Poslovni broj: P-50/2024-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528 po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠHT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dino Žuvela, odvjetnik u Blatu, Ulica 65 2, protiv 1.tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, Korčula, Žitnica 2, 2.tužene ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3.tuženika ČH iz [adresa].tužene ĐH rođ. ČH iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave održane 13. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, 9. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠHT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 1400 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], površine 200 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnim knjigama postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena 1.tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ŠHT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 3450 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], površine 1100 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, te se ovlašćuje tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnim knjigama postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena 1.tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587.

i  r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba u odnosu na 2.tuženu ŠH, 3.tuženika ČH i 4.tuženu ĐH povučena.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] (ispravno 2430/1786) zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisana Republika Hrvatska, tužiteljica je sukladno članku 186.a ZPP pokušala ovo pravno pitanje riješiti zahtjevom za mirno rješenje spora ali s nadležnim državnim odvjetništvom nije uspjela postići nagodbu. Nadalje se navodi da je stvarni i isključivi vlasnik predmetnih nekretnina tužiteljica u cijelosti, a tužena je upisana kao vlasnica isključivo uslijed neprovođenja uredne uknjižbe. Tužiteljica dalje navodi da je predmetne nekretnine agrarom stekao pradjed njezinog pok. supruga, pok. BH, agrarni spis nije pronađen ali postoji u evidencijama državnog arhiva pod oznakom Agr.607/31 na ime BH, a iz agrarne skice od 07/1937 razvidno je da je kao posjednik predmetnih nekretnina evidentiran upravo BH " [adresa]" i da se isti agrarni spis odnosi na predmetne nekretnine. Prema obiteljskoj predaji BH poginuo je u Brazilu 1925. god., iza njegove smrti nikad nije proveden ostavinski postupak a njegov jedini zakonski nasljednik je kći HH koja je umrla 1930. god. a u cijelosti su je naslijedili sin PH i suprug ĆH (otac i djed pok. supruga tužiteljice UH) koji su potom proveli realnu diobu na način da je sin PH preuzeo u vlasništvo i posjed predmetne nekretnine a da je tome tako proizlazi između ostalog iz dopisa od 27. srpnja 1952. kojim se PH obraća općinskoj vlasti da mu dozvoli kupnju susjedne k. č. [katastarska čestica] u kojem dopisu navodi da je kupljena ova čestica odmah do njegove. U tužbi dalje se navodi da je PH umro 1988. god. a naslijedili su ga supruga RH, kći ŠH te suprug tužiteljice UH koji su potom između sebe zaključili diobenu nagodbu kojom su predmetne nekretnine opisno navedene kao zemljište u predjelu Prihonja s poljskom kućicom i zemljište u predjelu Mala Prihonja pripale u cijelosti suprugu tužiteljice. Tužiteljica da je u međuvremenu ishodila presudu istog suda posl.br.P- 1041/2023 od 27. prosinca 2023. u činjenično i pravno istovjetnom predmetu u odnosu na susjedne čestice a koje su bile upisane na spomenutog EH.

Tužiteljica dalje navodi da je preko svojeg prednika u samostalnom, savjesnom i mirnom posjedu predmetnih nekretnina preko sto godina, nitko nikada nije smetao tužiteljicu ili njene prednike u posjedovanju niti im je na bilo koji način itko osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama pa je vlasništvo stekla i temeljem dosjelosti. Kao posjednik predmetnih nekretnina evidentiran je 1937. god. BH a od revizije 1960. god. upisan je kao posjednik suprug pok. HH rođ. BH pok. ČHT koji je zajedno sa svojim sinom Š izvršavao posjed na način da je obrađivao vinograd, nakon smrti oca supruga tužiteljice 1988. god. k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] su zapuštene sada šuma dok je na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] suprug tužiteljice UH sa svojim ocem zasadio masline i nadogradio poljsku kućicu.

Tužiteljica zahtijeva da se utvrdi da je ona vlasnica predmetnih nekretnina te da je 1.tužena dužna trpjeti da se tužiteljica upiše kao vlasnica na tim nekretninama u zemljišnim knjigama.

