REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: Pn-28/2023-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku MB iz [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747 zastupani po punomoćnicima Grgić & Partneri, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave zaključene 26. svibnja 2025 godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Tuženi EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, dužan je tužiteljici EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske štete platiti iznos od 2.031,00 EUR-a, zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a teče od presuđenja pa do isplate, kao i troškove ovog postupka s zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena teče od presuđenja pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.998,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, teče od 9. srpnja 2026., kao dana presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je presuda povučena za iznos od 69,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu 15. ožujka 2023. godine radi naknade štete u kojoj u bitnom navodi da je dana 06.12.2021. godine oko 21,10 sati, tužiteljica je upravljala sa osobnim automobilom mrake „Peugeot 207“ reg. oznake [registarska oznaka] i kretala se otvorenim dijelom ceste DC 28 iz smjera mjesta [adresa] u smjeru mjesta Novi Glog. Dolaskom do 2 dionice 2km+380 metara rečene ceste, tužiteljici je iz desnog putnog jarka na kolnik je iskočila divljač (divlja svinja), uslijed čega je došlo do udara prednje strane vozila u rečenu divljač, koja je potom odbačena na kolnik, a nakon čega se ustala i otrčala u lijevi putni jarak i udaljila se u NN smjeru, te naknadno nije pronađena. Na vozilu tužiteljice je nastupila materijalna šteta na prednjem dijelu i vidu puknuća branika i nosača tablice sa kojega je izuzeta dlaka, nalik na divljač (divlja svinja) koja je pohranjena u PP, poradi eventualnog vještačenja. U svezi rečenog događaja kontaktiran je lovnik Državnog lovišta Bukovac Novakuša vl. Pravne osobe Tridens d.o.o., OB koji nije izlazio na mjesto događaja . Navedeni štetni događaj se dogodio na području lovišta pravne osobe Tridens d.o.o.,. Tužitelj je prijavio štetni događaj tuženiku, gdje je pravna osoba Tridens d.o.o., osigurala svoje lovište, a koje osiguranje je obavilo izvid štete na vozilu tužiteljice. Međutim, nakon pribave svih podataka tuženik je otklonio odštetni zahtjev, navodeći kako temeljem dokumentacije kojom trenutno raspolaže nije moguće nedvojbeno utvrditi da je šteta nastala uslijed naleta na životinju koja predstavlja divljač u smislu odredbe čl.9. Zakona o lovstvu, a niti isto može potvrditi osiguranik. U izvidu štete koji je obavio tuženik je štetu na vozilu tužiteljice označio kao totalnu. 3. Tužiteljica navodi kako šteta koju je ona pretrpjela iznosi 2.100,00 EUR-a, a koji iznos ona potražuje od tuženika, obzirom da je tržišna vrijednost vozila tužiteljica oko 3.200,00 EUR-a. Iz navedenih razloga, tužiteljica je prisiljen podnijeti ovu tužbu, pa predlaže da sud donese presudu kojom će tuženiku naložiti da mu na ime naknade štete isplati iznos od 2.100,00 eura sa pripadajućim zakonskim kamatama. Potražuje trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu od 19. svibnja 2023. godine tuženik je naveo da u cijelosti osporava činjenične navode tužbe po pitanju dinamike nastanka iste, kao i navode da je na cestu iznenada istrčala divlja životinja iz lovišta osiguranika tuženika. Iz dostavljene potvrde policije uopće nije utvrdiva dinamika štetnog događaja, a nesporno je kako životinja nije pronađena na licu mjesta te je sporno je kako je uopće došlo do štetnog događaja. Isto tako, tuženik osporava odgovornost i pasivnu legitimaciju. Nije dokazano da bi se radilo o naletu na divljač iz lovišta osiguranika tuženika obzirom divljač nije pronađena na mjestu štetnog događaja niti je iz potvrde policije utvrdivo da je do štete došlo unutar lovišta i kojeg; radi li se o uopće o lovoovlašteniku koji je obuhvaćen policom osiguranja. Teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu je na tužitelju, s tim da je isti sa sigurnošću dužan dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu, kao i pasivnu legitimaciju tuženika, budući se ne radi o općepoznatoj činjenici sukladno odredbi čl. 221. st. 4. ZPP-a. Osporava se obaveza tuženika iz razloga s to šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova. Naime, sukladno odredbi c l. 80. st. 6. toc . 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19 i 32/20 – u nastavku teksta Zakon o lovstvu) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći i način:

Vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

Lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova,

Odredba c l. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika. Zakoni se primjenjuju u svojoj ukupnosti. Lex specialis se primjenjuje isključivo samo kada njegove odredbe izrijekom isključe odredbe općeg zakona. Novi Zakon o lovstvu koji je na snazi od 17. studenoga 2018. godine tj. koji je bio na snazi u vrijeme predmetne nezgode 06.12.2021. godine, izrijekom sadrži i takvu odredbu ( čl. 76. st. 2. ), pa se isti primjenjuje u konkretnom slučaju, a ne opći propis. Nadalje, nesporno je da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika kao osiguratelja lovoovlaštenika. Stoga, kad je Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljač i snosi prvenstveno vozač (ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da pravovremeno može postupiti po prometnom pravilu ili znaku) dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, to ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Također, nesporno je kako ceste nisu dijelovi lovišta i osiguranik tuženik istim ne gospodari, pa nema odgovornosti lovačkog društva za štetu nastalu na javnoj cesti. Takav stav zauzima i ŽS u Puli u presudi Gž-2327/15 od 14.06.2017. u kojoj navodi:“ Odredbe ZL koje spominje prvostupanjski sud, (u prilog činjenici da je obveza tuženika tužitelji isplatiti regres), ne odnose se na predmetnu situaciju, budući da šteta u konkretnom slučaju nije nastala na području lovišta, nego na području javne ceste, koje se područje ne smatra lovištem, pa se na njega ima primijeniti spomenuta odredba ZJC.“ Stoga tuženik ističe kako se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. I 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) koji u čl. 50. st. 1. navodi: „Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.“ U cijelosti se osporava visina štete. Na vozilu tužitelja je nastala totalna šteta. Dakle, popravak vozila nije ekonomski rentabilan. Stoga predlaže da sud donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te naložiti tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

3. Podneskom od 12. veljače 2024. godine tužitelj sukladno nalazu i mišljenju prometno tehničkog vještaka specificira tužbeni zahtjev na način da s osnove štete na vozilu potražuje iznos od 2.031,00 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te troškovima postupka te na taj način povukao tužbeni zahtjev za iznos od 69,00 eura.

4. Tuženik se nije protivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva.

5. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu, preslika prometne, izvid štete /5-9/, uvjeti, izvid štete, fotodokumentacija /17- 34/, dokumentacija PP Križevci dostavljena uz dopis od 21. rujna 2023. godine /38 - 46/, proveden je dokaz prometno tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prometno tehničke struke Zlatku Tothu dipl. ing. stroj. iz Zagreba, nalaz i mišljenje /list 54-60/ i iskaz 69/, forenzičnim vještačenjem po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba, nalaz i mišljenje /list 77- 82 /, iskaz /list 52/ te veterinarskim vještačenim po vještaku za veterinarska vještačenja prof. dr. sc. TB stalnom sudski vještaku i voditelj laboratorija Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, /nalaz i mišljenje104-107 i iskaz127/.

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan za iznos od 2.031,00 eura.

7. Tužba je povučena za iznos od 69,00 eura.

8. Nije sporno da se predmetni štetni događaj dogodio dana 06.12.2021. godine oko 21,10 sati, da je tužiteljica je upravljala sa osobnim automobilom mrake „Peugeot 207“ reg. oznake [registarska oznaka] i kretala se otvorenim dijelom ceste DC 28 iz smjera mjesta [adresa] u smjeru mjesta Novi Glog. Dolaskom do 2 dionice 2km+380 metara rečene ceste, da je došlo do udara prednje strane vozila tužiteljice u životinju, da je na vozilu tužiteljice je nastupila materijalna šteta na prednjem dijelu i vidu puknuća branika i nosača tablice sa kojega je izuzeta dlaka, nalik na divljač koja je pohranjena u PP, poradi eventualnog vještačenja.

9. Nije sporno ni da je u svezi rečenog događaja kontaktiran lovnik Državnog lovišta Bukovac Novakuša u vlasništvu pravne osobe Tridens d.o.o., OB koji nije izlazio na mjesto događaja.

10. Nije sporno da se sa desen strane navedene prometnice u pravcu kretanja vozila tužiteljice nalazi lovišta pravne osobe Tridens d.o.o., koje društvo je osigurano policom osiguranja tuženika niti da je tužitelj je prijavio štetni događaj tuženiku, koje osiguranje je obavilo izvid štete na vozilu tužiteljice.

11. Nije sporno ni da je tuženik otklonio odštetni zahtjev, navodeći kako temeljem dokumentacije kojom trenutno raspolaže nije moguće nedvojbeno utvrditi da je šteta nastala uslijed naleta na životinju koja predstavlja divljač u smislu odredbe čl.9. Zakona o lovstvu, a niti isto može potvrditi osiguranik.

12. Sporna je dinamika nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija osiguranika tuženika, vrsta životinje koja je sudjelovala u naletu i visina štete.

