REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj R1 Ob-225/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu Nataši Horvat kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pula-Pola, Pula, Sergijevaca 2, OIB: 52966791065, protiv protustranke 1. ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. mlt. LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici RŠ zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Pula, Danteov trg 3 i 4. Udruge Breza, Vladimira Nazora 34, Čepinski Martinci, OIB: 66302045356, radi oduzimanja roditeljima prava na stanovanje s mlt. djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu ustanovi socijalne skrbi, dana 9. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Roditeljima ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i EŠ, iz OIB: [osobni identifikacijski broj], oduzima se pravo na stanovanje sa mlt. LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u trajanju do godine dana.

II. Mlt. LŠ, povjerava se na svakodnevnu skrb Udruzi Breza, Vladimira Nazora 34, Čepinski Martinci, OIB: 66302045356

III. Osobni odnosi majke ŠŠ s mlt. LŠ odvijat će se telefonskim putem, po potrebi mlt. djeteta te osobnim kontaktom jednom mjesečno u trajanju od četiri sata, a u skladu s kućnim redom ustanove.

IV. Zabranjuje se ostvarivanje osobnih odnosa oca EŠ s mlt. LŠ.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 30. travnja 2026. podnio sudu prijedlog radi oduzimanja roditeljima prava na stanovanje s mlt. LŠ I povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu Udruzi Breza. Navodi kako je dana 10.4.2026. godine zaprimljena timska sinteza Centra za pružanje usluga u zajednici Rijeka, Odjel dijagnostike, savjetovanja i prihvata. U nalazu se navodi se kako majka ŠŠ nema dostatna znanja i vještine za odgovorno roditeljstvo, a u odgojnom pristupu izrazito je permisivna, popustljiva, nemoćna u postavljanju granica i pravila, a što mlt. LŠ koristi u manipulativne svrhe. Mlt. LŠ majku opisuje u pozitivnom kontekstu, pokušava prikazati kao da imaju blizak odnos, no ista joj ne predstavlja roditeljski autoritet. Spram oca verbalizira negativne stavove, ne održava kontakte s njim niti iskazuje želju za istima. Navodi se kako izloženost mlt. LŠ nestabilnim i traumatskim iskustvima u obitelji, izostanak primjerenih odgojnih utjecaja, nepovoljno su se odrazili na Lejlin psihosocijalni razvoj te su doprinijeli iskazivanju problema u ponašanju. Mlt. LŠ teško je padala nametnuta struktura unutar Centra, ograničenja i pravila, a obzirom da je navikla na samovoljno određivanje načina na koji će provoditi vrijeme. Navodi se kako je djevojčica dnevne obveze prihvaćala kao nametnute. U ophođenju se trudila biti pristojna. Autoritet osoblja poštivala je većinom na deklarativnoj razini. Navodi se kako vješto pribjegava manipulativnim ponašanjima. Radne i higijenske navike su relativno razvijene obzirom na dob. Navodi se kako se kontakt s LŠ uspostavlja uz poticaj, a rijetko same inicira komunikaciju. Otvorenija je u razgovorima o neformalnim temama, dok na upite o neprimjerenom ponašanju postaje suzdržana te verbalizira namjeru za korigiranju istih, no ostavlja dojam labilnosti i neuvjerljivosti. LŠ učestalo izostaje s nastave, a kao opravdanje navodi mnogobrojne zdravstvene tegobe. Navodi se kako se radi o emocionalno nezreloj djevojci koja pri ispitivanju intelektualne sposobnosti postiže neujednačene rezultate, i to od vrijednosti niskog do visokog prosjeka, a kod koje su problemi u ponašanju povezani s neurotskim tendencijama u razvoju ličnosti i izloženosti nestabilnim i traumatskim iskustvima obitelji tijekom odrastanja, uz izostanak adekvatnog roditeljskog modela za identifikaciju i primjerenih odgojnih utjecaja. Stoga je stručni tim odjela dijagnostike Centra za pružanje usluga u zajednici Rijeka donio zaključak s prijedlogom da se LŠ izdvoji iz obitelji te da se realizira smještaj i tretmanski rad u odgojnoj ustanovi. Unatoč višegodišnjoj primjeni različitih mjera stručne pomoći i nadzora, kao i uključivanju u dostupne socijalne usluge, nije došlo do očekivanog napretka niti stabilizacije obiteljskih prilika. Majka kao primarni skrbnik, iako suradljiva u formalnom smislu, ne posjeduje dostatne roditeljske kapacitete za postavljanje granica i osiguravanje adekvatnog nadzora i odgoja, dok je obiteljsko okruženje obilježeno nestabilnošću, narušenim odnosima i izostankom sigurnog i strukturiranog okvira za razvoj djeteta. Kod mlt. LŠ prisutna je sklonost rizičnim ponašanjima (izostajanje iz škole, konzumacija alkohola i cigareta, noćni izlasci), izražena manipulativnost, otpor prema autoritetima te izostanak unutarnje motivacije za promjenu ponašanja. Također su evidentirane emocionalne smetnje povezane s ranijim traumatskim iskustvima, koje dodatno otežavaju njezino funkcioniranje. Dosadašnje intervencije u okviru obitelji i zajednice nisu rezultirale pozitivnim pomacima. Unatoč navedenim teškoćama, kod mlt. LŠ uočavaju se određeni zaštitni čimbenici, poput očuvanih intelektualnih sposobnosti, potencijala za usvajanje školskog gradiva te sposobnosti uspostavljanja odnosa s vršnjacima. Također, u kontaktu sa stručnim osobama može iskazivati pristojnost i spremnost na suradnju, što predstavlja dobru osnovu za daljnji tretmanski rad i pozitivne promjene. Slijedom navedenog, a imajući u vidu najbolji interes mlt. djeteta, procjenjuje se da je nužno izdvajanje mlt. LŠ iz obitelji te upućivanje na smještaj u odgojnu ustanovu (dom za odgoj), gdje će joj kroz strukturirani tretmanski rad, jasno postavljene granice i kontinuiranu stručnu podršku biti omogućeni uvjeti za korekciju ponašanja, emocionalnu stabilizaciju i daljnji zdrav psihosocijalni razvoj.

