REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-2492/2021-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Katarini Jukić u pravnoj stvari tužitelja Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., OIB: 83416546499, Zagreb, Folnegovićeva 1, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Tomić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Dražen Lončar, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave, 09. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja te se u cijelosti ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba posl.br. Ovrv-533/2021 od 10.02.2021. kojim se tuženici FC, [adresa], 10090 Zagreb OIB [osobni identifikacijski broj] nalaže isplatiti tužitelju VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1, OIB: 83416546499 iznos od 24.233,83 EUR (182.589,77 kn) sa zateznim kamatama u iznosu od 519,63 EUR (3.915,16 kn) obračunatim na naznačeni iznos do 29.01.2021.g., a nadalje sve do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 302,06 EUR (2.275,90 kn) sa zakonskom zateznom kamatom počevši od

10. veljače 2021. do isplate.

II./ Nalaže se tužitelju Vodoopskrbi i odvodnja d.o.o. OIB: 83416546499 naknaditi tuženici FC OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 9. srpnja 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III./ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja poslovni broj Ovrv- 533/2021 od 10. veljače 2021. naloženo je ovršenici, sada tuženici FC isplatiti ovrhovoditelju, sada tužitelju, iznos od 24.233,83 EUR (tada 182.589,77 kn) sa zakonskom zateznom kamatom u iznosu od 519,63 EUR (tada 3.915,16 kn), obračunatom do 29.01.2021. te nadalje do isplate te naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 2.275,90 kn sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

1.2 Navedeni iznos odnosi se na račun za isporučene vodne usluge i naknade ispostavljen za razdoblje počevši od 31. srpnja 2020. do 11. rujna 2020.

2. Po uloženom prigovoru tuženice, postupak je nastavljen kod ovoga suda, po pravilima parničnog postupka, kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

3. Tijekom parničnog postupka, tužitelj osnovu utuženog potraživanja obrazlaže navodeći kako slijedi:

- da je tuženica u utuženom razdoblju bila evidentirani korisnik i obveznik plaćanja usluge opskrbe vodom za stambeni prostor na adresi [adresa], sist. broj objekta 0589600 Zagreb te da nije platila dospjelo potraživanje po utuženom računu

- da je korisnik komunalne usluge dužan isplatiti naknadu za izvršenu komunalnu uslugu sukladno Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga (Službeni glasnik grada Zagreba broj 17/13; u daljnjem tekstu: Opći uvjeti), koji su doneseni temeljem čl. 215. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13), čl. 14. Izjave o osnivanju trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o. (potpuni tekst od 29.06.2013. godine) i Odluke o davanju ovlaštenja posl. broj ZGH-6-1-11-163/1 od 02.02.2011. godine te Odluke o izmjenama i dopunama Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga od dana 12.12.2014.

- da je odredbom čl. 205. Zakona o vodama propisano je da je cijena vodnih usluga prihod isporučitelja vodne usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik nekretnine u kojoj se usluga koristi (korisnik);

- da je odredbom 3.st.14. Općih uvjeta je propisano da je korisnik vodne usluge svaka fizička ili pravna osoba koja je vlasnik odnosno drugi posjednik građevine ili druge nekretnine (npr. najmoprimac, zakupac odnosno drugi mirni posjednik) i koja je s isporučiteljom sklopila ugovor o priključenju na komunalne vodne građevine ili je temeljem ovih Uvjeta izjednačena s tim osobama;

- da je odredbom čl. 97. Općih uvjeta je određeno: (1) Korisnik plaća uslugu na temelju računa koji se ispostavljaju petnaestodnevno, mjesečno, dvomjesečno, tromjesečno, odnosno jednom godišnje, a prema količini pružene usluge, važećoj cijeni i načinu obračuna za pojedinu kategoriju korisnika. Člankom 98. st.1. istog propisa određeno da je korisnik dužan platiti uslugu najkasnije do datuma dospijeća naznačenog na računu

- da je odredbom čl. 86. Općih uvjeta određeno: (1) Količina pružene usluge opskrbe pitkom vodom utvrđuje se vodomjerom, a cijena usluge obračunava se prema očitanoj potrošnji metara kubičnih i to petnaestodnevno, jednom mjesečno, dvomjesečno, tromjesečno, odnosno jednom godišnje, ovisno o kategoriji korisnika usluga odnosno potrošnje, (2) Isporučitelj samostalno utvrđuje dinamiku očitanja za svaku kategoriju potrošnje odnosno korisnika usluga

- da je odredbom čl. 88. st. 1. Općih uvjeta određeno da korisnici usluga količinu isporučene vodne usluge plaćaju prema cijeni vodne usluge utvrđenoj važećom odlukom o cijeni vodnih usluga Isporučitelja, dok je st. 2. propisano da će u slučaju izmjena cijene vodne usluge Isporučitelj usluge na svojoj internet stranici, putem sredstava javnoga priopćavanja ili na drugi uobičajeni način o tome obavijestiti korisnike usluga.

- da je odredbom čl. 97. Općih uvjeta određeno: (1) Korisnik plaća uslugu na temelju računa koji se ispostavljaju petnaestodnevno, mjesečno, dvomjesečno, tromjesečno, odnosno jednom godišnje, a prema količini pružene usluge, važećoj cijeni i načinu obračuna za pojedinu kategoriju korisnika.