13. Da bi utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja i visinu štete na vozilu tužiteljice provedeno je prometno tehničko- vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometno tehničke struke Zlatku Tothu dipl. ing. stroj. iz Zagreba,

13. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da se vozilo tužiteljice kretalo ravnim dijelom kolnika u pravcu Novog Gloga brzinom do 70 km/h, a da je divlja životinja istrčala vozilu s desne strane i došlo je do naleta, pri naletu je došlo do prvog kontakta između tijela divljači i prednje desne strane vozila, dok je nakon naleta divljač se udaljila s mjesta nezgode. Mjesto naleta se nalazi na dionici ceste s postavljenim prometnim znakom "divljač na cesti" s dopunskom pločom 2 km, a znak je postavljen 420 metara prije mjesta naleta. Uzrok nezgode predstavlja istrčavanje divljači ispred vozila i naleta vozila na njega. Do naleta je došlo u fazi reakcije vozačice kočenjem i kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava, te vozačica vozila nije imala mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet na divljač je bio neizbježan, a vozačica unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imala tehničke mogućnosti za izbjegavanja naleta kočenjem. Vozačica bi intenzivnim kočenjem mogla zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 23 km/h, a za sve veće brzine nalet je bio neizbježiv. Obzirom na opseg nastalih oštećenja, starost i tržišnu vrijednost vozila nastalu štetu treba obračunati kao totalnu štetu, tržišna vrijednost neoštećenog vozila konkretnog stanja, a starog na dan oštećenja bi iznosila s PDV-om oko 3.078,00 eura, vrijednost ostatka oštećenog vozila bi iznosila oko 1.047,00 eura, a stvarna šteta na vozilu sa PDV-om iznosi oko 2.031,00 euro.

14. Sud prihvaća u potpunosti ovakav nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka jer je isti dat stručno i objektivno na temelju cjelokupne dokumentacije spisa, jer je precizno uputio na isprave koje je pri vještačenju koristio te ih analizirao jasno i nedvosmisleno, u skladu sa pravilima struke, a na isti stranke nisu prigovarale.

15. Iz nalaza i mišljenja forenzičnog vještaka, koji sud prihvaća u potpunosti jer je isti dat stručno i objektivno na temelju priložene dokumentacije i životinjske dlake izuzete na licu mjesta štetnog događaja, kojem nalazu stranke nisu prigovarale proizlazi da četiri dostavljene dlake svojim morfološkim karakteristikama odgovaraju dlakama svinje, a zbog velike sličnosti u histološkoj građi nije moguće razlikovati dlaku divlje svinje o dlake domače svinje, dok je jedna dostavljena dlaka/vlas humanog porijekla.

16. Obzirom na navedeni nalaz i mišljenja forenzičnog vještaka, po prijedlogu tužiteljice provedeno je veterinarsko vještačenje po vještaku za veterinarska vještačenja prof. dr. sc. TB stalnom sudskom vještaku i voditelju laboratorija Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je neupitno da su dostavljeni uzorci biološkog podrijetla te da se radi o dlakama koje svojim morfološkim karakteristikama odgovaraju dlaci vrste divlja svinja (Sus scrofa L), a isto tako nakon provedenih molekularnih analiza izolirana DNA iz dlake za vrstu specifičnih polimorfizama na genu citokrom b(CYT b) i podudarnosti poliformizama po genu duljine restrikcijskih fragmenata gena MC1R, utvrđena je značajna istovjetnost s nukleotidnim sljedovima vrste divlja svinja čime je isključena mogućnost pripadnosti drugim nesrodnim životinjskim vrstama.

17. Sud prihvaća u potpunosti ovakav nalaz i mišljenje veterinarskog vještaka jer je isti dat stručno i objektivno na temelju cjelokupne dokumentacije i dokaza spisa, jer je precizno uputio na isprave koje je pri vještačenju koristio te ih analizirao jasno i nedvosmisleno, u skladu sa pravilima struke, a na isti stranke nisu prigovarale 18. Odredbom 1063. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) je propisano da šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno djelatnošću, smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

19. Odredbom čl. 1064. istog zakona je propisano da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovora osoba koja se njome bavi.

20. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

21. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (''Narodne novine'', broj 99/18, 32/19 i 32/20), prema kojoj se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

22. Međutim, Zakon o lovstvu propisuje odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju počini divljač u lovištu. Javna cesta nije lovište pa se ne mogu primjenjivati odredbe Zakona o lovu koje propisuju odgovornost za štetu nastalu u lovištu. Divljač kada naglo iskoči na cestu, kada je udaljenost njenog uočavanja mala, opasna je stvar. Divljač u prostoru njegovog prirodnog staništa, obzirom na njegove prirodne osobine nije opasna stvar, ali kad u uvjetima koji su bili u trenutku prometne nesreće, iznenada stupi na kolnik ispred vozila kojim je upravljao tužitelj, onda svakako predstavlja opasnu stvar, a za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari prema odredbi članka 1063. i 1064. u vezi s člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran je njezin vlasnik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju.

