025., 23.10.2025., 22.12.2025., 12.3.2026. (Tbr. 8), pristup na ročišta 16.10.2025., 9.12.2025., 4.2.2026. i 2.6.2026. (Tbr 9), svaka radnja 200,00 EUR, sve uvećano za PDV (Tbr 46.) iznosi 2.250,00 EUR, te trošak vještačenja u iznosu od 500,00 EUR, pristojbe na tužbu u iznosu od 62,35 EUR i pristojbe na presudu u iznosu od 198,25 EUR. Ukupno tužitelju je priznat parnični trošak u iznosu od 3.010,60 EUR, a na troškove postupka dosuđene su zatezne kamate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi iz čl. 29. st. 2. ZPP-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u točki II izreke.

U Zagrebu, 9. srpnja 2026.

Sudac

Tina Jakupak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. tužiteljima po pun – sp na presudu

2. tuženiku po pun

3. kal pravomoćnosti – 30 dana