3.1 Tužitelj slijedom navedenog zaključuje da je tuženica, kao korisnica komunalne usluge opskrbe vodom za stambeni prostor na adresi [adresa], sist. broj objekta 0589600 Zagreb dužna podmiriti tužitelju potraživanje koje je predmet ovog postupka.

4. Ovršenica, sada tuženica, u prigovoru protiv rješenja o ovrsi, sada odgovoru na tužbu, navodi da je potraživanje tužitelja posljedica potresa koji se dogodio 22. ožujka 2020. na širem području grada Zagreba- prvi potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, pa potom potres jačine 5,0 stupnjeva te tijekom 24 sata još dodatnih potresa slabijeg intenziteta. Tuženica navodi da je tom prilikom došlo do likvefakcije tla te su takvi slojevi tla djelovali na naprezanje vodovodnih (dovodnih) cijevi, uslijed čega je došlo do pukotina na cijevi odnosno nekontroliranog curenja vode.

4.1 Tuženica navodi nadalje da tužitelj nije redovito mjesečno očitavao brojilo, već je potrošnja voda određivana temeljem procjene potrošnje. Prilikom zamjene dovodne cijevi, na trošak tuženice, tužitelj je zamijenio i novi brojač na mjernom mjestu jer je tada ustanovljena enormna potrošnja vode, koja je imala za posljedicu očitu neispravnost i samog brojila na mjernom mjestu.

4.2 Tuženica navodi nadalje da je u više navrata kontaktirala tužitelja, koji joj je obećavao da će stornirati obvezu plaćanja spornog računa te je prema uputi tužitelja tuženica 01. ožujka 2021. proslijedila pisani prigovor na izdani račun, da je tužitelj taj prigovor zaprimio 02. ožujka 2021. kako bi mogao stornirati obvezu, odnosno račun iz rujna 2020. godine.

5. Očitujući se na navode tuženice izložene pod točkom 4. ovog obrazloženja, tužitelj izlaže da je odredbom čl. 99. Općih uvjeta propisano:

- da korisnik usluge ima pravo prigovora na ispostavljeni račun koji ne odgađa rok naplate računa (st.1)

- da se prigovor podnosi u pisanom obliku u roku od 8 dana od dana primitka računa (st. 2)

- da je isporučitelj je dužan u roku od 15 dana ispitati osnovanost prigovora te dati pisani odgovor na njega, odnosno proslijediti ga Komisiji za otpis vode utrošene bez koristi, ukoliko su za to ispunjene pretpostavke (st. 3)

- da prihvati li isporučitelj podneseni prigovor, isti će biti prihvaćen po već ispostavljenim računima ili budućim zaduženjima, ovisno o vrsti prigovora(st. 4) te

- da je korisnik usluge nezadovoljan odlukom tijela iz stavka 3. ovoga članka ovlašten u roku od 30 dana od dana primitka odluke podnijeti reklamaciju Povjerenstvu za reklamacije potrošača (st.5.)

5.1 Tužitelj zaključuje da tuženica nije postupila sukladno proceduri propisanoj Općim uvjetima. Naime, ista uopće nije dostavila dokaze da bi uložila prigovor na ispostavljeni račun, a prema navodima iz prigovora na rješenje o ovrsi ista je prigovor na račun podnijela tek 01.03.2021. S obzirom na to da je račun ispostavljen 11.09.2020. s datumom dospijeća 28.09.2020. proizlazi da tuženica nije podnijela pravovremeni prigovor na izdani račun, pa slijedom toga nije ni tužitelj mogao samoinicijativno postupati u povodu istoga.

5.2 Glede tuženičinog osporavanja visine tražbine odnosno tvrdnje tuženice da je ista posljedica potresa uslijed kojih je došlo do likvefakcije tla koji su djelovali na naprezanje i puknuće cijevi i nekontrolirano curenje vode, tužitelj ističe da je odredbom čl. 85. st. 1. i st. 2. Općih uvjeta propisano da je korisnik usluge dužan bez odlaganja obavijestiti isporučitelja o neispravnosti mjerne opreme, a isporučitelj usluge dužan je utvrditi neispravnost odmah nakon dojave i otkloniti je u najkraćemu mogućem roku. Nadalje, odredbom čl. 9. st. 2. Općih uvjeta normirano je da je korisnik usluge dužan održavati u stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu instalaciju od zapornog uređaja iza glavnog vodomjera te vodomjerno okno, kao i instalacije i uređaje odvodnje koje čine internu kanalsku mrežu uključivo kontrolno okno (u daljem tekstu: interna instalacija). Odredbom čl. 84. istog propisa navedeno je da korisnik usluge može zatražiti kontrolni pregled mjerne opreme ukoliko postoji sumnja da se isporučena usluga ne registrira pravilno te ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo imalo veća odstupanja nego što je to prema važećim propisima dopušteno, isporučitelj snosi troškove pregleda ili zamjene mjerila.

5.3 Nadalje tužitelj navodi da tuženica nije podnijela nijedan dokaz za svoju tvrdnju da je uslijed potresa u Zagrebu došlo do likvefakcije tla te ističe da najveći stručnjaci za tlo i promjene na tlu ističu kako se likvefakcija tla u Republici Hrvatskoj dogodila na području Sisačko-moslavačke županije nakon potresa 29.12.2021. te da je to prva zabilježena takva pojava nakon potresa 1880.g. koji je pogodio Zagreb. Tužitelj zaključuje da je stoga prigovor tuženice da je do puknuća na cijevima došlo uslijed likvefakcije neosnovan i nedokazan.

