REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: UsI-194/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Ljerke Perice, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: 36162371878, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi utvrđivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 9. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/ll-560-01/24-01/40, URBROJ: 511-01-149-24-1 od 12. prosinca 2024. i za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike
Hrvatske, Policijske uprave sisačko-moslavačke, KLASA: UP/l-560-01/24-01/253, URBROJ: 511-10-05-01-24-1 od 10. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/ll-560-01/24-01/40, URBROJ: 511-01-149-24- 1 od 12. prosinca 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave sisačko-moslavačke, KLASA: UP/l-560-01/24-01/253, URBROJ: 511-10-05-01-24-1 od 10. lipnja 2024.
2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 10. lipnja 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na temelju pripadnosti pričuvnom sastavu Policijske uprave sisačko-moslavačke, u razdoblju od 18. kolovoza 1990. do 27. lipnja 1991. godine.
3. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj osporava zakonitost prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da su tijekom provedenog postupka saslušani svjedoci koji su svi potvrdili da je zajedno s drugim pripadnicima sastava zaduživao oružje i osiguravao objekte i ceste od vitalnog značaja (npr. most [adresa]) koji su se nalazili na crti razgraničenja. Bio je naoružan dugim naoružanjem, na položajima koji su direktno izloženim napadima. Ističe da su aktivnosti koje je tom razdoblju obavljao u direktnoj vezi sa pružanjem otpora agresoru budući da je neprijateljska vojska bila raspoređena oko mosta i spremna u svakom trenutku zauzeti most. Navodi da je osobama koje su u tom razdoblju bile tajnice, čistačice, službenici u kancelarijama i dr., kao i osobe koje su obavljale potpuno iste zadatke kao i on, utvrđen traženi status. Smatra da mu je povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom. Na iznesene okolnosti predlaže svoje saslušanje i saslušanje svjedoka čija je imena naveo u tužbi. Predlaže poništiti rješenje tuženika i prvostupanjskog javnopravnog tijela te traži naknadu troškova upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja. Ističe da je uvidom u raspoloživu dokumentaciju razvidno da tužitelj u spornom periodu od 18. kolovoza 1990. do 27. lipnja 1991., nije sudjelovao u izravnom oružanom otporu agresoru, niti je djelovao u vezi tog otpora te stoga nisu ispunjeni kumulativni uvjeti da bi mu se u spornom periodu priznao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
5. Tužitelj u podnesku od 1. srpnja 2025., kojim se očituje na navode iz odgovora na tužbu, u bitnome ponavlja navode iz tužbe.
6. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS), te je sud održao usmenu i javnu raspravu 1. srpnja 2026.
7. Tužitelj je ostao kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Dodatno je istaknuo da je u tom razdoblju na temelju radnih naloga, po potrebi službe, raspoređivan na sve zadaće i poslove na području [adresa] i [adresa]. Ističe da je u tom periodu imao naoružanje, službenu uniformu i da je primao plaću. Pojasnio je da nije bilo granatiranja, ali bilo je puščane paljbe. Kao primjer ističe da su prilikom čuvanja mosta u [adresa] neprijateljske skupine sa druge strane obale, iz BiH, pucale u zrak te su se tom prilikom povukli. Dodatno navodi da su iznad spomenutog mosta prelijetali avioni i helikopteri neprijatelja vidno naoružani, no da su imali izričitu zapovijed da ne odgovaraju na provokacije. Prilikom ophodnje sela na području nekadašnje Općine Novska, s pretežitim srpskim stanovništvom, znali su se čuti pucnjevi koje su oni prijavili, međutim ponovno su dobili naredbu da se udalje i da ne djeluju. Istaknuo je da njegove kolege za predmetni period imaju utvrđen status hrvatskog branitelja. Predložio je usvojiti tužbeni zahtjev.
8. Službena osoba je ostala kod odgovora na tužbu i razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja. Predložila je odbiti tužbeni zahtjev.
9. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te isprave priložene spisu tuženika.
10. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za njegovim saslušanjem i za saslušanjem predloženih svjedoka jer izvođenje istih nije bilo nužno za rješavanje ovog upravnog spora, kraj činjeničnog stanja utvrđenog u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, kao i u ovom upravnom sporu, kao i iz razloga što su niže imenovani svjedoci, kao i tužitelj bili saslušani u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu. Stoga je sud utvrdio da je činjenično stanje u dostatnoj mjeri utvrđeno tijekom upravnog postupka i ovog upravnog spora te da se na temelju provedenih dokaza može donijeti meritorna odluka.
11. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
12. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 12. kolovoza 2019. za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na temelju pripadnosti pričuvnog sastava Policijske uprave sisačko-moslavačke, u razdoblju od 18. kolovoza 1990. do 27. lipnja 1991.
13. U postupku su pribavljeni podaci iz evidenciju hrvatskih branitelja koja se vodi u Ministarstvu unutarnjih poslova, pročitana je potvrda Područnog odsjeka za poslove obrane Sisak od 29. kolovoza 2019. i ratni put Policijske postaje Novska od 28. svibnja 2008., saslušani su tužitelj i svjedoci TP, KP, VP, i HP na zapisnik.
