REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-872/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Mariji Šipek, u pravnoj stvari tužiteljice PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Mučnjak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2026., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i zamjenika zakonskog zastupnika tuženice, 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva posebnog dijela zgrade označenog kao garsonjera oznake 5 pov. 24,27 čm na III katu koji je dio neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijene nekretnine koji je jednako velik kao dijelovi ostalih suvlasnika u zgradi sagrađenoj na zk.č.br. 1344/19 stambena zgrada [adresa], površine 277 čhv ili 997 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etažno vlasništvo (E-37) te se nalaže tuženici trpjeti upis njezinog prava vlasništva u zemljišnu knjigu.

II Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.334,23 eura sa zateznim kamatama od 9. srpnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi podnesenoj 11. veljače 2025. ističe da je 8. ožujka 2024. obratila tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora. Ističe da je rješenjem ovog suda poslovni broj Z-21874/2012 od 9. svibnja 2023. proveden je postupak povezivanja knjige položenih ugovora i glavne knjige za stambenu zgradu u [adresa], i da je tuženica upisana kao vlasnica posebnog dijela zgrade i to garsonjere oznake 5 površine 24,27 čm na III katu koji je dio neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijene nekretnine koji je jednako velik kao dijelovi ostalih suvlasnika u zgradi sagrađenoj na zk.č.br. 1344/19 stambena zgrada [adresa], površine 277 čhv ili 997 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ističe da je prije provedenog postupka povezivanja naznačena čestica bila upisana kao društveno vlasništvo s nosiocem prava korištenja Industrogradnja d.d. Zagreb. Ističe da Industrogradnja više ne postoji te da je njezin pravni slijednik Isto d.d. iz Varaždina. Nadalje navodi da je putem Županijskog državnog odvjetništva u Zagreb, kao i pravnog slijednika ranije upisanog vlasnika, pokušala ishoditi tabularnu ispravu radi uknjižbe svojeg prava vlasništva, u zemljišne knjige, ali da je u oba slučaja njezin zahtjev bio odbijen. Tužiteljica ističe da je vlasnica predmetne nekretnine koju je kupila 19. travnja 1989. kupoprodajnim ugovorom sklopljenim s prodavateljem TH u kojem je kao predmet kupoprodaje naznačena garsonjera u Zagrebu, Kroflinova 36/III površine 24,27 m2 sa pripadajućom šupom u podrumu koja garsonjera se sastoji od sobe, hodnika i kupaonice s WC-om. Ističe da je 25. svibnja 1989. platila porez na promet nekretnina, ali da isti nije bio provediv u zemljišnim knjigama, jer prodavatelj nije bio upisan kao vlasnik posebnog dijela zgrade u knjigu položenih ugovora za k. o. [katastarska općina], kao ni glavnu knjigu za k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da je pravni prednik tužiteljice TH opisanu garsonjeru, kupio od PHH kupoprodajnim ugovorom od 22. lipnja 1984., a u kojem ugovoru nije navedena čestica na kojoj je zgrada izgrađena, već samo ulica i kućni broj. Ističe da taj kupoprodajni ugovor pravnog prednika tužiteljice također nije bio provediv u zemljišnim knjigama iz razloga što isti nije imao oznaku čestice na kojoj je zgrada izgrađena, ali i zbog činjenice da tada prodavateljica također nije bila upisana kao vlasnica garsonjere niti u glavnoj knjizi niti u knjizi položenih ugovora. Ističe da je Ulica Krflinova 36, Zagreb, koja je naznačena u ugovoru kao adresa na kojoj se nalazi predmetna garsonjera promijenila je naziv te se sada ista naziva [adresa]. Tužiteljica ističe da je samostalno, ali i putem svog pravnog prednika TH, a on putem prednika PHH, u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine od 22. lipnja 1984. do danas. Tužbenim zahtjevom predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva posebnog dijela zgrade označenog kao garsonjera oznake 5 pov. 24,27 čm na III katu koji je dio neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijene nekretnine koji je jednako velik kao dijelovi ostalih suvlasnika u zgradi sagrađenoj na zk.č.br. 1344/19 stambena zgrada [adresa], površine 277 čhv ili 997 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etažno vlasništvo (E-37) te naložiti tuženici trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišnoj knjizi. Traži i naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženica osporava da bi tužiteljica i njezini prednici bili u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine. Ističe da nije dostavljen dokaz o tome tko je bio prvi kupac i vlasnik garsonjere koji je istu kupio od Industrogradnje. Ističe da iz potvrde HEP-a proizlazi da je tužiteljica kao korisnica predmetne nekretnine evidentirana tek 7. ožujka 2022. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Sud je izveo dokaz čitanjem pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu, dokaz saslušanjem svjedoka svjedoka MH, FH, ŽH, SH i tužiteljice.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora podnesenog 8. ožujka 2024. (list 11-15 spisa) utvrđeno je da je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP).