2. 1.tužena u odgovoru na tužbu navodi da postoji mogućnost mirnog rješenja spora kroz zaključenje nagodbe u smislu čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, ukoliko tužiteljica dokaže da je vlast nje i njezinih prednika postojala na predmetnim nekretninama kroz razdoblje koje je moglo rezultirati stjecanjem vlasničkog prava na toj nekretnini na izvornoj osnovi-dosjelošću, i uz pretpostavku da se radi o poštenom posjedu.

3. Tužiteljica je na pripremnom ročištu povukla tužbu u odnosu na 2.tuženu ŠH, 3.tuženika ČH i 4.tuženu ĐH, prije nego što su se ovi tuženi upustili u raspravljanje o glavnoj stvari.

4. Predmet raspravljanja jesu nekretnine u predjelu Prihonja označene kao kčbr. [katastarska čestica] vinograd, prihodnja površine 3450 m2, kčbr. [katastarska čestica] pašnjak, prihodnja površine 1100 m2 zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] vinograd, prihodnja površine 1400 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica, prihodnja površine 200 m2 sve k. o. [katastarska općina], koje su u zemljišnim knjigama upisane na ime Republika Hrvatska (zemljišnoknjižni izvadak).

5. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], agrarna skica iz 1937. god., dopis Državnog arhiva u Dubrovniku od 2. listopada 2023., rješenje o nasljeđivanju Kotarskog suda u Korčuli posl.br.O188/56-5 od 14. srpnja 1956., dopis od 27. srpnja 1952., povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Blato Klasa: 930-04/23-05/181, Urbroj:

541-30-03-01/5-23-2 od 25. rujna 2023., rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl.br.O.163/88 od 29. kolovoza 1988., diobena nagodba od 6. srpnja 1989., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vesne Kelečić iz Zagreba kao povjerenika suda posl.br.O-468/2023 UPP-OGS-9/2023 od 19. srpnja 2023., presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli posl.br.P-1041/2023 od 27. prosinca 2023., skica geoportala, obavljen je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta i saslušani su svjedoci ŠH i JH.

6. U provedenom postupku utvrđene su sljedeće odlučujuće činjenice:

- da je iz zemljišnoknjižnog izvatka razvidno da su predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske

- da su predmetne nekretnine bile obuhvaćene agrarnom reformom prema skici iz 1937. god. u kojom je pod brojem 9 naveden ĐHT. Č

- da je iz povijesnih promjena na katastarskim česticama razvidno da su č. zem. [katastarska čestica] (3450 m2), 2430/1786 (1100 m2), 2430/1938 (1400 m2), 2430/1939 (200 m2) k. o. [katastarska općina] revizijom 1960. god. upisane u posjedovni list boj 341 k. o. [katastarska općina] na ime UH "Čodin" Ante pok. Đ iz [adresa], 2010. god. temeljem sudskog rješenja Z-559/10, nakon provedenog ispitnog postupka, č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prelaze u posjedovni list 4128 k. o. [katastarska općina] na vlasnika Republika Hrvatska, 2013. god. temeljem sudskog rješenja Z.841/12 nakon provedenog ispitnog postupka č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prelaze u posjedovni list 4128 k. o. [katastarska općina] na vlasnika Republika Hrvatska

- da su prema rješenju o nasljeđivanju Kotarskog suda u Korčuli posl.br.O.188/56-5 od **.**.1956. BHT rođ. ĐHT naslijedili zakonski nasljednici, HHT pok. Đ suprug za 2/3 dijela i PHT sin za 1/3 dijela dok se je kćerka ostaviteljice TH svog nasljednog dijela odrekla u korist svog oca ĆHT a rješenje ne sadrži podatke o ostavinskoj imovini

- da je iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl.br.O.163/88 od 29. kolovoza 1988. razvidno da su zakonski nasljednici ĆHT "Čodin" Adomira pok. B (rođen 1923. umro 1988.) supruga ĆHT "Čodin" Smiljana, sin ĆHT

"Čodin" UH i kćerka ŠH

- da su nasljednici AH (Adota) Gugića sklopili diobenu nagodbu od 10. srpnja 1989. kojom su podijelili naslijeđene nekretnine tako da je nasljedniku UH (pok. suprug tužiteljice) među ostalim pripalo zemljište u predjelu Prihonja sa poljskom kućicom i zemljište u predjelu Mala Prihonja

