REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 15

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Ps-4/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Marini Vučetić, u pravnoj stvari tužiteljice NP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Aniti Pezer, odvjetnici iz Slavonskog Broda protiv tuženih TP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i EP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi iseljenja, nakon održane glavne i javne rasprave 26. svibnja 2026. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice te prvo i drugo tuženih i rasprave održane 8. srpnja 2026. na kojoj je objavljena odluka, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima TP iz [adresa] i EP iz [adresa], da se isele iz nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 65- OTAVE Površine 325 m2 (KUĆA I DVORIŠTE površine 325 m2), kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 65- OTAVE Površine 25 m2 (PUT površine 25 m2), ukupne površine 350 m2, te da istu oslobode od osoba i stvari i predaju ju u posjed tužiteljici NP iz [adresa], u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima TP iz [adresa] i EP iz [adresa] tužiteljici NP iz [adresa], solidarno naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 8. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženih radi iseljenja.

1.1. U tužbi navodi da je zakonska vlasnica nekretnina upisanih zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 65- OTAVE površine 325 m2 (KUĆA I DVORIŠTE površine 325 m2), kč. br. [katastarska čestica], broj D.L. 65- OTAVE Površine 25 m2 (PUT površine 25 m2), ukupne površine 350 m2. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja stambeni prostor-kuću, koju tuženi koriste bespravno, bez ikakve pravne osnove. Tuženi u predmetnoj nekretnini stanuju, dok režijske troškove ne plaćaju, te isti troškovi naposlijetku terete tužiteljicu kao vlasnicu predmetne nekretnine. Tužiteljica je dopisom pozvala tužene da se isele iz predmetne nekretnine, no isti se odbijaju mirno i dobrovoljno iseliti. Budući da se tuženi odbijaju dobrovoljno iseliti iz nekretnine tužiteljice u kojoj se nalaze bez pravne osnove, tužiteljica predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. U odgovoru na tužbu tuženi se protive tužbi i tužbenom zahtjevu. Navode da se kuća u kojoj žive sastoji od dva stana i to stana u kojem borave NP i JP, kada dođu iz [adresa] u [adresa] te gornjeg kata kuće u kojem žive tuženi s obitelji. Kat je podignut prije 25 godina, ali nije uveden u Katastar. On je uložio novac u taj kat, opremio stan od 90 kvadrata, uveo plin te 20 godina ulaže i održava kuću, dvorište i put. U predmetnom stanu na katu kuće žive tuženi i njihovo četvero mldb. djece. Problemi u obitelji su počeli 2025. kada su se tuženi kao bračni partneri počeli svađati. Tada mu roditelji NP i JP te sestra AP počinju praviti probleme te ih je više puta prijavljivao policiji. Centar za socijalnu skrb je također NP prijavljivao polici zbog mobinga nad njegovom djecom i za ekonomsko nasilje. NP sa svojom kćeri AP rade spletke. Tuženi nadalje navode da im HEP i Vodovod nisu obustavili isporuku struje i vode zbog neplaćanja računa, nego je NP zatražila da se isto isključi navodeći da u kući nitko ne živi. Navodi da su mjesec dana bili bez struje i vode te su im pomagali susjedi. Zbog navedenog tužiteljica i JP su htjeli silom presjeći kabel kojim su od susjeda posuđivali struju pa je bio prisiljen pozvati policiju koja ih je istjerala iz dvorišta, a njegova mldb. djeca su doživjela stres od NP, koja im je baka. Neistiniti su navodi tužiteljice da tuženi ne plaćaju režije. Na iseljenje bi pristao samo ako mu se isplati sve što je uložio u gornji kat kuće – stan u kojem živi. Tužiteljica nije pristala da se postave odvojena brojila za struju, vodu i ostale komunalije, a on cijelo vrijeme plaća račune za isto, iako i tužiteljica troši struju i vodu kada je u [adresa].