6.1. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka (list 31 spisa) utvrđeno je da je tuženica upisana kao vlasnica nekretnine koja se sastoji od garsonjere oznake 5 površine 24,27 čm na III. katu kao posebnog dijela neodvojivo povezanog s odgovarajućim suvlasničkim dijelom kčbr. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa], površine 997 m2, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-37), u daljnjem tekstu predmetna nekretnina.

6.2. Čitanjem rješenja ovog suda poslovni broj Z-21874/2012 od 9. svibnja 2023. (list 44-108 spisa), donesenom u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine na adresi u [adresa], utvrđeno je da je u zkul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je uknjižena stambena zgrada [adresa], glede predmetne nekretnine određeno brisanje prava korištenja uknjiženog za korist Industrogradnje d.d. te je dopuštena uknjižba prava vlasništva za korist Republike Hrvatske na temelju čl. 17. st. 5. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (NN 61/18, dalje Pravilnik). Spomenutom odredbom Pravilnika propisano je da ako sud ne može utvrditi tko je osoba za koju se može smatrati da ima pravo vlasništva na posebnom dijelu, na temelju predmnijeve iz članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) kao vlasnik će se upisati Republika Hrvatska.

6.3. Čitanjem povijesnog izvatka (list 33-43 spisa) utvrđeno je da je predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo, da je uknjiženo pravo korištenja za korist Industrogradnje d.d. te da je na temelju opisanog rješenja Z-21874/2012 brisano društveno vlasništvo.

7. Čitanjem očitovanja tuženice od 20. listopada 2023. na zahtjev tužiteljice da joj izda tabularnu ispravu (list 19-20 spisa) utvrđeno je da je u istom navedeno da Republika Hrvatska nije knjižni prednik jer je kao korisnik upisana Industrogradnja, a da Republika Hrvatska nije pravni slijednik Industrogradnje. Čitanjem dopisa Isto d.d. u stečaju (pravnog slijednika Industrogradnje d.d.) od 24. studenog 2023. (list 30 spisa) utvrđeno je da je odbijen prijedlog tužiteljice za izdavanjem tabularne isprave uz obrazloženje da je predmetna nekretnina sada upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske.

8. Čitanjem kupoprodajnog ugovora sklopljenog između tužiteljice kao kupca i TH kao prodavatelja 19. travnja 1989. (list 112 spisa) utvrđeno je da je predmet kupoprodaje garsonjera u Zagrebu, Kroflinova ulica 36/III površine 24,27 m2 s pripadajućim šupom u podrumu, koja se sastoji od sobe, hodnika i kupaonice s WC- om. Također je utvrđeno da je tužiteljica platila porez 24. svibnja 1989. (list 113 spisa).

9.1. Čitanjem kupoprodajnog ugovora sklopljenog između TH kao kupca i THH sklopljenog 22. lipnja 1984. (list 117-119 spisa) utvrđeno je da je predmet kupoprodaje garsonjera veličine cca 24,27 m2 u višekatnom stambenom bloku u Voltinom naselju u Zagrebu, Kroflinova 36, III kat.

9.2. Povezujući podatke glede opisa predmeta kupoprodaje u spomenutim ugovorima, kao i činjenicu da je Kroflinova ulica 36 preimenovana u [adresa] (povijest promjena kućnog broja zgrade [adresa], list 115), sud nalazi utvrđenim da je predmet kupoprodaje upravo nekretnina koja je predmet ovog postupka.