5.4 Tužitelj slijedom izloženoga zaključuje da je postupao u skladu sa svim relevantnim propisima, dok tuženica nije postupila sukladno relevantnim propisima i uredno održavala instalacije te u slučaju sumnje na kvar odmah obavijestila tužitelja pa su slijedom navedenog i njeni prigovori neosnovani.

5.5 Tužitelj navodi nadalje da je utuženi račun 35964438 za vodne usluge i naknade od 31.07.2020. do 11.09.2020. ispostavljen je na temelju očitanog stanja vodomjera broj [broj vodomjera] koji mjeri potrošnju vode na adresi [adresa], mjerno mjesto 0589600, šifra kupca 3749364. Tužitelj ističe da je vodomjer ugrađen je 20.12.2016. te da ovjerno razdoblje istog traje pet godina od dana ugradnje. Očitanje predmetnog vodomjera bilo je 12.08.2020. sa stanjem od 13233 m³ te je sljedeće očitanje bilo 11.09.2020.g. sa stanjem od 13255 m³. Slijedom navedenog, utuženi račun je ispostavljen temeljem očitanja i kontrolnog očitanja vodomjera kojim je potvrđeno stanje vodomjera te prema tome i ispravnost utuženog računa. Tužitelj ističe nadalje da je ponovio očitanje vodomjera 23.11.2020., a po zaprimljenom prigovoru na račun te je navedeno očitanje vodomjera zabilježio fotografijama. Naime, zaposlenik tužitelja OC je očitanjem potvrdio ispravnost utuženog računa, a sve iz razloga što je stanje vodomjera na dan izvršene kontrole bilo veće nego na utuženom računu te se ukazuje da vodomjer unutar ovjernog razdoblja ispravno očitava količinu isporučene vode.

5.6 Nadalje tužitelj ističe da je pisanim putem upozoravao tuženicu na nemogućnosti očitanja vodomjera broj [broj vodomjera] u razdoblju 03.11.2017. - 12.08.2020. te da je stoga u navedenom razdoblju sukladno čl. 95. Općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga račune ispostavljao temeljem sistemske procjene. Tužitelj je u dopisima naglasio kako se za tuženičinu kategoriju potrošnje vodomjer očitava tri puta godišnje te da ju je tim putem i informirao o mogućnostima samostalnog očitanja i dostave stanja vodomjera. Kako tuženica nije dostavila stanje vodomjera, tužitelj je račune ispostavljao temeljem sistemske procjene sve dok mu nije omogućen pristup vodomjeru radi očitanja istog. Na svakom ispostavljenom računu, jasno je istaknuta oznaka O ili P, a ista se odnosi je li račun ispostavljen na temelju očitanog ili procijenjenog stanja na vodomjeru, te je tuženica u svakom trenutku mogla podnijeti prigovor na evidentirano stanje te dostaviti stanje vodomjera ili omogućiti tužitelju pristup vodomjeru radi očitanja stanja.

5.7 Tužitelj ističe nadalje da je dopisom od 29.06.2021. istaknuo tuženici da sukladno odredbi čl. 84. Općih uvjeta može zatražiti kontrolni pregled mjerne opreme ako postoji sumnja da se isporučena usluga ne registrira pravilno. A ako se kontrolnim pregledom utvrdi da je mjerilo imalo veća odstupanja nego što je to prema važećim propisima dopušteno, isporučitelj snosi troškove pregleda ili zamjene mjerila. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužitelj postupao u skladu sa svim relevantnim propisima te poučio tuženicu o svim pravima u postupku. Na navedeno pravo korisnika usluge tužitelj je poučio tuženicu dopisom od 29.06.2021., međutim tuženica nije postupila sukladno propisima te nije zatražila izvanredno ispitivanje ispravnosti vodomjera što je svakako trebala ako je sumnjala u neispravnost istog. Kako je tuženica propustila tražiti ispitivanje ispravnosti vodomjera, ukazuje se da je isti ispravan i prema tome je točno očitavao isporučenu količinu vodnih usluga pa se prigovori tuženice u pogledu nužnosti ispitivanja ispravnosti vodomjera ukazuju kao promašeni. Slijedom navedenog, a s obzirom na činjenicu da nije izvršeno izvanredno ispitivanje vodomjera koje bi pokazalo neurednost i netočnost mjerenja potrošnje, tužitelj ističe da je uredno isporučivao i obračunavao vodne usluge koje tuženica nije podmirila, pa je stoga radi naplate tražbine bio primoran pokrenuti ovaj postupak.

6. Tuženica u daljnjem tijeku postupka ističe da je netočan navod tužitelja da je tuženica prigovor protiv spornog računa podnijela tek 01.03.2021. te tvrdi da je prigovor prvi put podnijela 01.11.2020. te taj prigovor dostavlja, kao i odgovor tužitelja od 24.11.2020. te svoj ponovljeni prigovor od 01.03.2021.

6.1 Tuženica nadalje ističe da se prema odredbi čl. 86. Općih uvjeta cijena usluge obračunava prema očitanoj potrošnji, a da je tužitelj sporni račun ispostavio prema procijenjenoj potrošnji. Tuženica navodi da tužitelj nije dostavio dokaz o očitanoj potrošnji te tuženica osporava istinitost i točnost navodno očitanog stanja, odnosno količinu navodno utrošenih m3 pitke vode. Nadalje tuženica osporava da bi fotografije vodomjera koje je u spis dostavio tužitelj bile vjerodostojan dokaz o potrošenoj količini vode te navodi da se iz po tužitelju dostavljenih fotografija ne vidi tko je izvršio fotografiranje, niti kada, posebice jer je stanje na vodomjeru 13313, što je različito od stanja navodnog očitanja, a što onda ukazuje na to da fotografije očito nisu sačinjene u trenutku navodnog očitanja vodomjera.