- da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Vesne Kelečić iz Zagreba kao povjerenika suda posl.br.O-468/2023 UPP-OGS-9/2023 od 19. srpnja 2023. koje je postalo pravomoćno, nasljednicom UH, umrlog **.**.2022., na temelju oporuke proglašena ŠHT, supruga ostavitelja a ona je i njegova zakonska nasljednica

- da je u pravomoćni okončanoj parnici kod ovog suda posl.br.P-1041/2023 od 27. prosinca 2023. koju je inicirala tužiteljica protiv tuženika ŠH, ČH i ĐH kao nasljednika UHT " [adresa]" pok. Franka i KH " [adresa]" pok. Č donesena presuda zbog ogluhe od 27. prosinca 2023. kojom je tužiteljica utvrđena vlasnicom drugih nekretnina u k. o. [katastarska općina] a takav zahtjev temelji se na istovjetnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.

7. Prema rezultatima uviđaja na licu mjesta proizlazi da je prva pokazana nekretnina stara kamena poljska kućica ispod koje se nastavlja zemljište položeno u tri ograde odnosno ograđeno suhozidima u neposrednoj blizini se nalazi kuća koja je po kazivanju tužiteljice njezino vlasništvo a od kuće prema jugoistoku položeno je drugo zemljište sve ograđeno urednim suhozidima u tri ograde jedna uz drugu i na svakoj su tri-četiri stabla maslina. Ostalo zemljište je na udaljenom nepristupačnom području a vidljivo je da je u naravi šuma.

8. Vještak geodet ŽH u svom nalazu i mišljenju na licu mjesta navodi da je prva pokazana nekretnina koja uključuje malu poljsku kućicu sa tri manje ograde sa svih strana omeđeno kamenim suhozidom se identificira kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u neposrednoj blizini prema jugoistoku iza kuće tužiteljice nalaze se tri kamene ograde pretežito maslinici, također sa svih strana omeđeno kamenim suhozidom a što se identificira kao čest. zem. [katastarska čestica] a ostale dvije nekretnine su udaljenije, nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] je cijela u kamenim suhozidima obrasla šumom, vidljivi su međaši u obliku suhozida a u južnom dijelu postoji jedna manja ruševina, u blizini se nalazi nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nepravilnog je oblika također u kamenim suhozidima sada šuma.

9. Svjedokinja OH inače sestra tužiteljičinog pok. supruga u svom iskazu navodi da su joj predmetne nekretnine dobro poznate jer je ovdje odrasla, pa tako i zna da je ova poljska kućica odavno misli da je to njezin pradjed gradio kao i suhozide ispod poljske kućice, kuću kraj poljske kućice izgradio je njezin otac pok. PH, ograde koje se protežu od kuće od kako zna obrađivali su njezin djed i baka, kasnije otac i majka a na zemljištu su uvijek bile masline i od kako zna suhozidi ovako izgledaju i pretpostavlja da ih je izgradio pradjed pok. BH i ove nekretnine kraj kuće koje sada vlasništvo tužiteljice spadaju u predio Vela Prihonja a ostale nekretnine koje su udaljenije sada šuma nalaze se u predjelu Mala Prihonja i dobro su joj poznate jer je u najranijoj dobi sa svojim djedom i njegovom drugom ženom odlazila na te nekretnine koje je pok. djed obrađivao, sve je bilo zasađeno vinovom lozom i bila je mala kućica, sve zemljište bilo je u suhozidima i sve dok je mogao djed je obrađivao vinograd, sadio je i mladu lozu a za potrebe obrade koristio je malu poljsku kućicu, nakon smrti djeda negdje 1970-ih godina cijelo imanje naslijedio je njezin pok. otac PH koji je prema svojim mogućnostima obrađivao vinograd a s vremenom kako nije obnavljana loza je propala. Svjedokinja još navodi da su nakon smrti roditelja ona i njezin brat sada pok. UH sklopili diobenu nagodbu prema kojoj su ove nekretnine pripale u vlasništvo bratu UH a njoj su pripale nekretnine u drugom predjelu, i kuća ispred koje sjedimo pripala je njezinom bratu UH.

