REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-1075/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari tužitelja AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Ivica Vego, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužen ika KD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp- 134/2022-50 od 6. ožujka 2026., 9. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-134/2022-50 od 6. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:
„I Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 04.02.2025.
II Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake k.č.br. [katastarska čestica], u naravi vrt [adresa] povr. 176 čhv koja zk.č.br. odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naziva [adresa], kulture oranica, povr. 449 m2 i koja u situacijskom nacrtu prilogu nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mladena Bebera iz prosinca 2024., označena plavom bojom i određena spojnicom točaka A-B-C-D-A na način da je nalogom i radnim strojevima na njenom istočnom dijelu dao sagraditi betonski potporni zid temeljen u zemljištu na koje su postavljene metalne cijevi između kojih je razapeta žičana mreža, koji element je na situacijskom nacrtu određen spojevima točaka bz3-bz4-bz5-bz22 u duljini od 42,12 m i na njenom južnom dijelu nalogom i radnim strojevima dao sagraditi betonski potporni zid temeljen u zemljištu na kojem su postavljene metalne cijevi između kojih je razapeta žičana mreža koji element je na situacijskom nacrtu određen spojevima točaka bz22-bz7-bz8-bz9 u duljini od 6,5 m te tako samovlasno, neovlašteno i protivno volji tužitelja oduzeo njegov zadnji i mirni posjed.
2. Nalaže se tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje uklanjanjem betonskog potpornog zida temeljeno u zemljištu na koje su postavljene metalne cijevi između kojih je razapeta žičana mreža koji element je na situacijskom nacrtu određen spojevima točaka bz3-bz4-bz5-bz22 u duljini od 42,12 m i na njenom južnom dijelu nalogom i radnim strojevima dao sagraditi betonski potporni zid temeljen u zemljištu na kojem su postavljene metalne cijevi između kojih je razapeta žičana mreža koji element je na situacijskom nacrtu određen spojevima točaka bz22-bz7-bz8-bz9 u duljini od 6,5 m, vraćanjem tužitelju posjeda u roku 8 dana i uspostavom prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije započetih radova u roku 8 dana.
3. Zabranjuje se tuženiku takvo ili slično smetanje ubuduće.
4. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove postupka sa zateznim kamatama tekućima od dana donošenja rješenja do isplate u roku 15 dana.“, kao neosnovan.“
2. Pravovremenom žalbom navedeno rješenje pobija tužitelj zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. Zakona o parničnom postupku, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Sud je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. Zakona o parničnom postupku, prvenstveno kada, pod točkom 2. obrazloženja, samo konstatira da se tuženik nije u danom roku očitovao na tužbu, iako je bio uredno pozvan, niti je pristupio na ročište 8. veljače 2023. Ne obrazlaže zbog čega nije donio rješenje zbog ogluhe kada su za donošenje takve vrste odluke bili ispunjeni svi uvjeti. Tužitelj je sudu ponudio dokaze i nije dužan dokazivati da nije odselio s adrese u [adresa] (njegovo prebivalište), da nije nekretnina pripala tuženiku nikakvim razvrgnućem (vlasnički list bez bilo kakvih zabilježbi) da nekretninu ne koriste braća stranaka, sestra i njihova mama (jer nitko od nabrojanih to ne tvrdi). Tuženik je tvrdio, a da to nije ničime dokazao, da je razvrgnućem suvlasništva predmetna nekretnina pripala njemu, te tuženik ne spori da je na predmetnoj nekretnini izbetonirao parapet, postavio žičanu ogradu i uklonio dio zemlje sa sjeverne strane. Činjenični zaključak suda da se radi o nekretnini do koje se sa sjeverne strane može nesmetano prići odnosno da prilaz nije ograđen pa se radi o suposjedu je pogrešan. Sud prvog stupnja nije imao nikakvo argumentirano uporište za tvrdnju o suposjedu stranaka. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba tužitelja nije osnovana.
4. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer je utvrdio da su stranke suposjednici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označena kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi vrt Isce u [adresa], površine 176 čhv, koja katastarska čestica odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva [adresa], pa da tužitelju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu je radnjama tuženika, koje nisu sporne, tužitelj nije potpuno isključen ili bitno ograničen u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti u smislu odredbe članka 24. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014. i 81/2015. - pročišćeni tekst i 94/2017. - ispravak pročišćenog teksta - dalje: ZVDSP), budući da mu postavljena ograda ne onemogućava nesmetan pristup nekretnini.
5. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu postupka na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, po članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP), u vezi s člankom 381. stavkom 1. istog Zakona, a nije počinjena niti bitna povreda na koju žalitelj ukazuje, ona iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer rješenje ima sve razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati.
5.1. Pobijajući prvostupanjsko rješenje tužitelj ukazuje na ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 331.b ZPP-a jer da tuženik nije dao odgovor na tužbu, pa da su stoga bile ispunjene pretpostavke iz članka 331.b ZPP-a, za donošenje rješenja zbog ogluhe, a što prvostupanjski sud nije učinio. Prema odredbi članka 354. stavka 1. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu tog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke. Odredbom članka 354. stavka 2. ZPP-a određeno je kada bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji, te tom odredbom nije određeno da bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji i kada sud u slučaju ispunjenja pretpostavki iz članka 331.b ZPP-a ne donose presudu zbog ogluhe. Po ocjeni ovog suda time što prvostupanjski sud nije donio rješenje zbog ogluhe stoga što tuženik nije dostavio odgovor na tužbu u roku određenim mu rješenjem suda, već je sukladno prijedlogu tužitelja usvojio njegove dokazne prijedloge iz tužbe i činjenično i materijalnopravno raspravio predmet spora, nije počinjena ni relativno bitna povreda odredaba iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 331.b ZPP-a jer ne donošenje rješenja zbog ogluhe nije ni od kakvog utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja. Za dodati je da tužitelj nije predložio donošenje niti rješenja zbog ogluhe, a niti rješenja zbog izostanka iako tuženik nije pristupio na pripremno ročište 8. veljače 2023., već je tužitelj predložio da se ročište održi u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.
6. U prvostupanjskom je postupku utvrđeno, a što i nije sporno:
- da je predmetna nekretnina upisana u posjedovni list broj 529 k. o. [katastarska općina], na kojoj su kao posjednici evidentirani tužitelj, tuženik, CD i ND, svaki u ¼ dijela,
- da su tužitelj, tuženik, CD i ND upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine svaki u ¼ dijela,
- da je tuženik nesporno izveo radove za koje tužitelj tvrdi da je njima smetan u posjedu nekretnine, i to da je sagradio betonski potporni zid temeljen u zemljištu na koje su postavljene metalne cijevi između kojih je razapeta žičana mreža.
7. Sporno je bilo tko je od stranaka u posjedu/suposjedu predmetne nekretnine i da li je izvršenim radovima tužitelj bio smetan u posjedu /suposjedu predmetne nekretnine.
7.1. Prvostupanjski je sud utvrdio da su stranke ovog postupka zajedno s bratom i majkom suvlasnici a ujedno i suposjednici predmetne nekretnine, kako je utvrđeno i očevidom na licu mjesta te nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, a koji suposjed spornog dijela predmetne nekretnine tuženik, brat, sestra i majka izvršavaju košnjom trave, obradom i sadnjom vrta. Također je očevidom utvrđeno da predmetnim radnjama koje tužitelj navodi kao čin smetanja posjeda tužitelj nije onemogućen u nesmetanom pristupu spornoj nekretnini kojoj se pristupa sa sjeverne strane iste, koji dio nije ograđen.
8. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su stranke ovog postupka, zajedno s drugim članovima obitelji, suposjednici predmetne nekretnine i da tuženik radovima na nekretnini koje je nesporno izveo nije smetao suposjed tužitelja, jer tužitelja nije potpuno isključio ili bitno ograničio u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti u smislu odredbe članka 24. stavka 1. ZVDSP-a. Po navedenoj odredbi svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
9. Kako tužitelj i nadalje može izvršavati suposjed predmetne nekretnine na dosadašnji način, pristupom na istu unatoč postavljenom betonskom parapetu i metalnim stupovima sa žičanom ogradom, to je osnovano prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je prvostupanjsko rješenje potvrđeno po članku 380. stavku 2. ZPP-a.
U Puli-Pola 9. srpnja 2026.
Sutkinja:
Nataša Babić