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Otave kuća i dvorište sa 325 m2 i kč. br. [katastarska čestica] Otave Put sa 25 m2 iz kojeg je vidljivo da je upisana kao vlasnica NP (str. 4 spisa). Sud je izvršio uvid i u prijedlog za ovrhu iz kojeg je vidljivo da ju je podnio Komunalac Slavonski Brod protiv NP broj Ovr-12438/2024 radi duga zbog neplaćenih računa u 2023. i 2024. za kuću u [adresa] (str. 5 do 17 spisa). Sud je izvršio uvid u prijedlog za ovrhu koju je protiv tužiteljice pokrenuo HEP – PLIN d.o.o. radi duga od ukupno 567,87 eura (str. 18 do 24 spisa) i dokazima o plaćanju režija od strane tužiteljice, a odnose se na nekretninu u [adresa] (str. 29 do 33 spisa, plava kuverta sa originalima uplatnica - str. 57 spisa ). Uvidom u rješenje HZMO-a od 16. ožujka 2009. utvrđeno je da je tužiteljici utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 80% zbog bolesti (str. 36 spisa). Saslušane su parnične stranke u svrhu dokazivanja i to NP, TP i EP. Svjedoci IP, JP i AP su dali svoje iskaze.

3.1. Iz iskaza tužiteljice utvrđeno je da je vlasnica nekretnine koja je predmet spora. TP je njen sin, pokušala je mirnim putem da izađe iz nekretnine, međutim nije uspjelo. Ta nekretnina je jedna kuća, nema posebnih stanova. Ona i muž su privremeno otišli 2011. u [adresa], tamo imaju vikendicu u kojoj nema struje. Vratili su se 2016. u Brod i ponovno su otišli u [adresa]. Želi da se tuženi isele iz nekretnine jer nisu plaćali režije, a ona ima malu mirovinu i suprug JP i ona žele se vratiti u [adresa] u tu nekretninu u Ulicu vinkovačkih žrtava 75. Do Pule od [adresa] imaju 22 km, to je daleko kad idu liječniku, oni su sve stariji i sve bolesniji. Ona ima Parkinsonovu bolest i žele se vratiti u [adresa]. Tu kuću u [adresa] napravili su ona suprug JP. TP od rođenja živi u toj kući, iselio je bio na dvije godine kada su mijenjali krov i povremeno kada bi odlazio raditi, također bi otišao iz te kuće.

3.2. Iz iskaza tuženika TP utvrđeno je da je on u nekretnini koja se nalazi u Ulici vinkovačkih žrtava 76, u tavanskom prostoru uredio stan. Napravio je zaseban ulaz, tu živi s obitelji. Što se tiče nekretnine u [adresa], zna da imaju struju i vodu, jer je osobno bio tamo kada su se uvodili struja i voda. Nije zaposlen, radi na crno, a planira otvoriti obrt. Živi od tih povremenih poslova na crno, supruga ima porodiljnu naknadu. Nije nikada pokušao napraviti vlastitu nekretninu, nije mislio da će ikada biti problema. Sve režije plaća, a što se tiče ovrha koje su bile pokrenute, te dugove je platio. Dogodilo se dva puta i platio je. Nije odvojen sat za struju, ne dozvoljava mu tužiteljica, ali zato ima odvojen priključak plina.

3.3. Tužena EP je u iskazu navela da živi u toj kući 6 godina, od 2021., a prije toga je živjela u roditeljskoj kući na adresi GP. Ima ukupno 4 djece, to je troje iz veze s tuženikom i ima sina iz prethodne veze. Najstarije dijete ima 8 godina, najmlađe ima 2 godine, nalazi se na porodiljnom. Radila je, bila je zaposlena u kafiću kao konobar, u kafiću Rondo. Taj stan su izgradili njen suprug TP i njegov otac JP. Što se tiče tužiteljice isključila im je bila i vodu i struju, o tome je bila obaviještena policija i Centar za socijalnu skrb.

3.4. Svjedok BP je naveo da pomagao HP kada je radio na toj kući, skinut je bio kriv, nadozidana su dva reda i onda je vraćen krov. Samo je napravljen tavan, nije poslije ništa radio, niti zna što je bilo poslije toga. Ne zna kakvo je sada stanje, dugo nije dolazio, ne zna da li je još to izgrađeno, misli da je to tako kako je bilo napravljeno. Dok su to radili, on i JP, TP tamo nije niti bio.