6.2 Nadalje tuženica osporava navodnu ispravnost vodomjera, odnosno da je vodomjer bio valjano certificiran, odnosno baždaren, jer dokaza o tome kad je vodomjer baždaren nema. Napominje da se ispravnost vodomjera ne vrši na način da se provede kontrolno očitanje, kako to u svom odgovoru na prigovor tuženice navodi tužitelj, nego izuzimanjem vodomjera i povjeravanjem istog na ispitivanje ovlaštenoj osobi.

6.3 Tuženica navodi da je nepojmljivo da tužitelj razdoblju od skoro četiri godine nije izvršio očitanje vodomjera, iako je, prema vlastitim Općim uvjetima koje opetovano citira, to bio dužan učiniti najmanje jednom godišnje, a onda odjednom utvrđuje potrošnju prema kojoj bi se moglo napuniti nekoliko olimpijskih bazena. Dokaza o dostavi pisanih upozorenja o nemogućnosti očitanja vodomjera nema, te tuženica osporava da bi tužitelj ikada to učinio. Propust tužitelja da sam postupi sukladno svojim Općim uvjetima i izvrši očitanje makar jednom godišnje može biti samo na štetu tužitelja, tako da se, opreza radi, ističe da, čak i da se utvrdi da je utrošena utužena količina metara kubnih vode, to učinjeno još u studenome 2017. godine, slijedom čega se ističe prigovor zastare potraživanja.

6.4 Tuženica osporava da bi potrošila vode u utuženom iznosu jer se radi o iznimno visokoj potrošnji te u tom smislu tužena osporava točnost podataka na osnovu kojih su ispostavljeni računi koji se navode u izvatku iz ovjerovljenih poslovnih knjiga.

6.5 U prilog tvrdnji da je, uslijed više sile, tj. potresa, doista došlo do oštećenja objekta na lokaciji [adresa], tuženica prilaže Obavijest o likvidaciji odštete Croatia osiguranja d.d. od 09.12.2020. kao i račun DPV-vodoinstalaterskog obrta od 04.11.2020., kojom prilikom je upravo od strane stručne osobe - vodoinstalera utvrđeno da do puknuća cijevi došlo uslijed potresa.

6.6 Da nije došlo do puknuća cijevi uslijed potresa, tada ne bi bilo potrebe za zamjenom dovodne cijevi, koju je izvršio sam tužitelj, a kojom prilikom je zamijenio i očito neispravni vodomjer. Zaista nema nikakvog logičkog i ekonomski opravdanog razloga da tužitelj zamjenjuje navodno ispravan vodomjer, osim ako sam tužitelj prilikom zamjene dovodne cijevi isti nije oštetio ili utvrdio da je neispravan.

6.7 Tuženica navodi da tužitelj nije dostavio dokaz o tome da bi izvršio ispitivanje vodomjera od strane osoba ovlaštenih za te poslove, a kojima bi dokazao ispravnost vodomjera, iako je odmah imao saznanja da tužena osporava utrošak vode, odnosno ispravnost vodomjera. Opreza radi, osporava se pravilnost skladištenja vodomjera odnosno pravilnost tijeka primopredaje vodomjera trećoj osobi radi ispitivanja ispravnosti, ukoliko je isto ikad i provedeno.

6.8 Tužitelj nije dostavio ugovor o pružanju usluge vodoopskrbe koji je nužno morao biti sklopljen s tuženom, sukladno Općim uvjetima, slijedom čega se osporava i pasivna legitimacija. Osporava se i cijena metra kubičnog vode, kao i razdoblje važenja Općih uvjeta na koje se poziva tužitelj.

6.9 Tuženica tijekom postupka predlaže provesti dokaz mjeriteljskim vještačenjem radi utvrđivanja ispravnosti rada vodomjera i provedbe kontrole rada vodomjera odnosno valjanosti očitanja.

7. Tužitelj tijekom postupka navodi da je predmetni vodomjer zbog isteka razdoblja na koje je bio ovjeren u međuvremenu otpisan te da više fizički ne postoji, pa da stoga dokaz vještačenjem, koje je tuženica predložila radi utvrđivanja ispravnosti vodomjera, nije moguće izvesti.

7.1 Tužitelj slijedom svih svojih izloženih navoda i dokaznih prijedloga predlaže usvojiti tužbeni zahtjev postavljen podneskom od 22. listopada 2024. (list 141 spisa) te traži naknadu troška parničnog postupka.

8. Tuženica tijekom postupka zaključno navodi da je ona potrošač te da uživa zaštitu prema propisima za zaštitu potrošača, a da je odredba Općih uvjeta tužitelja prema kojoj bi tuženica bila dužna zahtijevati od tužitelja ispitivanje ispravnosti vodomjera nepoštena, pa time i ništetna. Ističe da je na tužitelju teret dokazivanja potrošnje vode prema računu ispostavljenom tuženici. Tuženica slijedom svega izloženoga predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti te traži naknadu troška parničnog postupka.