9.3. Međutim, na temelju izvedenih dokaza nije moguće utvrditi postojanje valjanog pravnog temelja kojim je THH stekla predmetnu nekretninu od Industrogradnje d.d. Stoga tužiteljica nije dokazala niti da naprijed opisani ugovori o kupoprodaji predstavljaju valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva sporne nekretnine te samim nije dokazala da je u zakonitom posjedu predmetne nekretnine.

10. Iz uvjerenja o prebivalištu (list 114 spisa) proizlazi da tužiteljica ima prijavljeno prebivalište na adresi predmetnog stana od 25. svibnja 1989. pa do danas. Povezujući tu činjenicu s iskazima saslušanih svjedoka i tužiteljice (koji su međusobno u bitnom podudarni) sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica u posjedu predmetne nekretnine od 25. svibnja 1989. do danas. Ovu činjenicu ne dovodi u sumnju okolnost što je tužiteljica kod HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. od 7. ožujka 2022. evidentirana kao korisnica (list 87 spisa), a kod GSKG d.o.o. kao vlasnica odnosno obveznica plaćanja pričuve 1997. (list 26 spisa).

11. S obzirom da je tužiteljici 19. travnja 1989. stan prodao TH koji je isti kupio od THH **.**.1984., sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica u samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 22. lipnja 1984. pa do danas (u to vrijeme se uračunava posjedovanje njezinog prednika TH) sukladno čl. 160. st. 2. ZV. Sukladno presumpciji iz čl. 18. st. 5. ZV, sud nalazi utvrđenim da je taj posjed pošten.

12. Prema odredbi čl. 159. st. 3. ZV samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je st. 4. istog članka propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 3. toga članka. Dakle, vrijeme potrebno za stjecanje vlasništva dosjelošću je 40 godina.

13. Čl. 388. st. 4. ZV/96 (u izvornom tekstu) bilo je propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

14. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I- 237/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997 od 17. studenoga 1999. ("Narodne novine" broj 137 od 14. prosinca 1999.) ukinuta je odredba čl. 388. st.4. ZVDSP/06 s ex nunc učinkom. Nadalje, odredbom čl. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 114/01 – dalje ZID ZVDSP/01) u čl. 388. ZVDSP, iza st. 3. dodan je novi stavak 4. prema kojem se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

15. Glede početka tijeka roka dosjedanja na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba navesti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio pravno shvaćanje (primjerice u odlukama broj Rev 291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev-x 974/2017-2 od 7. svibnja 2019., Rev 215/2022- 2 od 2. ožujka 2022.), prema kojem kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

16. Slijedom svega navedenog, u ovoj pravnoj stvari rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću počeo je teći 22. lipnja 1984. pa rok iz čl. 159. st. 4. ZV protekao 22. lipnja 2024. Stoga je tužbeni zahtjev prihvaćen te je odlučeno kao u izreci.

17. S obzirom da je tuženica na ročištu 26. svibnja 2026. (list 144 spisa) navela da nije sporno da stan u kojem živi tužiteljica je nekretnina koja je predmet ovog spora sud kao nepotreban nije izveo dokaz uviđajem.

18. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora (13.200,00 EUR).

19. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 (Tbr. 7/1), trošak sastava podneska od 21.05.2025. te trošak pristupa na ročišta 16.02.2026. I 26.05.2026. za svako po 100 bodova (Tbr. 9/1). Navedeno sveukupno iznosi 400 bodova, što pomnoženo s vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 eura, što uvećano za 25% na ime PDV iznosi 1.000,00 eura. Priznat joj je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 82,23 eura te na presudu u iznosu od 252,00 eura. Navedeno sveukupno iznosi 1.334,23 eura. Prihvaćen je i njezin zahtjev za isplatu zateznih kamata na troškove postupka od dana donošenja ove odluke do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP) po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu 9. srpnja 2026.

Sutkinja:

Marija Šipek

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.