3. Prvaprotustranka pristupila je na zakazano ročište dana 7. srpnja 2026. te se suglasila sa prijedlogom, dok drugaprotustranka iako je poziv uredno zaprimio nije pristupio na glavnu raspravu niti se o prijedlogu očitovao.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sve isprave u spisu, sveobuhvatnu obiteljsku procjenu i timsku sintezu.

5. Prijedlog predlagatelja utvrđen je osnovanim.

6. Posebna skrbnica provela je dana 8. lipnja 2026. razgovor sa mlt. LŠ. Aktualno pohađa 7. razred Osnovne škole Centar u [adresa], ponavlja 7. razred i misli da će opet „pasti“ razred. Nakon ovoga više ne želi ići u redovnu školu i želi izvanredno završiti 7. i 8. razred, ne želi ići u 7. razred s onima koji su dvije ili tri godine mlađi od nje. Smatra da bi mogla učiti, jedini joj je problem poslušati mamu, dok druge ljude može poslušati. Mlt Lejla stanuje u [adresa], s mamom ŠŠ i bratom Š. O zdravlju brine mama. Mlt Lejla nosi ortodontski aparatić za zube, odlazi redovno na preglede kod ortodonta u Rovinju, kontrole su svakih mjesec ili dva, zadnji puta je išla sama, ali prije toga uvijek s mamom, mami je zadnji puta bio problem ići zbog noge. Ne zna kako se zove ortodont, mama ima sve nalaze. Mama ima e-dnevnik. Ne ide na roditeljski jer se ne može penjati uz stepenice sa štakom, jako joj je to teško. Mama je blaga („daje mi da pušim cigare, da budem vani do 22 sata i kupuje mi stvari“) i dobra je („kad me pušta vani i kad se dobro slažemo u razgovoru“), „mama mi želi dobro, ali ne zna sačekati, ako se ne dignem u tri sekunde kad mi kaže odmah viče. Rekla sam joj da ne viče, ali s njom se ne može pričati, nagluha je i nije dobra u komunikaciji.“ Najčešći razlog oko kojeg se mlt LŠ i mama svađaju je škola, „uvijek je tako bilo i biti će“. Izostala je s nastave više od pola godine, razlog tome je izbjegavanje negativnih ocjena. „Ne želim doći doma s jedinicom jer će onda mama vikati, a to ne želim više slušati i onda ne idem u školu da ne dobijem jedan.“ U svezi prijedloga HZSR-a navodi „Nepravedan je ovaj prijedlog. Jedva sam izdržala u Rijeci na opservaciji, bilo je grozno, učitelji su bili grozni, bila je jedna učiteljica jako drska i bahata. Npr, oprala sam pod i ta jedna mi kaže – opet ga operi, šta se bahatiš. Ako me pošalju u neki dom i to još u Slavoniju mislim da ću skroz izgubiti motivaciju, neću imati volje za životom, glupo mi je da me odvajaju od obitelji. Ako sud odluči da me smjeste u Osijek, odluku suda ne bih poštivala. Samo mi zagorčavaju život, znaju da ne mogu biti bez mame, stalno ću biti na alert, neću više imati svoju komfort zonu, veliki sam overthinker, stalno ću se pitati što ako ovo, što ako ono, ne mogu tako živjeti da stalno budem na alert i da nemam svoju komfort zonu. Znaju da sam anksiozna