9. Između stranaka nije sporno da se utuženi iznos, prema računu 35964438 za vodne usluge i naknade odnosi na potrošnju vode na adresi [adresa], mjerno mjesto 0589600, šifra kupca 3749364, za razdoblje od 31.07.2020. do 11.09.2020.

10. Između stranaka su sporne pasivna legitimacija tuženice te osnova i visina tužbenog zahtjeva. U pogledu osnove tužbenog zahtjeva, sporna je činjenica je li došlo do istjecanja vode iz cijevi uslijed oštećenja nastalih u potresu koji je pogodio Grad Zagreb. Nadalje je sporno je vodomjer očitanjem kojega je tužitelj ispostavio sporni račun bio ispravan. Naposljetku je sporno je li utuženo potraživanje zastarjelo.

11. Tijekom postupka pregledane su i pročitane sljedeće isprave: račun od 11. rujna 2020. (list 19, 27- 28 spisa), uvid u mjerno mjesto (list 29 spisa), uvid u kupca (list 30 spisa), stanje kupca (list 31-32), fotografije vodomjera (list 33-35 spisa), dopis tužitelja tuženici od 29. lipnja 2021. (list 36 spisa), dopis tuženice tužitelju od 1. studenog 2020. (list 40, 42 spisa), dopis tužitelja od 24. studenog 2020., kojim je tužitelj odgovorio tuženici na njezin dopis od 01. studenog 2020. (list 41 spisa), obavijest Croatia osiguranja d.d.d tuženici (list 43 spisa), račun vodoinstalaterskog obrta ispostavljen tuženici (list 44 spisa), Opći uvjeti isporuke vodnih usluga (list 52-111 spisa) i zk izvadak (list 125-126 spisa). Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EC (list 129-130 spisa) i ŽC (list 154-155, 162-164 spisa) te dokaz saslušanjem tuženice (list 130-131, 153- 154 spisa)

12. Po ovako provedenom postupku, primjenom materijalnog prava na činjenično stanje utvrđeno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

13. S obzirom na izneseni prigovor promašene pasivne legitimacije, treba reći da iz dopisa tuženice tužitelju od 01. studenog 2020. (list 40 spisa), kojim tuženica prigovara spornom računu koji je predmet ovog postupka te traži da se taj račun poništi ili da tužitelj dođe očitati brojilo na njezinoj adresi, proizlazi da taj prigovor nije osnovan. Naime, u svom prigovoru na račun tuženica navodi šifru kupca i mjerno mjesto koji odgovaraju šifri kupca i mjernog mjesta na spornom računu (list 27 spisa), iz čega proizlazi da je tuženica korisnica usluge tužitelja na mjernom mjestu na koje se sporni račun odnosi, a što znači da je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

14. Čitanjem dopisa tuženice tužitelju od 01. studenog 2020. (list 40 spisa) utvrđeno je da je tuženica u tom dopisu navela da izražava svoju nevjericu i ogorčenje na račun za potrošnju vode koji joj je tužitelj poslao na plaćanje jer da je naime dobila račun za potrošnju vode za razdoblje od 31. srpnja pa do 11. rujna 2020. u iznosu od 184.125,44 kn. Tuženica u tom dopisu navodi da se pita kako je to moguće s obzirom na to da je njezina kućna potrošnja ista kao i u prijašnjim mjesecima, što se može vidjeti iz evidencije tužitelja te napominje da je vodomjer promijenjen tijekom mjeseca srpnja 2020. te da vjeruje da je došlo do neke zabune i krivog obračuna od strane tužitelja. Tuženica svoj dopis tužitelju završava molbom da se predmetni račun poništi ili da tužitelj dođe očitati brojilo na njezinoj adresi te molbom da joj tužitelj na njezin dopis odgovori.

15. Na dopis tuženice sadržaja izloženog pod točkom 14. ovog obrazloženja, tužitelj je odgovorio dopisom od 24. studenog 2020. (list 41 spisa), u kojem navodi:

- da je račun broj 35964438 u iznosu od 184.125,44 kn ispostavljen na temelju stanja vodomjera očitanog 12. kolovoza 2020. sa stanjem 13233 m3 te ponovnog očitanja 11. rujna 2020. sa stanjem od 13255 m3;

- da je kontrolnim očitanjem vodomjera učinjenim 23. studenog 2020. utvrđeno stanje od 13313 m3, čime je potvrđena ispravnost prethodnih očitanja te da budući da je kontrolnim očitanjem potvrđeno stanje vodomjera, da je predmetni račun ispravan i naplativ;

- da je vodomjer koji mjeri potrošnju vode na adresi i mjernom mjestu te šifri tuženice kao kupca ugrađen 20. prosinca 2016. te da razdoblje ovjere vodomjera traje pet godina;

- da je tužitelj tuženici u razdoblju od 03. studenog 2017. do 12. kolovoza 2020. račune ispostavljao na temelju procjene, da je na svakom ispostavljenom računu jasno istaknuta oznaka O ili P koja pokazuje je li račun ispostavljen na temelju očitanog ili procijenjenog stanja na vodomjeru te da je tuženica u svakom trenutku mogla podnijeti prigovor na evidentirano stanje te

- da joj je tužitelj poslao nekoliko opomena zbog nemogućnosti očitanja, i to 06. studenog 2011., 13. studenog 2019. i 03. lipnja 2020., ali da tuženica na te opomene nije reagirala.

