Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Križevcima

Z 14

48260 Križevci

Poslovni broj: Pn-111/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, po sucu toga suda Marijanu Vrbančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po ZOU Milenku Ščetar i Vesni Rajić iz Križevaca, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po OD Grgić&partneri u Zagrebu, radi naknade štete, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi dana 11. lipnja 2026. u prisutnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, a objavljenoj dana 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, 10 000 Zagreb, dužan je tužitelju ZN , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime imovinske štete isplatiti iznos od 5.703,72 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope iz čl.29. st.9. Zakona o obveznim odnosima, za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, teče od 21. lipnja 2024. godine pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

II

Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, 10 000 Zagreb, dužan je tužitelju ZN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], platiti troškove ovog postupka u iznosu od 2.068,19 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope iz čl.29. st.9. Zakona o obveznim odnosima, za 3% poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, teče od presuđenja 9. 7. 2026. pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužitelj DN je podnio tužbu protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. u kojoj navodi da je dana 31. svibnja 2024. godine oko 21,50 sati vozač JN je upravljao osobnim automobilom marke „Audi A4“, reg. oznake [registarska oznaka] vlasništvo FN, i kretao se južnom prometnom trakom u mjestu Guščerovec u smjeru [adresa]. Dolaskom do kbr.4 navedenog mjesta nije se kretao sredinom obilježene prometne trake, koja se proteže uz desni rub kolnika, da s obzirom na brzinu kretanja vozila, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti, već je vozilom prešao na suprotnu prometnu traku, uslijed čega je prednjim lijevim bočnim dijelom svog vozila udario u lijevu bočnu stranu osobnog vozila marke Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka], kojim je iz suprotnog smjera sjevernom prometnom trakom upravljao tužitelj, koji je i vlasnik navedenog vozila. Nakon sudara došlo je do rotacije osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] i slijetanja van kolnika na kolni ulaz kbr.2. mjesta Guščerovec gdje se i zaustavio okrenut u smjeru juga. U ovoj prometno j nezgodi nastala je materijalna šteta na vozilima, a izvršenim alkotestiranjem VN utvrđena je prisutnost alkohola u organizmu od 1,85 g/kg.

1.1.

Policijska postaja Križevci je zaprimila od strane Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ analizu alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za VN, a iz koje analize je vidljivo da je isti u krvi imao 1,75 g/kg, a u mokraći 2,74 g/kg alkohola, uz mišljenje vještaka da je u trenutku prometne nezgode imenovani bio pijan i apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju, s obzirom da je koncentracija etanola u krvi bila najmanje 2,06 g/kg a lkohola. 1.2.

Protiv vozača VN slijedi podnošenje Optužnog prijedloga nadležnom sudu poradi počinjenja prekršaja iz čl. 47. st.2. uz primjenu čl.293 st.2. ZOSPC-a, i prekršaja iz čl.199. s.2., čl.229 st.1. i čl.90. st.3. ZOSPC-a.Vozilo koje je uzrokovalo štetu, tj. udarilo u vozilo tužitelja, u vrijeme prometne nezgode je bilo osigurano, kod tuženika.

1.3.

Tužitelj je prijavio štetu kod tuženik, a tuženik je po prijavi štete obavio i izvid štete, te je šteta na vozilu tužitelja označena kao totalna. Nakon obavljenog izvida šteta, tuženik je tužitelju ponudio na ime odštete iznos od 13.280,00 EUR-a, koji iznos tužitelj nije prihvatio, jer je tuženik pogrešno obračunao ukupan iznos štete. Naime, tržišna vrijednost vozila tužitelja iznosi cca 27.000,00 EUR-a, dok je vrijednost spašenih dijelova 25%, tako da bi realna visina štete na vozilu tužitelja iznos ila 20.250,00 EUR-a. Kako je tuženik tužitelju koji nije prihvatio prijedlog nagodbe tuženika, isplatio nesporni iznos štete od 13.280,00 EUR-a, to tužitelj potražuje preostali iznos štete od 6.970,00 EUR-a. Tužitelj je tuženiku i prigovarao na ponuđeni iznos štete, međutim tuženik je tužitelju isplatio samo ponuđeni iznos štete od 13.280,00 EUR-a.

1.4.

Tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev svojim podneskom od 10. 5. 2026. tako da potražuje isplatu iznosa od 5.703,72 € sa pripadajućom zateznom kamatom od 21. lipnja 2024.

2.