13.1. Utvrđeno je da tužitelj ima utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u MUP-u, kao pripadnik pričuvnog sastava Policijske uprave sisačko-moslavačke, za razdoblja od 28. lipnja 1991. do 10. listopada 1991. i od 10. rujna 1992. do 20. kolovoza 1995., kao policijski službenik PU sisačko-moslavačke u razdoblju od 21. kolovoza 1995. do 30. lipnja 1996. te kao pripadnik Oružanih snaga Ministarstva obrane, u razdoblju od 11. listopada 1991. do 10. srpnja 1992.
13.2. Iz ratnog puta Policijske postaje Novska od 28. svibnja 2008. proizlazi da je tužitelj bio pripadnik pričuvnog sastava PP Novska, u vremenu od 18. kolovoza 1990. do 20. studenog 1991. te da je obavljao poslove osiguranja objekata od vitalnog značaja, autoophodnje i pozorničku djelatnost u gradu Novska i da nije sudjelovao u zadaćama na terenima, već da je zadaće obavljao na postajnom području PP Novska i Općine Jasenovac, na blokadnom punktu na cestovnom i željezničkom mostu preko rijeke Save.
13.3. Svjedoci u svojim izjavama potvrđuju navode tužitelja da je u pričuvni sastav Policijske postaje Novska pristupio kao dragovoljac, dana 18. kolovoza 1990. te iskaznicu pričuvnog sastava zadužio polovicom prosinca 1990 . Sudjelovao je u osiguranju objekata od vitalnog značaja u gradu Novskoj, pješačkoj i autoophodnjama, a tijekom 1991. pa sve do 28. lipnja 1991. bio upućivan u kontrolu mosta na rijeci [adresa] u [adresa]. Svjedoci su suglasno iskazali da u navedenom periodu, na području Novske, nije bilo borbenih djelovanja, već samo povremenih provokacija od strane neprijatelja.
14. Člankom 3. stavkom 1. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17. i 98/19.; dalje: ZHBDR) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga)
b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i
f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
15. U skladu s člankom 3. stavkom 2. ZHBDR-a pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti i suvereniteta Republike Hrvatske, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
16. Prema članku 179. točki a) ZHBDR-a status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju.
17. Za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podnositelj zahtjeva mora kumulativno ispuniti uvjete iz članka 3. stavaka 1. i 2. ZHBDR-a, odnosno morao je pripadati jednoj od sastavnica oružanih snaga Republike Hrvatske ili naoružanim odredima Narodne zaštite, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. te je u tom razdoblju morao sudjelovati u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na način da je pružao oružani otpor agresoru i djelovao u izravnoj svezi s tim otporom.
18. Budući da iz iskaza tužitelja i svjedoka proizlazi da je tužitelj u predmetnom razdoblju obavljao aktivnosti, stražarenje i dežuranje, kontrole prometa te je sudjelovao u osiguranju vitalnih objekata, kao i na punktu na mostu u [adresa], a koje aktivnosti se ne mogu smatrati pružanjem oružanog otpora agresoru i djelovanjem u izravnoj svezi s tim otporom, pravilno je stajalište upravnih tijela da tužitelj ne ispunjava uvjete za utvrđivanje traženog statusa.
19. Ujedno se ističe da je tužitelj na raspravi pred ovim sudom naveo da su u predmetnom razdoblju imali zapovijed da se u slučajevima kada postoji opasnost od možebitnog oružanog sukoba da se udalje i da ne djeluju, a što dodatno potvrđuje zaključak upravnih tijela da tužitelj nije sudjelovao u izravnom oružanom otporu agresoru, niti je djelovao u vezi tog otpora.
20. Napominje se tužitelju da je status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osobno pravo koje se utvrđuje samo ako su u odnosu na određenu osobu kumulativno ispunjeni uvjeti iz članka 3. stavaka 1. i 2. Zakona. S obzirom na to da je utvrđeno da tužitelj ne ispunjava kumulativne uvjete jer nije pružao oružani otpor agresoru i djelovao u izravnoj svezi s tim otporom, činjenica da je drugim osobama utvrđen status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nije od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari te tužitelj nije stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na druge pripadnike pričuvnog sastava Policijske uprave sisačko-moslavačke.
21. Imajući u vidu navedeno, ocjena je ovoga suda da su osporavane odluke javnopravnih tijela utemeljene na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju te da je u potpunosti odgovoreno na sve žalbene razloge tužitelja.
22. Slijedom svega gore izloženog, Sud utvrđuje da odlukama tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja pa je stoga, na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a, odlučeno kao u točki I. izreke presude.
23. Tužitelj je izgubio ovaj upravni spor pa je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS- a odbijen i njegov zahtjev za naknadu troška (točka II. izreke).
U Zagrebu 9. srpnja 2026.
Sutkinja:
Jelena Maltar Benjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. CP, [adresa]
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 33
3. U spis