12.2 Naposljetku tužitelj u svojem dopisu od 24. studenog 2020., kojim odgovara na prigovor tuženice na ispostavljeni sporni račun (list 40 spisa) tuženici daje slijedeću informaciju:

- da je u mogućnosti obratiti se Odjelu za izmjenu vodomjera i radionica sa zahtjevom za izvanredno ispitivanje vodomjera, koji zahtjev dostavlja u privitku te da je na tom zahtjevu potrebno navesti broj telefona za kontakt, budući da prilikom izmjene vodomjera korisnik treba potpisati nalog za izmjenu vodomjera te

- da ako se ispitivanjem utvrdi da vodomjer zadovoljava zahtjeve utvrđene propisima o mjeriteljstvu trošak ispitivanja od 845,08 kn snosi korisnik usluge.

13. Daljnja isprava u spisu koja se odnosi na komunikaciju parničnih stranaka u pogledu spornog računa datirana je s 29. lipnja 2021. Stoga je radi utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu potrošnje vode na koju se odnosi sporni račun, odnosno radi utvrđivanja postupanja tužitelja i tuženice u razdoblju između 24. studenog 2020., kada je tužitelj odgovorio na prigovor tuženici na račun svojim dopisom gore izloženog sadržaja, pa do sljedeće pisane komunikacije stranaka 29. lipnja 2021., izveden dokaz saslušanjem svjedoka EC i ŽC te saslušanjem tuženice.

14. Svjedok EC iskazao je da je po zanimanju vodoinstalater, kojim se poslom bavi od 1996. te da ga je u ljeto 2020. tuženica pozvala jer da ima problem s otjecanjem vode. Prema iskazu ovoga svjedoka, po dolasku su prvo provjerili u kući te su potom uočili da postoji vlaga u dvorištu i pristupili detekciji kvara i sanaciji popravka. Raskopali su zemlju i uočili pukotinu na crnoj cijevi promjera F 25, kroz koju voda teče, kao i da je ta cijev izgledala ''sfrkano''. Ovaj svjedok iskazao je da je moguće da je do ''frkanja'' cijevi došlo zbog pomicanja terena jer da cijevi od dotrajalosti pucaju drugačije te da su promijenili taj dio cijevi i ventil kojim se zatvara voda. Nadalje je ovaj svjedok iskazao da se njemu tada činilo da vodomjer ne radi ispravno jer da je nešto ''titralo, nije mirno stajalo nego je bila neka vrtnja'' te da je napomenuo tuženici da se obrati vodovodu jer da se događa nešto što nije normalno. Naposljetku, prema iskazu ovoga svjedoka, prilikom pregleda kuće i dvorišta on nije uočio da postoji neki veći potrošač vode izuzev onih potrebnih za kućanstvo (kuhinja, wc) te prema njegovom mišljenju 12 020 kubika vode nije moglo proteći kroz cijev F25 u periodu od 31.07.2020. do 12.08.2020. budući da se navedenom količinom vode može napuniti cijeli olimpijski bazen, a onda bi u kući uslijed prevelikog pritiska napuknute cijevi nestalo vode te da prema njegovom iskustvu prosječno kućanstvo od pet članova u periodu od mjesec dana potroši prosječno 20 kubika.

15. Tuženica je iskazala da se u ljeto 2020. u njezinom dvorištu čulo šuškanje, pa su zaključili da je najbolje da pozovu vodoinstalatera, koji je došao, zamijenio i popravio cijev. Nakon toga stigao je predmetni račun za potrošnju vode. Mislili su da je došlo do zabune, pa su zvali da dođu očitati brojilo. Došli su djelatnici tužitelja i uzeli predmetni vodomjer da ga provjere, tom prilikom su im rekli i da im je majstor zamijenio određenu cijev. Nadalje je tuženica iskazala, u bitnom, da joj nije bilo jasno kako je bila moguća tako velika potrošnja te da se radi o kući više stanova, da ona ne koristi vodu na adresi [adresa] kao jedini potrošač; cijev koju su mijenjali vodi od vodomjera do cijele kuće, a samo ona je dobila ovako veliki račun za vodu. U periodu prije predmetnog računa računi za vodu su iznosili oko 200-300 kn. Prema daljnjem iskazu tuženice, ona se ne sjeća se kada je prije bio očitan vodomjer, no ona nikada nije tužitelju onemogućila očitati vodomjer. Potom su ih djelatnici tužitelja obavijestili da je vodomjer ispravan. Obratila se vodovodu, a misli da je pisala i prigovor na račun. Komunicirala je s tužiteljem, ali se nakon toga ''ništa nije desilo''.

16. Prihvaćanjem suglasnih iskaza svjedoka EC i tuženice utvrđeno je da je ovaj svjedok, kao vodoinstalater, u ljetu 2000. izvršio popravak vodovodne cijevi na nekretnini tuženice. Navedeno potvrđuje i račun izvršenog popravka od 4. studenog 2020. (list 44 spisa).