i da znam biti depresivna i da imam i ADHD. Izgubila bih potpuno motivaciju, već sam i do sada potpuno pala u sebi, sad živim samo jer živim, tako je od kada sam prvi puta pala sedmi razred. Mislim da će me sa ovim seljenjem od mame zeznuti u mentalnom zdravlju i meni će biti dosta života, ne mogu biti toliko dalje od svoje komfort zone, jednostavno ne mogu to. Mama više sluša druge ljude nego mene, njena frendica nešto loše kaže o meni i mama to više povjeruje nego ono što joj ja kažem. Ali svejedno želim ostati stanovati s mamom.. Ne idem kod psihologa, znam kako se ponašati prema sebi, mislim da imam survival instict, na primjer četiri puta sam izbjegla silovanje i dva puta otimanje i nije se dogodilo jer sam sebe slušala kako se ponašati. Najvažnije mi je samo da ne odem odavde jer mi je ovdje komfort zona, ovdje znam da me nitko neće napasti, znam da mi nitko neće doći iza leđa, a u Osijeku neću oka sklopiti jer ću stalno gledati da li će me netko iznenada napasti. Biti ću stalno u stresu i strahu, a kada sam u stresu smršavim 6 kila u tri dana. Bojim se da me ne zadrže u Osijeku dulje od jedne godine, bojim se da će to biti dvije ili tri godine, da će mi reći da budem još jednu godinu pa još jednu i tako redom….Uopće ne želim koračati u Osijek, ne želim nigdje izvan [adresa], ovdje s prijateljicama mogu razgovarati o problemima i daju mi savjete.“ Ukoliko bude morala otići u ustanovu u tom slučaju svakako želi imati kontakt s mamom, želi se s mamom i viđati i čuti, a s tatom joj je ok imati kontakt, no u redu joj je predložena zabrana ostvarivanja osobnih odnosa s tatom. Mlt Lejla izlazi petkom, puši cigarete, prije je pila alkohol, prošle godine, ali prestala je piti. Na upit o tati vidno se uznemiri, stječem dojam da daje odgovor za kojeg misli da ja želim čuti, ali nakon dva tri pitanja o tati i kaže mi da ju to uznemiruje. Kaže mi da se tata zove EŠ, „čujemo se telefonom, on ima zabranu pa ne bi trebao niti mamu niti mene kontaktirati“. Uvažavajući nalaze Odjela za dijagnostiku Centra za pružanje usluga u zajednici Rijeka u pogledu svih aspekata ličnosti mlt LŠ, smatra da je prije donošenja konačne odluke potrebno pomno razmotriti mogućnosti individualnog pristupa i pomoći mlt. djetetu te da institucionalni smještaj bude krajnja, nužna opcija. Iako je pad u školskom uspjehu zamijećen već u 5. razredu, mlt LŠ je 5. i 6. razred završila s pozitivnim ocjenama. U 7. razredu zamijećen je veliki broj izostanaka, mlt dijete navodi da je majka školi predočila svu liječničku dokumentaciju, no prema djetetu nije primijenjen potreban oblik obrazovanja, a što se navodi i u nalazu dijagnostike da je poželjno definirati i primijeniti primjereni oblik obrazovanja – redoviti program uz individualizirane postupke.