3.5. Svjedok JP je naveo da je bio vlasnik te nekretnine u [adresa], onda ju je darovao NP, koja mu je supruga. Oboje žele da se njihov sin iseli iz te nekretnine zajedno s obitelji. Razlog tome su narušeni odnosi između njih, kuća je zapuštena, ostalo je sve isto kao što je bilo kada su otišli, ne plaćaju se režije. Jedan dio režija je platio TP, međutim sve ostalo što su dostavljene uplatnice, platila je supruga. Oboje već imaju dosta godina, zdravstvenih problema, željeli bi se vratiti u Brod u svoju kuću, ali to sada nije moguće. Kada dođu bude svađa i galama. Mislili su da će se sin smiriti kada se oženi, ali nije tako bilo. Objavljivano je na Facebooku da su on i supruga loši roditelji. Što se tiče tavana, dozidana su ta dva reda. Kada je kuća legalizirana njegova supruga je morala dati 50.000 kn za legalizaciju, sve su sami platili, nitko im ništa nije dao. Radovi su izvođeni 2002. ili 2003. Tuženik TP nije uopće sudjelovao nikako u izvođenju tih radova, iselio se s prvom suprugom, otišao je kod punca i punice dok su se izvodili radovi. Gore u tavanskom prostoru postoji stan, uglavnom je on to financirao, prvotuženik je uveo plin, oni su mu to dozvolili, u donjem dijelu kuće nema plina. U [adresa] žive i bez struje i bez vode.

3.6. Svjedok AP je u iskazu navela da je kći tužiteljice, sestra prvotuženika. Tu kuću su napravili njeni roditelji 1980-ih godina, oni su još bili djeca. Kada se udala, prvo vrijeme je tamo živjela dok su si pravili kuću. Roditelji su, kada se brat oženio, odlučili preurediti tavanski prostor, skinuli krov, stavili dva reda cigle i uređeno je da bi tuženik imao gdje živjeti s obitelji. Te radove su financirali roditelji. Bratu je ovo treći brak, a kada je bio u prvom braku, onda su roditelji ured ili to potkrovlje. Brat nije živio u toj nekretnini kada se radilo potkrovlje, živio je kod punca i punice bivših. Suprug i ona su još živjeli u toj kući kada su se izvodili radovi i fizički su pomagali. Misli da su se radovi izvodili 2003. Kuća je u međuvremenu ostala ista, ništa se nije promijenilo, kako su napravili roditelji, tako je i danas. Donji dio kuće je ožbukan, ta dva reda cigle se još uvijek vide, ostali su neožbukani. Što se tiče kuće u [adresa], kada radi sezonski u [adresa], boravi u toj kući, inače živi u [adresa]. Kuća u [adresa] je 50 m2, nema struje, postoji solarni panel, nema vode, ne može se priključiti perilica, nema tople vode, mora se grijati na štednjaku. Kada je oblačno nema nikakve struje. Odnosi između roditelja i brata su narušeni, kada roditelji dođu u [adresa], budu kod nje. Ona je tražila i ishodila zabranu prilaska u odnosu na brata, jer joj je brat prijetio. Režije nisu plaćane godinama, mama je nazove iz [adresa] i kaže joj da ode provjeriti koliki je dug, ona ode provjeriti i plati ili kad dođu roditelji, isto tako odu i provjere koliki je dug, inače stalno dobivaju opomene.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je odlučio kao u izreci presude.

5. Tijekom postupka je utvrđeno kao nesporno da:

- je tužiteljica samovlasnica nekretnine upisane u zk.ubroj 21375 k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Otave kuća i dvorište sa 325 m2 i kč. br. [katastarska čestica] Otave Put sa 25 m2 ,

- iz iskaza stranka i svjedoka je utvrđeno da je to obiteljska kuća koja ima uređeno potkrovlje u kojem sada žive tuženi, a u prizemlju nekretnine nitko ne živi,

- tužiteljica sa suprugom JP trenutno živi u [adresa] u [adresa].

6. Tijekom postupka je bilo sporno to što tužiteljica koja je majka prvotuženika želi da se tuženici isele iz njezine nekretnine, tuženici se protive i smatraju da im se prvo treba isplatiti što je TP uložio u nekretninu.

7. Tuženi se nesporno tijekom postupka nisu pozvali na pravo na dom .

8. Okolnost što prvotuženik smatra da mu roditelji trebaju platiti da se iseli iz nekretnine i nije bitna za ovaj postupak, jer je predmet spora iseljenje, a ne utvrđenje vrijednosti izvedenih radova (o tome prvotuženik može pokrenuti poseban parnični postupak).

9. U parnici radi iseljenja iz prostora koji se koristi za stanovanje, na prigovor poštivanja prava na dom sud pazi po službenoj dužnosti u okviru iznesenih činjenica i predloženih dokaza u postupku u skladu sa zaključkom na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019. broj Su-IV-245/2019-3.

