REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREB

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. O-1414/2025-30

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojne JH, dj. Sluga, OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenice, iz [adresa], rođene **.**.1931., a umrle **.**.2014., državljanke Republike Hrvatske, dana 8. srpnja 2026.

r i j e š i o je

I Utvrđuje se da je žalba LH od 14. svibnja 2025. povučena

II Utvrđuje se da je prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenje o nastavku postupka od 6. prosinca 2024. povučen

III Prekida se ostavinski postupak iza pokojne JH, dj. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenice, iz [adresa], rođene **.**.1931., a umrle **.**.2014., državljanke Republike Hrvatske

IV. LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] upućuje se da u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ovoga rješenja pokrene parnični postupak protiv JHU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja:

- da je JHU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nedostojna za nasljeđivanje ostaviteljice JH

- da je LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine opisane kao stan na II (drugom) katu lijevo koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja i dvije lođe u ukupnoj površini 64,63 čm, [adresa], sa kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi povezano s vlasništvom zk. čbr. [katastarska čestica], [adresa], stambena zgrada br. 12, 12A, 12B površine 548m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-23) k. o. [katastarska općina] u ½ dijela koji suvlasnički udio ne predstavlja ostavinsku imovinu ostaviteljice JH

- da je JHU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] darovanjima ostaviteljice JH učinjenima za vrijeme života ostaviteljice u cijelosti namirena za svoj nasljedni dio iz kojeg razloga nema u ovome postupku pravo naslijediti ostaviteljicu JH

V. Prekid ovog ostavinskog postupka trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka

VI. LH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je o pokretanju parničnog postupka obavijestiti sud dostavom primjerka tužbe u roku od 15 (petnaest) dana od pokretanja parničnog postupka

VII. Ukoliko stranka u roku navedenim u točki IV. izreke ovoga rješenja ne pokrene parnični postupak, ostavinski postupak će se nastaviti i dovršiti na temelju podataka u spisu bez obzira na zahtjeve u pogledu kojega je upućena na pokretanje parničnog postupka

Obrazloženje

1. Dana 04. prosinca 2014. godine javni bilježnik Iva Živković kao povjerenik ovog suda dostavila ovom sudu ostavinu iza pokojne JH kao spornu ostavinu temeljem odredbe čl. 244. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, u daljnjem tekstu ZN).

2. U ostavinskom postupku iza pokojne JH su utvrđeni zakonski nasljednici prvog nasljednog reda kći JHU i sin LH.

3. Ostaviteljica je sačinila vlastoručnu oporuku dana 16. travnja 2010. godine koja je proglašena na ročištu 26. studenog 2014. godine i pohranjena u blagajni suda pod brojem Pi-874/14. Navedenom oporukom je ostaviteljica pola stana u [adresa] ostavila svojoj kćeri JHU.

4. Na ročištu 26. studenog 2014. godine je utvrđen opseg ostavine, te su zakonski nasljednici dali nasljedničke izjave kojom su se prihvatili nasljedstva na temelju zakona.

5. LH nije priznao oporuku ostaviteljice za istinitu i pravovaljanu jer ostaviteljica u vrijeme sastava oporuke nije znala pisati jer je imala moždani udar pa nije bila sposobna za sastav oporuke, a podredno ukoliko se utvrdi da je oporuka bila istinita i pravovaljana zatražio je nužni dio i prihvatio je nasljedstva na temelju zakona.

6. JHU je tijekom postupka izjavila da priznaje oporuku ostaviteljice za istinitu i pravovaljanu, prihvatila je nasljedstvo temeljem oporuke i zakona, te za slučaj da je oporuka utvrđena istinitom i pravovaljanom priznala je bratu LH pravo na nužni dio.

7. S obzirom da je među strankama postojao spor o činjenicama o kojima je ovisilo neko njihovo pravo, to je stoga primjenom odredbi čl. 222 i 225. ZN-a rješenjem ovog suda broj O-6828/2014 od 28. siječnja 2015. prekinut je postupak u ovoj pravnoj stvari, te je LH upućen na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja da vlastoručna oporuka od 16. travnja 2010. nije istinita i pravovaljana jer ostaviteljica nije bila sposobna za sastav oporuke.