U odgovoru na tužbu tuženik prije upuštanja u raspravljanje predlaže da se o ovoj parnici obavijesti osiguranik tuženika JN, [adresa]. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da je osiguranik tuženika kritične zgode upravljao vozilom pod utjecajem alkohola. Kako tuženik, u slučaju gubitka prava iz osiguranja, temeljem čl. A 1.2. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti i čl. 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje u tekstu: ZOOP/05), ima pravo od svog osiguranika na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, na kamatu i trošak, molimo Sud da o postojanju ove parnice isti obavijesti. Također molimo da se našem osiguraniku, uz Obavijest o postojanju parnice, dostavi i primjerak tužbe tužitelja. 2.1.

Ne osporava se pasivna legitimacija i odgovornost tuženika. Osporava se visina tužbenog zahtjeva.

2.2.

Tuženik u odgovoru navodi da među strankama nije sporno da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta-popravak vozila nije ekonomski rentabilan. Tuženik je tužitelju na ime naknade štete isplatio 13.280,00 eura. Tužitelj pogrešno utvrđuje visinu totalne štete polazeći od tržišne vrijednosti vozila od 27 .000 eura i vrijednosti ostataka od tek 25%. Tužitelj je kupio polovno vozilo iz inozemstva početkom 2024 god. te isti posjeduje račun o kupnji vozila. Tuženik predlaže da sud naloži tužitelju dostavu istoga. Ukoliko tužitelj to odbije tuženik predlaže da sud službenim putem od STP EURODUHAN d.d., Bjelovar, Zagrebačka 51 zatraži dosje za vozilo broj šasije [broj šasije], vlas. Sokač DN, a s kojim je isti obavio prvu registraciju i prijepis vozila na navedenoj stanici dana 04.04.2024. god., a sve u svrhu novčanog iznosa (vrijednosti vozila) kojeg je tužitelj dao za navedeno vozilo.

2.3.

Nadalje, tužitelj pogrešno procjenjuje vrijednost ostataka na 25%.Isti pogrešno zanemaruje tržišnu vrijednost ostatka vozila, a o kojoj je tužitelj bio upoznat. Tuženik je upravo na tržištu utvrdio vrijednost ostataka te je najbolja postignuta cijena 10430 eura. Tužitelj je o ovoj ponudi upoznat te je isti ostatak vozila mogao prodati ponuđivaču AUTO DEJAN, Ludbreg za 10.430 eura.

2.4.

Tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata.

Sukladno čl.1085.st.3. Zakona o obveznim odnosima, kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba dužna je isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Visinu navedenog u konkretnom slučaju utvrdit će sud prvostupanjskom presudom, prema cijenama važećim u vrijeme presuđenja. Stoga zatezne kamate teku od dana donošenja prvostupanjske presude, bez obzira kad je šteta nastala ili kad je procijenjena. Tuženik ističe da odredbe noveliranog Zakona o obveznim odnosima o popravljanju imovinske štete nisu sadržajno izmijenjene u odnosu na čl.185. do 198. ranije važećeg Zakona o obveznim odnosima, kao što je to u slučaju o tijeku kamata kod neimovinske štete. Stoga je i nadalje u primjeni sudska praksa o tijeku zakonskih zateznih kamata za slučaj totalne štete na vozilu od dana presuđenja.

2.5.

Slijedom navedenog, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, te obvezati ga da tuženiku nadoknadi parnični trošak.

3.

Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u potvrdu Policijske postaje (5-6), presliku prometne dozvole (7-8), izvid štete (9-10), sporazum (13-14), ponude (26-28), preslika dokumentacije (39-44), porezno rješenje (44-46), rješenje o plaćanju naknade (47-49), vrši se uvid u nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing, Zlatka Toth (59-64), a vještak Zlatko Toth je i dao usmeno očitovanje na primjedbe tuženika na glavnoj raspravi 11. lipnja 2026. (84). Na istoj glavnoj raspravi preslušan je i tužitelj DN kao stranka u svrhu dokaza (85).

4.

Između parničnih stranaka nije sporno da je došlo do prometne nezgode za koju je nezgodu odgovoran osiguranik tuženika JN iz [adresa]. Isto tako je nesporno da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta, jer popravak vozila nije ekonomski rentabilan. Nesporna je i činjenica da je tuženik tužitelju na ime naknade štete isplatio iznos od 13.280,00 €.

5.

Prema tome, sporna je visina štete koju je pretrpio tužitelj na svojem vozilu pa je stoga i provedeno vještačenje po vještaku Zlatku Toth koji je u svom nalazu i mišljenju dao opće podatke o vozilu tužitelja, oštećenja na vozilu i mišljenje u pogledu isplativosti popravka, zatim je dao podatke o tržnoj vrijednosti vozila i vrijednost ostatka oštećenog vozila te je utvrdio da stvarna šteta na vozilu koja se dobije kao razlika između tržne vrijednosti vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, u što je uključen PDV, iznosi oko 18.983,72 €. Vještak je mišljenja da nakon analize opsega oštećenja vozila, da popravak vozila nije ekonomski isplativ te da štetu treba obračunati kao totalnu štetu. Procjenjuje da tržna vrijednost neoštećenog vozila konkretnog stanja, a starog na dan oštećenja, zajedno s PDV-om iznosi oko 26.737,63 € dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila 7.753,91 €, a stvarna šteta na vozilu iznosi 18.983,72 €. 6.

