Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

R1-543/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marici Lović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŠT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćnici Maji Delić Ratković, odvj. u [adresa], protiv protustranke HT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Filipu Ivanu Žuri, odvj. u [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno, 9. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica na stanu koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest. zgr. koja se u zemljišnim knjigama vodi kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to baš 8.suvlasnički dio, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), stan na II. katu označen brojem 6, površine 66,50 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i balkona civilnom diobom, a sve u skladu sa suvlasničkim omjerima i to ŠT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], za ½ dijela i HT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Nalaže se protustranci da u roku od 15 dana isplati predlagateljici troškove postupka u iznosu od 698,17 eura dok se za više traženo u iznosu od 1548,17 eura trošak odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U prijedlogu koji je zaprimljen kod ovog suda 29. kolovoza 2024. navodi se da su stranke suvlasnici stana koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest. zgr. koja se u zemljišnim knjigama vodi kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to baš 8.suvlasnički dio, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), stan na II. katu označenom brojem 6, površine 66,50 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i balkona i to svaki za po ½ dijela. Predlagateljici takvo suvlasništvo da više ne odgovara te da budući je riječ o stanu u stambenoj zgradi to da je geometrijska dioba nemoguća pa se predlaže donošenje odluke sadržaja navedenog u izreci ovog rješenja pod točkom I.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da su stranke iz ovog postupka bivši bračni drugovi, u zajedničkom braku da su dobili dvije kćerke i to ŠTS i CT te da u stanu koji je predmet postupka živi i njihova zajednička kćer CT zajedno sa dvoje maloljetne djece. Predlagateljica da je vršila pritisak da joj se kupi zamjenski stan i uz to da joj se isplati i novac, međutim nakon što obitelj nije mogla ispuniti njene zahtjeve ista da je zatražila i iseljenje kćeri i unuka čime da je teško i trajno narušila obiteljsku zajednicu zbog čega da se protustranka ne protivi njenom prijedlogu no da traži da mu sud prizna pravo na razvrgnuće isplatom.

3. Očitujući se na odgovor na prijedlog, predlagateljica je navela da je brak stranaka razveden 2008. te da do danas stanuju u istom stanu iz razloga što je protustranka obećavala da će se imovinskopravni odnosi razriješiti sporazumom. Stranke da imaju dvije odrasle i davno punoljetne kćerke sa preko 40 godina života, zbog specifičnih obiteljskih/bračnih odnosa kćerke CT, stranke da su istoj privremeno omogućile boravak u predmetnom stanu sa dvoje djece, taj privremeni boravak da se pretvorio u dugogodišnje stanovanje, kćerke CT da nisu maloljetne osobe te da danas u predmetnom stanu od 66,50 m2 stanuje predlagateljica od 72 godine, protustranka od 78 godina te CT od 49 godina, BT od 23 godine i DT od 20 godina. Predlagateljica da je nebrojeno puta zahtijevala rješavanje imovinsko pravnih odnosa te diobu imovine, što da protustranka odbija godinama, a pri tom da nije nikome prijetila kako to protustranka navodi. Zbog izrazito poremećenih obiteljskih odnosa suživot stranaka u predmetnoj nekretnini da je postao nemoguć te da je kulminirao i nasiljem zbog čega je protustranka pravomoćno osuđena na Prekršajnom sudu u Splitu. Kako protustranka odbija sporazumno razriješiti međusobne imovinsko pravne odnose, a kćerka stranaka kao i unuke koje sa njima stanuju da su odrasle, poslovno sposobne osobe kojima nije nužna skrb roditelja, djeda i bake od preko 70 godina, to predlagateljica da ustraje u svom prijedlogu i da se protivi prijedlogu za diobom isplatom budući da za to ne postoje zakonske pretpostavke niti razlozi.

4. U nastavku postupka protustranka je navela da se nalazi u teškom zdravstvenom stanju te da bi provedbom diobe koju predlagateljica predlaže pretrpio nenadoknadivu štetu jer da bi se u nevrijeme prodao njegov dom radi čega da bi bio u životno egzistencijalnom problemu te bi ostao bez jedinog stambenog prostora u kojem živi pa predlaže odbiti prijedlog kao nedopušten i neosnovan.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom isprava dostavljenih u sudski spis i to ZK izvadka za čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] te očevidom na lice mjesta i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ivanu Mijanoviću kao i saslušanjem protustranke, sve na okolnost utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine kao i osnovanosti istaknutog prigovora prava na dom.

6. Prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom u odnosu na nekretninu opisanu u izreci ovog rješenja je osnovan.

7. Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, sve u odnosu na stan koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest. zgr. koja se u zemljišnim knjigama vodi kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to baš 8.suvlasnički dio, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8), stan na II. katu označen brojem 6, površine 66,50 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i balkona civilnom diobom, a sve u skladu sa suvlasničkim omjerima te valja imati u vidu da protustranka tijekom ovog postupka nije osporavao prijedlog predlagateljice i da je predlagao da sud odluči o razvrgnuću isplatom kao i da se pozvao na pravo na dom.

8. Razvrgnuće suvlasništva regulirano je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), konkretno čl. 47. do 56. navedenog Zakona. Pri tome je odredbom čl. 47. st. 1. propisano da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva, prema st.2. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, dok se prema čl. 48. st. 2. i 3. pravo na razvrgnuće ostvaruje u sporazumu sa svim suvlasnicima (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće) a sudski postupak se provodi kao izvanparnični. Člankom 49. st.4. ZV-a određeno je da ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.

9. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a propisano je da je prilikom sudskog razvrgnuća sud vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav sporazum postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema st. 2., ako sud nije vezan načinom razvrgnuća iz st. 1., djeljive pokretne stvari dijeliti će se fizički a nekretnine geometrijski, pri čemu se prilikom geometrijske diobe može osnovati pravo služnosti i stvarnog tereta. Prema st. 4., ako dioba nije moguća prema st. 2. (nemogućnost geometrijske diobe nekretnina), sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

10. U nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ivana Mijanovića od 2. listopada 2025., stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, koje vještvo sud smatra da je sačinjeno po pravilima struke i valjano obrazloženo proizlazi da je vještak u svom nalazu naveo da je riječ o dvosobnom stambenom prostoru koji predstavlja jednu zasebnu, samostalnu, funkcionalnu cjelinu i da je ista kao takva nedjeljiva, da tržišna vrijednost stana iznosi, zaokruženo sukladno zakonu 297.000,00 eura te je nadodao da nekretninu nije pregledao i da se za sve podatke poslužio dostupnim podacima iz informacijskog sustava prostornog uređenja, da je izvršio istraživanje lokalnog tržišta i prikupio sve podatke iz svih izvora koji su mu bili dostupni a da je odabrana poredbena metoda procjene temeljem stvarnih i realiziranih kupoprodajnih za predmetno područje.

11. U svom stranačkom iskazu protustranka je navela da u stanu koji je predmet ovog postupka stanuju on i predlagateljica te njihova zajednička kćerka CT i dvije unuke, u stanu da stanuju od 1977., dakle 50 godina te da je ovaj stan jedina nekretnina koju ima u suvlasništvu ili vlasništvu i u slučaju da se donese odluka o prodaji istoga stana da bi završio na ulici, inače da je onkološki bolesnik i to u posljednjoj fazi svoje bolesti te da mu je propisana i imuno terapija, stan da ima nešto više od 60 m2, jednu malu sobu da koristi predlagateljica, u većoj sobi da borave njihovi unuci a dnevni boravak da su pregradili na dva dijela ormarima i ½ polovinu dnevnog boravka da koristi protustranka, a drugu polovinu kćerka CT, ostale dijelove stana da koriste zajednički te da do prije otprilike dvije godine nije bilo nikakvih problema vezano za ovaj stan i način korištenja istoga, a tada da je predlagateljica prekinula kontaktirati sa svima te da je i započela postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice. Sa iznosom koji bi dobio prodajom stana da ne može sebi i svojoj kćerki kupiti drugu nekretninu, a to da mu je posebno važno stoga što CT zajedno sa svojom djecom nema gdje stanovati i tako bi se našla u velikom problemu, dakle glavni razlog zašto ne pristaje da se razvrgne ova suvlasnička zajednica da je taj što njegova kćerka CT i njezina djeca nemaju gdje stanovati. Još je nadodao kako je njihova druga kćerka ponudila predlagateljici da se preseli u jedan manji stan od 30m2 u [adresa] s tim da bi taj stan nakon njezine smrti trebao pripasti Š, dakle njihovoj drugoj kćerki te da je predlagateljica prvotno na ovaj prijedlog pristala ali da je naknadno odustala, protustranci da ne bi odgovarao ovaj stan u [adresa] i to iz razloga što je bolestan, a ovaj stan koji je predmet postupka da je lokacijom blizu bolnice, CT da je došla stanovati zajedno s njima u predmetni stan prije otprilike 10-tak godina, CT da je stara 50 godina a unuke da imaju 25 i 20 godina, kćerka da je zaposlena a unuke da studiraju. Protustranka je ponovila da bi se snašao sa iznosom koji dobije, ali da ga brine što će se dogoditi sa njihovom kćerkom i njezinom djecom, da on može živjeti i u hotelu sa novcima koje bi dobio s obzirom da je bolestan i da mu ne preostaje još dugo vremena za život.