17. Svjedok OC iskazao je, u bitnom, da je kao zaposlenik tužitelja izvršio kontrolu vodomjera kojim je očitana potrošnja prema spornom računu. Prema iskazu ovoga svjedoka, tužitelj takve kontrole vodomjera radi po službenoj dužnosti, kad dođe do neke iznenadne razlike u potrošnji u odnosu na redovnu potrošnju te je svrha tih provjera utvrditi je li stanje na vodomjeru isto kao i stanje na računu te nadalje da djelatnici tužitelja vodomjer očitaju i fotografiraju te da na tim kontrolama ne utvrđuju je li vodomjer ispravan. Kada je stanje na vodomjeru isto kao i stanje na računu, a potrošnja prelazi okvire uobičajene za mjerenje na tom mjernom mjestu, djelatnici tužitelja takvu prekomjernu potrošnju pripišu ili curenju, ili neispravnosti vodomjera. Na upit suda na temelju čega tužitelj pripisuje prekomjernu potrošnju curenju, a na temelju čega neispravnosti vodomjera, ovaj svjedok iskazao je da o tome odlučuje korisnik, koji je primio neobičajeno velik račun. Ako korisnik odluči platiti račun, to znači da je prepisao potrošnju curenju vode iz cijevi. Ako stranka odbije platiti račun, to znači da smatra da je vodomjer neispravan i u tom slučaju tužitelj vodomjer, na pisani zahtjev stranke, nosi u Državni zavod za mjeriteljstvo na pregled. Ako se tamo utvrdi da je vodomjer neispravan, onda trošak pregleda pada na teret tužitelja, ako se utvrdi da je ispravan, pada na teret stranke.

18. Iskaz svjedoka ŽC da tužitelj u svojoj poslovnoj praksi plaćanje računa pripisuje curenju vode ako korisnik račun plati, potvrđuje dopis tužitelja tuženici od 29. lipnja 2021. (list 36 spisa).

19. Čitanjem tog dopisa tužitelja tuženici (list 36 spisa) utvrđeno je da je tužitelj tim dopisom odgovorio na zamolbu tuženice za otpis vode utrošene bez koristi zbog kvara na internom dijelu instalacija, uz obrazloženje da ne može zamolbu tuženice uzeti u obzir (između ostaloga) jer da svi dospjeli računi za vodne usluge moraju biti podmireni, a da sporni račun nije plaćen te da zbog neispunjenja pretpostavke plaćanja spornog računa od strane tuženice njezina zamolba za otpis vode utrošene bez koristi nije uzeta na razmatranje.

19.1 U svojem dopisu tuženici od 29. lipnja 2021. (list 36 spisa), kojim tužitelj odbija razmotriti molbu tuženice za otpis vode utrošene bez koristi, tužitelj navodi sve pretpostavke koje trebaju biti ispunjene da bi molba za otpis troška vode učinjenog bez koristi bila prihvaćena. Iz tog dopisa proizlazi da je jedna od tih pretpostavki, koju je tuženica prema tumačenju samoga tužitelja ispunila, podnošenje vjerodostojnog računa za otklanjanje kvara na internom dijelu instalacija. Iz toga proizlazi da je sam tužitelj, kao vjerodostojan dokaz da je uslijed kvara na instalacijama tuženice došlo do istjecanja vode, prihvatio račun koji je vodoinstalaterski obrt saslušanog svjedoka ŠC ispostavio tuženici (račun od 04. listopada 2020. – list 44 spisa), a koji račun je tužiteljica priložila kao dokaz za svoju tvrdnju da je došlo do puknuća cijevi na njezinoj nekretnini. Pritom treba istaknuti da slijedom pretpostavki koje sam tužitelj navodi u svojem dopisu tuženici od 29. lipnja 2021. kao potrebne za otpis računa za potrošnju vode do koje je došlo ''bez koristi'', nije odlučno je li uzrok tom puknuću potres, ili neki drugi razlog, primjerice neodržavanje instalacija. Odlučna je činjenica da je tužitelj smatrao dovoljnim račun o izvršenom popravku (neovisno, dakle, o uzroku kvara), no da je sporni račun plaćanje kojega je predmet ovoga postupka tužitelj odbio uzeti u razmatranje za otpis iz razloga što ga tuženica o dospijeću nije platila.

20. Odredbom čl. 24.(1) 5. Zakona o zaštiti potrošača ('' Narodne novine'' broj 41/2014, 110/2015, 14/2019, u daljnjem tekstu: ZZP) propisano je da se javna vodoopskrba smatra javnom uslugom na koju se primjenjuju propisi o zaštiti potrošača. Odredbom čl. 49. ZZP propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

21. Opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga, na koje se tužitelj poziva kao na izvor obveze tuženice, dio su ugovornog odnosa tužitelja kao isporučitelja vodnih usluge i tuženice kao korisnice te usluge. Čak i pod pretpostavkom da su pretpostavke za otpis vode utrošene bez koristi, koje tužitelj iznosi u svojem dopisu od 29. lipnja 2021., dio ugovora o pružanu komunalne usluge opskrbe vodom, donosno da su te pretpostavke, koje nisu navedene u Općim uvjetima na koje se tužitelj u ovom postupku poziva, bile tuženici poznate (što tužitelj ne tvrdi niti dokazuje) prije nego što je tuženici uputio dopis od 29. lipnja 2001., te da kao takve (tuženici unaprijed poznate) čine dio ugovornog odnosa između parničnih stranaka u pogledu potraživanja koje je predmet ovog postupka, odredba prema kojoj je tuženica dužna platiti sporni račun, prije nego što tužitelj isti otpiše jer se radi o vodi utrošenoj bez koristi, nepoštena je odredba u smislu odredbe čl. 49. ZZP. Naime, radi se o ugovoru (Općim uvjetima) unaprijed sastavljenom od strane tužitelja, te tužitelj ne tvrdi niti dokazuje da je s tuženicom o toj odredbi pregovarao, pa stoga ovaj sud primjenom odredbe čl. 221. a ZPP zaključuje da stranke o istoj nisu pregovarale.