8. U tijeku ovoga postupka punomoćnik nasljednika JHU obavijestio je sud da je pravomoćno okončan parnični postupak u povodu kojega je stranka upućena u parnicu, a koji se vodio kod Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugome selu, posl.br. P-1593/2019 (raniji broj: P- 963/2015) koja je dostavljena u sudski spis sa odlukom Županijskog suda u Slavonskom brodu, posl.br. Gž-526/2022-7 od 18. listopada 2023.

9. Sud je rješenjem od 6. prosinca 2024. nastavio prekinuti ostavinski postupak koji postupak je bio u prekidu zbog spora između nasljednika obzirom da je pravomoćno dovršen parnični postupak u povodu kojega je isti bio prekinut. Na predmetno rješenje o nastavku postupka zakonski nasljednik LH izjavio je žalbu dana 14. svibnja 2025. koji ujedno sadrži prijedlog za ukidanjem klauzule pravomoćnosti na rješenje o nastavku postupka. Sud je u povodu žalbe LH otpremio spis nadležnom drugostupanjskom sudu na odlučivanje, dok je spis vraćen od strane Županijskog suda u Bjelovaru uz uputu da se prvotno odluči o prijedlogu za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenje o nastavku postupka i posljedično odlučiti da li je žalba pravovremena.

10. U povodu prijedloga LH za ukidanjem klauzule pravomoćnosti na rješenje o nastavku postupka od 6. prosinca 2024., sud je dana 15. travnja 2026. održao ročište na kojemu je zakonski nasljednik LH povukao žalbu od 14. svibnja 2026. i prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenje o nastavku postupka od 6. prosinca 2024. Slijedom iznijetoga sud je primjenom odredbe 349. stavak 2. ZPP-a i primjenom odredbe članka 193. st. 1. ZPP-a u svezi sa člankom 175. st. 1. ZN-a odlučio kao u točki I. i II. izreke ovoga rješenja.

11. Obzirom da su se u ovome ostavinskom postupku stekli uvjeti za nastavak raspravljanja o svim činjenicama bitnim za donošenje odluke u ovome postupku sud je sa prisutnim strankama odmah nastavio raspravljanje o svim nasljedno pravnim prigovorima koji su istaknuti na raspravi održanoj dana 15. travnja 2026. koji su se pojavili kao sporni između stranaka u daljnjem tijeku ostavinskog postupka.

12. Na ročištu održanom dana 15. travnja 2026. zakonski nasljednik LH istaknuo je prigovor nedostojnosti prema nasljednici JHU jer ista nije živjela sa majkom, nije se o njoj brinula, nije ju posjećivala i nema nikakve veze sa majkom. Punomoćnik JHU osporio je prigovor nedostojnosti istaknut od strane LH iz razloga jer se JHU brinula o majci, posjećivala ju nakon moždanog udara i sa njom vježbala jer je logoped po struci. Ostaviteljicu je posjećivala više puta godišnje iako živi i radi u Italiji, a davala joj je novac. LH osporio je navode punomoćnika NH da je NH davala novac ostaviteljici nego upravo suprotno NH je primala novac od ostaviteljice jer joj je rekla da nema novaca uslijed razvoda. U spisu Psp-73/2015 upravo je NH izjavila je da je zadnji put došla u Republiku Hrvatsku 2010. godine da je bila par dana i otišla.

13. Temeljem odredbe čl. 125. i čl. 126. ZN-a nedostojan je naslijediti kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdržavanja, onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje za koju nedostojnost sud ne pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 126. st. 3. ZN-a. S obzirom na prethodno navedene zakonske odredbe čl. 125. i čl. 126. ZN -a sud je u svezi isticanja razloga za nedostojnost JHU istaknutog od strane LH istoga uputio u parnicu radi utvrđenja nedostojnosti JHU, a koje rješavanje u parničnom postupku predstavlja predjudicijalni značaj za nastavak ovoga postupka obzirom da će se tek nakon pravomoćnog okončanja parnice ako bude pokrenuta moći utvrditi tko su nasljednici iza JH, odnosno da li je JHU dostojna za nasljeđivanje ostaviteljice u ovome postupku. Iz navedenog razloga je odlučio kao u točki IV. izreke ovoga rješenja.