12. Iz provedenih dokaza proizlazi kako u stanu koji je predmet ovog postupka stanuju stranke kao bivši supružnici te njihova zajednička kćerka sa dvoje djece kao i da su odnosi navedenih sustanara nedvojbeno teško poremećeni. Protustranka se nije usprotivila prijedlogu za ravrgnućem te je zatražio da mu se omogući isplata i ujedno se pozvao na pravo na dom i na narušeno zdravstveno stanje ističući da bi u slučaju usvajanja prijedloga pretrpio nenadoknadivu štetu i da bi isto bilo provedeno u nevrijeme. Odlučujući o osnovanosti predmetnog prijedloga, ovaj sud polazi od utvrđenja da su stranke suvlasnici svaka za po ½ dijela predmetnog stana kao i da protustranka nije niti iznijela niti dokazala konkretne okolnosti iz kojih bi proizašlo da bi provedbom civilne diobe pretrpio nerazmjeran ili pretjeran teret. Sama tvrdnja da predmetna nekretnina predstavlja njegov dom nije dovoljna za prevagu nad pravom drugog suvlasnika na razvrgnuće suvlasničke zajednice te isticanje prigovora prava na dom nema i ne može imati jaču snagu od prava predlagateljice da ostvari onaj dio koji joj pripada kao suvlasnici kroz razvrgnuće suvlasničke zajednice. Protustranka je navela da se ne protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice, međutim da ga jedino brine što će se dogoditi sa zajedničkom kćerkom stranaka i njezinom djecom koje u ovom trenutku zajedno sa strankama stanuju u predmetnom stanu . Takva argumentacija ne može ići na štetu predlagateljice, a posebno s obzirom da su odnosi poremećeni te se postavlja pitanje realne mogućnosti nastavljanja zajedničkog života svih sadašnjih sustanara pritom imajući u vidu različite životne potrebe svake pojedinačne osobe i funkcioniranja obitelji kao i poštivanje privatnog i obiteljskog života i povredu tih prava. Dakle navedeno u svakom slučaju ne može biti razlogom za odbijanje prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice i iz razloga što i nakon provođenja takve odluke i civilne diobe predmetne nekretnine protustranka ima mogućnost raspolagati sa tim novcima bilo na način da sebi kupi drugu nekretninu ili da, kako je sam kazao, nastavi živjeti u hotelu. Ujedno ne postoji prepreka da protustranka isplati predlagateljicu u visini ½ utvrđene vrijednosti i da na taj način osigura da on i njegova kćerka te unuke ostanu živjeti u tom stanu. Što se tiče zdravstvenog stanja protustranke za navesti je da ni sama protustranka u svom iskazu isto ne navodi kao primarni problem pa slijedom svega navedenog u sukobu dva prava i to prava vlasništva kao i prava na dom, prema mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju prigovor prava na dom nema jaču snagu od prava predlagateljice da ostvari dio koji joj pripada kao suvlasnici i ovom slučaju nema povrede načela razmjernosti i sud smatra da se dioba ukazuje pravičnom pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja, a sve temeljem citiranih zakonskih odredbi.

13. U odnosu na trošak postupka valjalo je primijeniti odredbu čl. 54. ZV-a kojom je propisano da troškove razvrgnuća snove suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako Zakon ili njihov sporazum određuje drugačije, kao i odredbu čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23) kojom je propisano da će sud o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjeno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi troškovi se dijele na jednake dijelove.

14. Dakle, prema navedenim odredbama valjalo je obvezati protustranku na podmirenje srazmjernog troška sukladno suvlasničkom udjelu, dakle na ½. S obzirom da je predlagateljica predujmila trošak na ime vještačenja u iznosu od 600,00 eura te trošak pristojbe prijedloga kao i da će snositi trošak pristojbe rješenja u iznosu od po 398,17 eura, to je valjalo obvezati protustranku obvezati na isplatu predlagateljici iznosa od 698,17 eura pa je odlučeno kao u toč. II. izreke ovog rješenja, za više traženo trošak je odbijen kao neosnovan.

Split, 9. srpnja 2026.

S U D A C

MARICA LOVIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.

DNA:

- punomoćniku predlagateljice

- pun. protustranke

- u spis