7. Iz sveobuhvatne obiteljske procjene za mlt. dijete proizlazi da temeljem cjelokupne dostupne dokumentacije, provedenih mjera obiteljsko-pravne zaštite, izvješća odgojno-obrazovnih i zdravstvenih institucija te nalaza i mišljenja stručnog tima Centra za pružanje usluga u zajednici Rijeka, razvidno je da su kod mlt. LŠ prisutni dugotrajni i sve izraženiji problemi u ponašanju, emocionalne teškoće te obrasci neprilagođenog funkcioniranja u obiteljskom, školskom i širem socijalnom okruženju. Unatoč višegodišnjoj primjeni različitih mjera stručne pomoći i nadzora, kao i uključivanju u dostupne socijalne usluge, nije došlo do očekivanog napretka niti stabilizacije obiteljskih prilika. Majka kao primarni skrbnik, iako suradljiva u formalnom smislu, ne posjeduje dostatne roditeljske kapacitete za postavljanje granica i osiguravanje adekvatnog nadzora i odgoja, dok je obiteljsko okruženje obilježeno nestabilnošću, narušenim odnosima i izostankom sigurnog i strukturiranog okvira za razvoj djeteta. Kod mlt. LŠ prisutna je sklonost rizičnim ponašanjima (izostajanje iz škole, konzumacija alkohola i cigareta, noćni izlasci), izražena manipulativnost, otpor prema autoritetima te izostanak unutarnje motivacije za promjenu ponašanja. Također su evidentirane emocionalne smetnje povezane s ranijim traumatskim iskustvima, koje dodatno otežavaju njezino funkcioniranje. Dosadašnje intervencije u okviru obitelji i zajednice nisu rezultirale pozitivnim pomacima. Unatoč navedenim teškoćama, kod mlt. LŠ uočavaju se određeni zaštitni čimbenici, poput očuvanih intelektualnih sposobnosti, potencijala za usvajanje školskog gradiva te sposobnosti uspostavljanja odnosa s vršnjacima. Također, u kontaktu sa stručnim osobama može iskazivati pristojnost i spremnost na suradnju, što predstavlja dobru osnovu za daljnji tretmanski rad i pozitivne promjene. Slijedom navedenog, a imajući u vidu najbolji interes mlt. djeteta, procjenjuje se da je nužno izdvajanje mlt. LŠ iz obitelji te upućivanje na smještaj u odgojnu ustanovu (dom za odgoj), gdje će joj kroz strukturirani tretmanski rad, jasno postavljene granice i kontinuiranu stručnu podršku biti omogućeni uvjeti za korekciju ponašanja, emocionalnu stabilizaciju i daljnji zdrav psihosocijalni razvoj.

8. Dok traje ova mjera osobni odnosi mlt. LŠ sa majkom odvijati će se na način kako je to navedeno u izreci, dok se osobni odnosi sa ocem neće odvijati.

9. Sukladno odredbi čl. 158. st. 1. i 4. ObZ-a izrečena mjera određuje se u trajanju do godine dana, a sud može mjeru ukinuti prije isteka navedenog roka ako prema izvješću Hrvatskog zavoda za socijalni rad prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena.

U Puli, 9. srpnja 2026.

S u d a c

Nataša Horvat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od tri dana od dana uručenja, odnosno dostave prijepisa odluke (čl. 489. st. 1. Obiteljskog zakona). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu (čl. 489. st. 3. Obiteljskog zakona).

Dna:

1. predlagatelju

2. prvojprotustranci

3. drugojprotustranci

4. trećojprotustranci po posebnoj skrbnici

5. četvrtojprotustranci