23. Također, zakon o lovstvu divljač definira kao zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, a na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i za razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. Zakonom je normirano da je divljač dobro od interesa Republike Hrvatske i ima njezinu osobitu zaštitu. Divljač uglavnom obitava u lovištu (time da su Zakonom propisana vrsta lovišta), a lovištem upravlja lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova kojeg Zakon o lovstvu definira kao pravnu ili fizičku osobu (obrtnika), koja je stekla pravo lova na temelju Zakona o lovstvu. Tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je divljač koja je uzrokovala štetu na vozilu tužitelja, na cestu izletjela s područja kojim gospodari odnosno na kojem je lovoovlaštenik osiguranik tuženika.

24. S obzirom na sve naprijed navedeno neosnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije, prigovor da se u konkretnom slučaju odgovornost procjenjuje po osnovi krivnje, već se odgovornost po ocjeni ovoga suda procjenjuje po objektivnoj odgovornosti, jer je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o divljači vepra koja je na prometnicu došla s područja na kojem je lovoovlaštenik i kojim gospodari osiguranik tuženika pa je shodno tome lovovolaštenik odgovoran za nastanak štete jer šteta potječe od opasne stvari to jest divljači, a za koju je u smislu odredbe članka 1063. i 1064. u svezi sa člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran tuženik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju (Navedeno proizlazi iz Sudske prakse i to odluke Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1613/2018- 2 od 25. siječnja 2019. godine).

25. Odredbom čl. 921. ZOO-a je propisano da Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

26. Kako je nesporno utvrđeno da se predmetni štetni događaj se dogodio na način da je divljač vepra, čiji identitet vrste je nesporno utvrđen provedenim forenzičnim i veterinarskim vještačenjem, istrčala na prometnicu sa desne strane, iz području Državnog lovišta Bukovac Novakuša u vlasništvu pravne osobe Tridens d.o.o. , a koje je u trenutku nastanka štetnog događaja bilo osigurano policom osiguranja od odgovornosti kod Euroherc osiguranja d.d., dok dinamika nastanka štetnog događaja i visina štete na vozilo proizlazi iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka, čijem nalazu stranke nisu prigovarale, to nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, kao osiguratelja lovoovlaštenika.

27. Odredbom čl. 1046. ZOO-a je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

28. Sukladno svemu prethodno izloženom, obzirom je tijekom postupka utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja, visina štete na vozilu tužitelja, vrsta životinje-divljači koja je prouzročila nastanak štetnog događaja te pasivna legitimacija tuženika to temeljem odredbe čl. 1063. i 1064. u svezi sa člankom 1045. i čl. 921. ZOO- a, tužitelj osnovano od tuženika kao osiguravatelja lovoovlaštenika društva Tridens d.o.o. potražuje isplatu iznosa od 2.031,00 eura na ime pretrpljene štete, uslijed predmetnog štetnog događaja, naleta na divljač vepra.

29. Tužitelj od tuženika osnovano potražuje temeljem odredbe čl. 29. st. 1. i 2., ZOO-a zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana, presuđenja pa do isplate.

30. Obzirom je tužitelj povukao tužbeni zahtjev za iznos od 69,00 eura, kojem povlačenju se tuženik nije protivio, temeljem odredbe čl.193. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužba povučena za navedeni iznos.

31. Temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a, tužitelj koji je u odnosu na osnov uspio u cijelosti, dok u odnosu na visinu nije uspio samo u neznatnom dijelu, osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na trošak sastava tužbe u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 12. veljače 2024. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 1. veljače 2025. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT) trošak zastupanja na ročištu na ročištu od 14. rujna 2023. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 6. listopada 2023. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 7. svibnja 2024. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 26. svibnja 2026. u vrijednosti od 100 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu za objavu presude u vrijednosti od 50 bodova (Tbr.9. t.3. i 54 OT), što iznosi 650 bodova x 2,00 EUR/bod, odnosno 1.300,00 eura, trošak PDV 25% u vrijednosti od 325,00 eura, trošak uplaćenog predujma za prometno tehničko vještačenje u iznosu od 550,00 eura, za forenzično vještačenje u iznosu od 60,00, za veterinarsko vještačenje u iznosu od 530,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 170,00 eura, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 2.998,00 eura. Ovaj trošak tužitelju je dužan naknaditi tuženiku u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja odnosno od 9. srpnja 2026. godine.

32. Radi iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Križevcima, 9. srpnja 2026.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).