Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: UsI-3320/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Zagrebu po sutkinji Janji Topol Krneta, te zapisničarki Gordani Katarini Ronyi, u upravnom sporu tužitelja BD, državljanina Republike Turske, kojeg zastupa opunomoćenik Milan Banić, odvjetnik iz Zagreba, Tratinska ulica 62, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso, Velika Gorica, Rudolfa Fizira 21, radi ograničenja slobode kretanja, 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Postaje aerodromske policije Pleso, klasa: NK-UP/I-216-03/26-03/21, ur. broj: 511-19-48-26-1 od 27. svibnja 2026.

II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u ovom upravnom sporu. III Nalaže se tuženiku da isplati Milanu Baniću, odvjetniku iz Zagreba, Tratinska ulica 62, iznos od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem je tužitelju, kao tražitelju međunarodne zaštite, određeno ograničenje slobode kretanja smještajem u Prihvatni centar za strance na razdoblje od najduže 2 mjeseca.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost navedenog rješenja u bitnom uz argumentaciju da je prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, da je rješenje doneseno protivno načelu materijalne istine (članak 8. ZUP-a), te načela samostalne i slobodne, savjesne i brižljive ocjene dokaza (članak 9. ZUP-a). Tužitelj je državljanin Republike Turske, iz Turske je morao pobjeći jer je B i traži azil. Tužitelj navodi da isti nije upoznat sa propisima EU te nije znao što je dublinski sporazum te da je upravo RH jedino nadležna za rješavanje njegovog zahtjeva za azil. Bio je u zabludi i smatrao da se u EU radi o jedinstvenom sustavu i da je svejedno tko rješava po njegovom predmetu azila. Isti ima namjeru pričekati u RH okončanje njegovog postupka po zahtjevu za međunarodnu zaštitu te predlaže da mu, po mogućnosti izrekne neka od blažih mjera ograničenja kretanja poput zabrane kretanja izvan Prihvatilišta. Ovdje napominje da tijekom svog boravka u EU nije izrečena prema njemu nikakva mjera u SIS-u koliko je istome poznato te drži da je ograničenje kretanja smještajem u Prihvatni centar kao najstroža moguća mjera sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti pretjerana. Gornje tim više što tuženi ni na jedan način nije obrazložio razloge zašto je od svih mjera izrekao baš smještaj u Prihvatni centar osim što je naznačeno da se radi o individualnoj procjeni. Tužitelj nema namjeru bježati niti je imao namjeru zloporabiti postupak, kako to netočno zaključuje tuženi u pobijanom rješenju. Zahtijeva poništavanje rješenja tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovanost tužbenog zahtjeva te je ostao kod obrazloženja osporavanih rješenja.

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Tijekom postupka sud je proveo raspravu i pročitao sudski spis i spis tuženika. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja osobno, jer je meritornu odluku mogao donijeti na temelju provedenih dokaza.

6. Člankom 54. stavkom 2. točkom 1. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine", broj: 70/15, 127/17, 33/23 i 17/25) propisano je da se tražitelju međunarodne zaštite sloboda kretanja može ograničiti ako se na temelju svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja procjeni da je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti na kojima temelji zahtjev za međunarodnu zaštitu, a koje se ne mogu utvrditi bez ograničenja kretanja, osobito ako se ocjeni da postoji rizik od bijega.

Člankom 54. stavkom 2. točkom 2. ovog Zakona propisano je da se tražitelju međunarodne zaštite sloboda kretanja može ograničiti ako se na temelju svih činjenica i okolnosti konkretnog slučaja procjeni daje to potrebno radi utvrđivanja i provjere identiteta ili državljanstva. Člankom 54. stavkom 5. točkom 5. navedenog Zakona propisano je da se sloboda kretanja tražitelja može ograničiti smještajem u prihvatni centar za strance. Člankom 54. stavkom 6. navedenog Zakona određeno je da će se mjera smještaja u Prihvatni centar za strance izreći ako se individualnom procjenom utvrdi da se drugim mjerama iz članka 54. stavka 5. ne može ostvariti svrha ograničavanja slobode kretanja.

7. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je u provedenom upravnom postupku utvrđeno je da je imenovani stranac dana 27. svibnja 2026. drugi puta vraćen sukladno dublinskom postupku charter letom broj SR 8036 iz Dusseldorfa, Njemačka u Republiku Hrvatsku kao tražitelj međunarodne zaštite. Prvu namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnom zaštitom BD je podnio 21. svibnja 2024. nakon čega napušta Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite i odlazi kod rodbine u Njemačku u grad Koln prije nego što je odlučeno o njegovom zahtjevu zbog čega je postupak obustavljen 26. siječnja 2025. Dana 25. srpnja 2025. tužitelj je prvi puta vraćen u dublinskom postupku redovnim letom broj ENT539 iz Dusseldorfa, Njemačka u Republiku Hrvatsku te po dolasku u zračnu luku „ MD izražava novi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnom zaštitom koja je zaprimljena nakon čega je upućen da se javi u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu. Isti boravi u Prihvatilištu jedan dan i ponovno napušta Republiku Hrvatsku prije nego što je odlučeno o njegovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu te odlazi u Njemačku ovaj puta u grad [adresa] gdje boravi kod bratića sve dok nije uhvaćen od strane policije. U Njemačkoj u detencijskom centru boravi devet mjeseci, sve do 27. svibnja 2026., kada je ponovno vraćen u Republiku Hrvatsku gore navedenim charter letom iz Dusseldorfa. Slijedom navedenog, sukladno članku 54. stavku 2. točki 1. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, istome je potrebno ograničiti slobodu kretanja tijekom postupka međunarodne zaštite radi utvrđivanja činjenica i okolnosti na kojima se temelji zahtjev za međunarodnu zaštitu osobito jer postoji opasnost od bijega jer je tužitelj u oba navrata napustio Prihvatilište prije nego je odlučeno o njegovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu.

Člankom 54. stavkom 6. navedenog zakona određeno je da će se mjera smještaja u prihvatni centar za strance izreći ako se individualnom procjenom utvrdi da se drugim mjerama iz članka 54. stavka 5. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ne može ostvariti svrha ograničavanja slobode kretanja. Imajući u vidu prethodno utvrđene činjenice, individualnom procjenom utvrđeno je da se ne može ograničiti sloboda kretanja tražitelja međunarodne zaštite drugim mjerama iz članka 54. stavka 5. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, već mjerom smješta ja u Prihvatni centar za strance te je stoga riješeno kao u izreci rješenja.

8. Sud je čitanjem isprava koje prileže spisu tuženika utvrdio da iz isprava proizlazi činjenično stanje kako je opisano u osporavanom rješenju. Tuženik je pravilno utvrdilo je da je tužitelju potrebno ograničiti slobodu kretanja radi utvrđivanja činjenica i okolnosti na kojima temelji zahtjev za međunarodnu zaštitu, a koje se ne mogu utvrditi bez ograničenja kretanja, osobito što je ocijenjeno da postoji rizik od bijega , na temelju njegovog ranijeg ponašanja i postojećih isprava.

9. Na temelju svih provedenih dokaza sud je utvrdio da je tuženik na temelju individualne procjene u skladu s pravilom razmjernosti pravilno zaključio da se s obzirom na prethodno navedene okolnosti svrha ograničenja kretanja ne bi mogla postići drugim mjerama iz članka 54. stavka 5. Zakona. Slijedom navedenoga, sud je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS) odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. Tužitelj je uz tužbu podnio prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, u kojem je u bitnom naveo da bi izvršenjem rješenja pretrpio nenadoknadivu štetu. Prema stavu ovog suda prijedlog tužitelja nije osnovan.

Odredbom članka 42. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS) propisano je: (1) Tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano. (2) Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

Dakle, tužitelj je za uspjeh sa svojim prijedlogom trebao dokazati kumulativno postojanje uvjeta za odgodni učinak tužbe i to opasnost od nastanka štete koja bi se teško mogla popraviti te činjenicu da odgoda nije protivna javnom interesu, što tužitelj u konkretnom slučaju nije učinio.

11. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, odobrena mu je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15). Budući da je pravnu pomoć pružio odvjetnik, naloženo je tuženiku da mu isplati iznos od 1.250,00 eura, u skladu s člankom 9. Pravilnika te Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15). Naime, odvjetniku je u skladu s Tbr. 23. t. 1. i 2. Tarife priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura i trošak zastupanja rasprav i u iznosu od 500,00 eura, uvećano za PDV (25%) sukladno odredbi članka 11. stavka 3. Pravilnika, odnosno ukupno 1.250,00 eura.

Zagreb, 9. srpnja 2026.

Sutkinja:

Janja Topol Krneta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Milan Banić, Tratinska ulica 62, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU zagrebačka, Postaja aerodromske policije Pleso, Rudolfa Fizira 21, 10410 Velika Gorica

3. U spis