10. Pravo na dom, zajamčeno člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i člankom 34. Ustava Republike Hrvatske nije apsolutno pravo i može se ograničiti u određenim okolnostima, koja se ispituju testom razmjernosti. Ne radi se o nekome apstraktnom pojmu, nego se u svakome pojedinom slučaju mora razjasniti postoji li za osobu koja tvrdi da joj je pravo ugroženo ili povrijeđeno dostatan trajniji odnos prema prostoru u kojem boravi.

11. Nesporno je i da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva (čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; dalje – ZV-a). Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava.

12. U svezi navedenog na temelju citiranog čl. 114. ZV-a sud je i odlučio kao u izreci presude pod točk. I. i usvojio tužbeni zahtjev je tužiteljica kao vlasnica nekretnine ima nesporno pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Tijekom postupka iz iskaza stranka i svjedoka je utvrđeno kao nesporno da su odnosi između stranaka teško i trajno narušeni, a tužiteljica i njezin suprug, koji su osobe visoke životne dobi imaju sada pravo na mir i život bez sukoba i svađa. Pravo na dom nije samo isključivo pravo tuženika to je i pravo i tužitelja jer su tuženi u nekretnini tužitelja bez pravne osnove i bez plaćanja najma stana kao i bez redovnog plaćanja režija.

13. Tužiteljica ima pravo na posjed nekretnine kao vlasnica nekretnine, pa je u svezi navedenog na temelju odredbe čl. 161. st. 1. ZV -a koja ovlašćuje vlasnika zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, sud i usvojio tužbeni zahtjev.

14. Nesporno je da time nije povrijeđeno niti jedno od prava tuženika jer prvotuženik i njegova supruga drugotužena uvijek imaju mogućnost zaposlenja i pružanja obitelji potrebnog smještaja, jer sada u vrijeme besplatnih vrtića pronaći posao zaista nije problem i time nesporno neće biti ugrožena njihova egzistencija.

15. Bespravno i besplatno koristiti nekretninu je protivno čl. 48 Ustava Republike Hrvatske.

16. Ovaj sud je i navedeno uzeo također u obzir prilikom provođenja testa razmjernosti. Po ocjeni ovog suda nesporno je u konkretnom slučaju miješanje državne vlasti (sudova), u pravo posjednika na poštivanje njegova doma je bilo opravdano. Tuženi moraju prihvatiti da tužiteljica kao vlasnica kuće ima pravo na posjed svoje nekretnine, na dom i uživanje u svojim nekretninama u miru i bez sukoba.

17. Na temelju čl. 154. st. 1. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) tužen i su u obvezi naknaditi tužiteljici troškove postupka jer je tužiteljica u cijelosti uspjela u postupku.

17.1 Tužiteljici je priznat trošak u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 eura (tbr. 7. st.2. Tarife o nagradama i naknadama za radi odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, 107/2025; dalje – OT) za provedene četiri radnje (trošak sastava podnesak od 15. svibnja 2025. upućenog tuženima prije podnošenja tužbe, trošak sastava tužbe, trošak sastava obrazloženog podneska od 24. veljače 2026. i trošak zastupanja na ročištu održanom 12. ožujka 2026.). Nadalje u skladu s odredbom tbr. 7.st. 2. OT Za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova x 2,00 eura (tbr. 54 OT) = 100,00 eura. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja ročištu održanom 26. svibnja 2026. u iznosu od 100,00 eura i trošak zastupanja na ročištu održanom 8. srpnja 2026. u iznosu od 100,00 eura. Pripadajući porez iznosi 175,00 eura. Ukupno je tužitelju priznat trošak u iznosu od 875,00 eura.

18. Na troškove postupka teče zatezna kamata od 8. srpnja 2026. kao dana presuđenja na temelju čl. 29.st.2. i 8. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, 69/2026).

19. Tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudske pristojbe na temelju čl. 11.st.1.toč.5. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/2018, 51/2023) na temelju isprave kojom je dokazala svoj status i to rješenja HZMO-a od 16. ožujka 2009. - str. 44 spisa).

Slavonski Brod, 8. srpnja 2026.

Sudac

Marina Vučetić

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

O tom obavijest:

1. tužitelj po pun.

2. I- tuženi

3. II-tuženi