10. Svjedok JH u svom iskazu navodi da su njegova supruga, saslušana svjedokinja ŠH i sada pok. suprug tužiteljice UH brat i sestra i od sklapanja braka 1968. god. dolazi na ove nekretnine kako pomagao roditeljima supruge kod poljoprivrednih radova i izgradnji ove kuće. Navodi da je zajedno sa suprugom odlazio u Malu Prihonju u vrijeme kada je tamo još bila loza i povremeno su roditeljima supruge pomagali u obradi vinograda, sjeća se i djeda njegove supruge. Svjedok još navodi da nakon smrti punca i punice nitko nije nastavio obrađivati vinograd i s vremenom loza je propala tako da je to sada šuma, a zemljište na kojem je bila vinova loza bilo je ograđeno suhozidima tzv. ograde i pok. roditelji njegove supruge uvijek su ove nekretnine smatrali svojima i tako se ponašali te nitko drugi nije dolazio niti polagao prava a u to vrijeme sve okolno zemljište bilo je obrađeno i sve su bili vinogradi a sada je cijeli taj predio zapušten i obrastao šumom.

11. Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka kojima su relevantne činjenice poznate iz dugogodišnjeg neposrednog opažanja i obiteljskih prilika, a svjedokinja ŠH jedna od slijednica zajedničkog prednika te iz njezinog iskaza proizlazi da ona na ove nekretnine ne polaže pravo.

12. Tužiteljica, dakle predmetnom tužbom zahtijeva utvrđenje svog prava vlasništva pozivajući se pri tome na tvrdnju da su predmetne nekretnine njezinim prednicima pripale u postupku agrarne reforme u kojem je donesena agrarna odluka oznake Agr.607/31 koja nije pronađena i kojom je pravo vlasništva priznato BH koji tada nije bio živ kao niti njegova nasljednica, kćerka HH koje su pak naslijedili sin PH i suprug ĆH (otac i djed tužiteljičinog pok. supruga), i tužiteljica se poziva na dosjelost kao pravni temelj stjecanja.

13. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25-dalje: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Prema stavku 4. istog članka samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. istog članka, a to u konkretnom slučaju znači protekom roka od 20 godina (za redovnu dosjelost) odnosno protekom roka od 40 godina (za izvanrednu dosjelost).

14. Temeljem odredbe članka 160. stavak 2. ZV u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu, a koji je posjed imao obilježja propisana odredbom članka 159. ZV.

15. Odredbom članka 388. stavak 2. ZV propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Ako su rokovi koji su za stjecanje stvarnih prava određeni tim zakonom počeli teći prije njegovog stupanja na snagu, dakle prije 1. siječnja 1997., tada oni nastavljaju teći sukladno članku 388. stavak 2. ZV, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen odredbama ZV ako bi počeo teći u trenutku njegova stupanja na snagu (članak 388. stavak 3. ZV).

16. Iz rezultata provedenog postupka proizlazi da su prednici tužiteljice sada pok. ĆH pok. Đ i PH (Ado) Gugić pok. B predmetne nekretnine kao savjesni posjednici neprekidno posjedovali od smrti svoje prednice Frane Gugić 1930. god. a revizijom 1960. god. sada pok. B GH pok. Đ bio je upisan u katastru kao posjednik, nakon njegove smrti samostalan posjed je nastavio njegov sin PH pok. B a potom nakon smrti AH takav nesmetan posjed nastavili su njegovi nasljednici RH, RH UH i ŠH i prema njihovoj diobi izvršenoj 1989. god. predmetne nekretnine pripale su nasljedniku UH a njega je naslijedila supruga ovdje tužiteljica te je tužiteljica preko prednika ostvarila sve zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću protekom svih zakonskih rokova za stjecanje vlasništva dosjelošću.

17. Prema odredbi članka 130. stavak 1. ZV tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

18. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci presude.

19. Kako je u odnosu na 2.tuženu ŠH, 3.tuženika ČH i 4.tuženu ĐH rođ. ČH tužba povučena na temelju članka 193. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) odlučeno je kao u izreci rješenja.

20. Tužiteljica nije tražila parnični trošak pa je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 9. srpnja 2026.

S u t k i nj a :

Katarina Rendulić Vežić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.