REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-1935/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja PIREKO društvo s ograničenom odgovornošću za inženjering, proizvodnju, trgovinu, uvoz-izvoz i usluge, OIB 88078264306, Ulica Milana Prpića 115a, Oroslavje zastupanog po punomoćniku Kristini Krajačić, odvjetnici u Zaboku, protiv ovršenika CIRKULARNI ENERGETSKI RESURSI d.o.o. za projektiranje i izgradnju energetskih postrojenja, OIB 84361768680, Ulica Ivana Zahara 7, Zagreb zastupanog po punomoćniku Domagoju Olujiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi odgode ovrhe, dana 8. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 17. lipnja 2026. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Ovrv-14580/2026 od 26.03.2026. godine, doneseno od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Vuljanića iz Zagreba, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu ovrhe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 17. lipnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom sukladno odredbi čl. 65. Ovršnog zakona, a koja izravna naplata se provodi temeljem Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave od 26.03.2026. godine, posl. broj: Ovrv-14580/2026, doneseno od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Ivana Vuljanića iz Zagreba, a koje rješenje je postalo pravomoćno i ovršno dana 21.04.2026., protiv kojeg je dana 05.05.2026. godine podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanj zajedno s prigovorom protiv navedenog rješenja o ovrsi, budući da iz opravdanih objektivnih razloga nije bio u mogućnosti pravodobno podnijeti prigovor niti preuzet predmetno pismeno u sustavu jer gospodin KZ, kao jedina osoba ovlaštena za pristup sustavu e-Komunikacije, nije imao stvarnu mogućnost pristupa elektroničkim komunikacijskim sredstvima niti pravodobnog preuzimanja sudskih pismena, a provedbom ovrhe prije pravomoćnog odlučivanja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje ovršeniku bi mogla nastati znatna, teško nadoknadiva, a moguće i nenadoknadiva šteta jer bi u slučaju uspjeha prijedloga za povrat u prijašnje stanje i prihvaćanja prigovora protiv rješenja o ovrsi, već provedena ovrha proizvela bi posljedice koje bi bilo otežano ili nemoguće u cijelosti otkloniti, čime bi se ovršenika dovelo u nepovoljan i pravno nesiguran položaj.

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, a koji se na isti očitovao podneskom od 19. lipnja 2026. kojim je osporio sve navode ovršenika.

3. Prijedlog za odgodu izvansudske ovrhe nije osnovan.

4. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe zatraži odgodu ovrhe.

5. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

6. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, prijenos zaplijenjenih sredstava može sse odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

7. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

8. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 2. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

9. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

10. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi odgovarajući način mora dokazati vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja.

11. Ovršenik niti ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava ako isti uspije u parničnom postupku povodom izjavljenog pravnog lijeka protiv ovršne isprave.

12. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da će provedbom ovrhe, a prihvaćenjem prigovora protiv rješenja o ovrsi nastati teško nadoknadiva, a moguće i nenadoknadiva šteta jer bi provedbom ovrhe ovršenika se dovelo u nepovoljan i pravno nesiguran položaj.

13. Na ovakve navode ovršenika sud navodi da ovršeniku može nastati šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na isplatu iznosa kojeg u postupku prisilnog namirenja potražuje i 2) ako tada imovinske prilike ovrhovoditelja ne budu dostatne da ovrhovoditelj vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu prenesena u postupku prisilnog namirenja ili iz nekih drugih razloga povrat novčanih sredstava ne bude moguć ili bude znatno otežan.

14. Stoga, obzirom će ovršenik imati pravo na povrat novčanih sredstava koja će mu u postupku prisilnog namirenja biti zaplijenjena i prenesena samo ako u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj ipak nije pravo na namirenje tražbine utvrđene ovršnom ispravom/osnovom za plaćanje, ovršenikov uspjeh u nekom od tih postupaka jest osnovna pretpostavka eventualnog nastanka štete jer, u suprotnom slučaju, ako ovršenik ne dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine, ovršenik niti neće imati pravo na povrat novčanih sredstava, a samim time ne postoji niti vjerojatnost nastanka štete.

15. Zbog navedenog, a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu ovrhe, sud ima ovlast razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a OZ-a.

16. Sud ukazuje da se (ne)uspjeh ovršenika u navedenim postupcima utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost (ne)uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti odnosno da neće uspjeti nego da će uspjeti.

17. Sud je izvršio uvid u prijedlog za povrat u prijašnje stanje i utvrdio da ovršenik osporava da nije bio u mogućnosti pravodobno izjaviti prigovor na rješenje o ovrsi budući da je KZ, kao zakonski zastupnik ovršenika bio izvan Hrvatske.

18. Uvidom u ovosudni spis Ovrv-14580/2026 putem e-spis aplikacije utvrđeno je da je vršitelj dužnosti javnog bilježnika Ivana Vuljanića dana 26.ožujka 2026. donio Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne posl. broj: Ovrv-14580/2026, da primatelj pismena nije u roku od 15 dana od dana dostave pismena u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac preuzeo pismena pa se, na temelju članka 143.c stavka 5. Zakona o parničnom postupku, smatra da je dostava izvršena dana 10.04.2026. te je na rješenje otisnuta potvrda pravomoćnosti i ovršnosti kao i da je ovršenik 7. svibnja 2025. protiv citiranog rješenja podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje i prigovor na rješenje o ovrsi, a o kojim prijedlozima ovršenika još nisu donesene odluke.

19. Odredbom članka 133. stavak 5. ZPP-a je propisano da se, između ostalih, i pravnim osobama, a ovršenik jest pravna osoba, dostava obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.

20. Nadalje, sukladno čl. 143.c st. 2. i 3. ZPP-a sud putem informacijskog sustava šalje adresatu u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od 15 dana od dana kad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, inače nastupaju posljedice iz st. 5. ovoga članka, s tim da informacijski sustav istodobno sa slanjem pismena iz st. 2. ovoga članka šalje adresatu na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi pismena. U poruci se adresata upozorava na pravne posljedice iz st. 5. ovoga članka.

21. Odredbom čl. 143.c st. 5. ZPP propisano je da će se smatrat da je dostava prema st. 4. ovog članka obavljena istekom 15. dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena.

22. Nadalje, uvidom u sudski registar za pravnu osobu ovršenika utvrđeno je, kako uz ovršnika postoji i drugi člana uprave, direktor KZŠ koji je ovlašten društvo zastupati pojedinačno i samostalno, dakle postoji ovlaštena osoba koja je imala pravo i dužnost preuzimati poštu iz elektroničkog poštanskog pretinca.

23. U smislu odredbe čl. 241. Zakona o trgovačkim društvima ( "Narodne novine" broj 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/20 09, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023, 136/2024), uprava zastupa društvo te je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje u poslovima zastupanja pred sudom, te su dalje dužni poslove društva voditi u skladu sa pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika.

24. Slijedom navedenog, obzirom kako je dostava rješenja izvršena sukladno citiranim odredbama, sud smatra da ne postoji vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku povrata u prijašnje stanje, a samim time ne postoji niti vjerojatnost nastanka štete.

25. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

26. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 19. lipnja 2026. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a te je odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

U Zagrebu 8. srpnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Spis