21.1 Račun koji bi tuženica, prema tužitelju, bila dužna platiti prije nego što tužitelj uzme u razmatranje njezinu molbu za otpis, glasi na iznos od 24.233,83 EUR. Daljnja pretpostavka za koju tužitelj u svojem dopisu od 29. lipnja 2001. navodi da ju je tuženica dužna ispuniti je da zamolba korisnika vodnih instalacija za otpis vode utrošene bez koristi zbog kvara na internom dijelu instalacija mora biti podnesena najkasnije u roku od 30 dana od dana dospijeća računa za vodne usluge na kojem je iskazana povećana potrošnja. Dakle, tužitelj za otpis računa nastalog trošenjem vode bez koristi (istjecanjem) kumulativno traži od tuženice kao korisnika komunalne usluge opskrbe vodom:

- da iznos od 24.233,83 EUR plati o dospijeću te

- da u daljnjem roku od 30 dana popravi kvar na instalacijama (što isto tako predstavlja trošak) kao i

- da dostavi račun o popravku (što je tuženica učinila te koji račun je u predmetnom slučaju tužitelj prihvatio kao vjerodostojan dokaz da je predmetnim spornim računom obuhvaćen i trošak vode istekle bez koristi).

21.2 Ovaj sud smatra da je ugovorna odredba kojom se od tuženice kao potrošača zahtjeva da račun na iznos od 24.233,83 EUR plati o dospijeću te nadalje da u roku od 30 dana od dospijeća računa kvar ne samo detektira nego ga otkloni, suprotna načelu savjesnosti i poštenja te da uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tuženice kao potrošača. Stoga se radi o nepoštenoj odredbi u smislu odredbe čl. 49. ZZP, koja je na temelju odredbe čl. 55. st.1. ZZP ništetna.

22. Budući da je ovaj sud slijedom izloženoga zaključio da je tužitelj račun koji je predmet ovog postupka odbio otpisati primjenom ništetne odredbe kojom je reguliran ugovorni odnos između stranaka (za koji tužiteljica osporava da uopće postoji, a tužitelj nije dokazao suprotno), proizlazi da je tužitelj bio dužan otpisati dio računa koji je predmet ovog postupka, preko iznosa troška vode koji je tuženica, bilo u razdoblju na koje se predmetni račun odnosi, bilo ranije (jer je tužitelj tuženici račune ispostavljao prema procijenjenoj, umjesto prema očitanoj potrošnji) potrošila za potrebe svojega kućanstva. Budući da tužitelj ne iznosi niti dokazuje visinu troška vode koju je tuženica potrošila za potrebe svoga kućanstva, a za koju uslugu tužitelju nije platila, ovaj sud je pod točkom I./ izreke ove presude tužbeni zahtjev odbio u cijelosti kao neosnovan (čl. 55. st.1. ZZP u svezi s odredbom čl. 221. a ZPP) te je u cijelosti ukinut platni nalog (čl. 451. st.3. ZPP).

23. Iako je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan slijedom gore izloženih razloga, treba reći da tužitelj tijekom postupka nije dokazao niti svoju tvrdnju da je vodomjer na mjernom mjestu tuženice bio ispravan. Naime, nije bilo moguće izvesti dokaz predložen po tuženici, vještačenjem predmetnoga vodomjera, koji dokazni prijedlog je tuženica iznijela radi dokazivanja svoje tvrdnje da vodomjer nije bio ispravan. Budući da je sporan račun na kojemu je iskazan trošak potrošnje utvrđene vodomjerom čiju ispravnost tuženica osporava, a činjenicu ispravnosti vodomjera nije moguće utvrditi saslušanjem svjedoka (kao što je to tijekom postupka činio tužitelj), a tužitelj je u međuvremenu uništio vodomjer, dakle predmet vještačenja, primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP) proizlazi da je predmetni vodomjer bio neispravan.

24. Budući da je tužbeni zahtjevi ocijenjen neosnovanim iz gore izloženih razloga, nije potrebno ocjenjivati izneseni prigovor zastare.

25. O trošku parničnog postupka odlučeno je na temelju odredbe čl. 154. st.1. i čl. 155 ZPP.

25.1 Budući da je u cijelosti izgubio parnicu, rješenjem sadržanim pod točkom III./ izreke ove presude odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka.

25.2 Tuženici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku, i to za sastavljanje prigovora protiv rješenja o ovrsi – 250 bodova prema Tbr 11/1 OT, za sastavljanje podneska od 08.03.2023. 250 bodova prema Tbr 8/1 OT te za zastupanje na ročištima 09.03.2023., 19.09.2023., 28.03.2024., 09.07.2025., 21.10.2025. i 06.05.2026. – po 250 bodova prema Tbr. 9/1 OT, što iznosi ukupno 2000 bodova, odnosno 4.000,00 EUR te uvećano za PDV 5.000,00 EUR, pa je stoga rješenjem sadržanim pod točkom II./ izreke ove presude tuženici dosuđen trošak parničnog postupka u navedenom iznosu sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate.

25.4 Tuženici nije priznat zatraženi trošak pristojbe na prigovor protiv rješenja o ovrsi jer u spisu nema dokaza da je ta pristojba plaćena, a ista je u međuvremenu zastarjela.

U Zagrebu, 9. srpnja 2026.

Sutkinja

Katarina Jukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila,

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici po pun.