Na nalaz i mišljenje primjedbe je dao tuženik pa je stoga pozvan vještak Zlatko Toth da se usmeno očituje na primjedbe na glavnoj raspravi 11. lipnja 2026. Vještak je izjavio na očitovanju da ostaje kod svojeg nalaza i mišljenja te pojašnjava da kako tuženik navodi da je na burzi za oštećeno vozilo ponuđena cijena od 10.430,00 €, ta ponuda je bila važeća do 8. 7. 2024. Nakon 2 godine kad je pisan nalaz i miš ljenje ponuda više nije relevantna za procjenu vrijednosti ostatka oštećenog vozila te je on u svom nalazu i mišljenju proveo kalkulaciju po metodologiji koju je naveo u toč. 4 svojeg nalaza i mišljenja (list 63). Isto tako je vještak na glavnoj raspravi odgovorio na upit tuženika da u slučaju da je realizirana kupoprodaja po cijeni ostatka oštećenog vozila od 10.430,00 € tada u tom slučaju stvarna šteta na vozilu bi iznosila 16.307,63 €. 7.

Kako je vještak detaljno obrazložio kako je proveo kalkulaciju po metodologiji navedenoj u toč. 4 nalaza, sud je prihvatio ovakovo obrazloženje te u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je nalaz stručan i objektivan te na temelju istog utvrdio stvarnu štetu na vozilu tužitelja.

8.

Sam tužitelj DN na istoj glavnoj raspravi je objasnio da je vozilo platio 22.400,00 €, trošak sa registracijom i carinom oko 3.000,00 € i plaćanje dovoza i puta 1.600,00 €, zatim servis vozila 700,00 €,čišćenje getribe 350,00 €. Misli tužitelj da nikada nije dobio ponudu za otkup ostatka vozila od osiguranja.

9.

Kako je utvrđena stvarna šteta na vozilu tužitelja s uključenim PDV -om koja iznosi 18.983,72 €, a nesporno je da je tuženik isplatio tužitelju na ime naknade štete na vozilu 13.280,00 €, u cijelosti je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja određen podneskom od 10. 5. 2026., kojim zahtjevom tužitelj traži isplatu na ime imovinske štete u iznosu od 5.703,72 €. Kako se radi o imovinskoj šteti izraženoj u novčanom iznosu tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu sukladno čl. 29. st. 9. Zakona o obveznim odnosima. Kako se radi o totalnoj šteti tužitelj može zahtijevati tijek zatezne kamate od dana štetnog događaja, tj. od 31. 5. 2024., no u tužbenom zahtjevu tužitelj traži tijek zatezne kamate od 21. lipnja 2024., što je sud i prihvatio kao osnovani zahtjev u pogledu tijeka zatezne kamate, jer ne može dosuditi tijek zatezne kamate od dana štetnog događaja, jer bi s time sud dosudio izvan postavljenog tužbenog zahtjeva, odnosno sukladno čl. 2. Zakona o parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

10.

Tužitelj ima pravo na parnične troškove sukladno čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, jer je u cijelosti uspio sa svojim tužbenim zahtjevom, a troškovi se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe 200,00 €, sastav podneska od 9. 1. 2025. 200,00 €, zastupanje na ročištu 10. 9. 2025. 200,00 €, sastav podneska od 10. 5. 2026. 200,00 €, zastupanje na ročištu 12. 5. 2026. 200,00 €, na ročištu 11. 6. 2026. 200,00 €, zastupanje na ročištu za objavu i uručenje presude 100,00 €, zatim od troškova sudske pristojbe na tužbu 116,15 € i pristojbe na presudu 177,04 €, predujam za prometno-tehničko vještačenje 250,00 €, PDV od 25% na troškove zastupanja u iznosu od 325,00 € te trošak dolaska vještaka na ročište radi usmenog očitovanja na primjedbe tuženika 11. lipnja 2026. u iznosu od 150,00 € , tako da je odlučeno da je tuženik dužan tužitelju na ime parničnih troškova isplatiti iznos od 2.068,19 €.

11.

Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

Križevci, 9. srpnja 2026.

Sudac: Marijan Vrbančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana računajući od dana dostave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).