14. Temeljem odredbe čl. 222. st. 1. i st. 2 toč. 1. i 2. ZN-a sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Sud će prekinuti postupak osobito ako su sporne činjenice o kojima ovisi pravo na nasljedstvo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke, veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanju u nasljedni dio.

15. Temeljem odredbe čl. 224. st. 1. ZN sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke u parnicu ukoliko su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine.

16. Sukladno odredbi čl. 225. ZN će sud uputiti na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim, te istom odlukom odrediti rok koji ne može biti dulji od 30 dana, u kojem roku upućena stranka treba pokrenuti parnicu, a o pokretanju iste obavijestiti sud. Istim rješenjem će sud sukladno odredbi čl. 225. st. 3. ZN odrediti da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, a stavkom 4. navedenog članka će stranke biti upozorene da će se postupak nastaviti i dovršiti temeljem stanja spisa, ukoliko ne postupe po rješenju suda u svezi pokretanja postupka na koji su upućene.

17. Nadalje, na istome ročištu zakonski nasljednik LH osporio je sastav ostavinske imovine u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-23) k. o. [katastarska općina] koja je uknjižena kao vlasništvo ostaviteljice u cijelosti, koju činjenicu je sud utvrdio uvidom u zemljišnoknjižni izvadak koji u ovome postupku predstavlja javnu ispravu (list 443 spisa). Na ročištu je LH predao u sudski spis dopis od 08. studenog 1995., račun od 26. kolovoza 1995., uredovnu potvrdu od 24. kolovoza 1995., uvjerenje o zaduženju od 16. kolovoza 1995., uvjerenje od zaduženju od 16. kolovoza 1995., rješenje ovog suda Zs-10272/97 od 23. studenog 2004., dopis od 05. lipnja 1986. kojim ispravama dokazuje da je on suvlasnik nekrentine u ½ dijela iz razloga jer je sudjelovao u otkupu stana. LH predao je neposredno u sudski spis podnesak od 18. ožujka 2026. kojim dokazuje da je on plaćao rate za obročnu otplatu stana. Punomoćnik nasljednice NH istaknuo je kako u odnosu na dostavljenu dokumentaciju na ročištu LH nije mogao biti suvlasnik u jednoj polovini dijela odnosno možda čak i u većem udjelu obzirom je iz dopisa Komande garnizona od 05. lipnja 1986. vidljivo da je novi nositelj stanarskog prava LH JH koja je ujedno i zaključila ugovor o otkupu dok je LH bio samo korisnik stana. Ističe se kako otplatom otkupnih rata koja nije ničim dokazana ne može se steći pravo vlasništva. Smatrala je kako EH nije učinio vjerojatnim postojanje svojeg prava vlasništva. Obzirom da se na ročištu između nasljednika pojavio spor oko sastava ostavinske imovine, odnosno u kojem dijelu predmetna nekretnina ulazi u sastav ostavinske imovine koja je sada uknjižena kao vlasništvo ostaviteljice u cijelosti, sud je primjenom odredbe članka 224. i 225. ZN-a odlučio kao u točki IV. izreke ovoga rješenja na način da je u parnični postupak uputio LH protiv JHU u kojemu će moći dokazati svoje navode o stjecanju prava vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-23) k. o. [katastarska općina] iz svih razloga za koje činjenične navode je sudu dostavio dokaze u tijeku trajanja ovoga ostavinskog postupka, a u slučaju osnovanosti njegovog tužbenog zahtjeva odluka parničnog suda će utjecati na sastav ostavinske imovine u ovome postupku jer će ista predstavljati posebnu imovinu LH, a ne ostaviteljice JH.

18. U odnosu na navode LH kako je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-23) k. o. [katastarska općina] koja je uknjižena kao vlasništvo ostaviteljice i nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-29) k. o. [katastarska općina] koja je uknjižena kao vlasništvo CH u naravi jedan te isti posebni dio nekretnine, odnosno da je pravi vlasnik nekretnine CH, sud ističe kako ostavinski sud nema mogućnost raspravljati o valjanosti već provedenih upisa u zemljišnoj knjizi. Ako iz bilo kojih razloga LH smatra da je ništetan Ugovor o kupoprodaji stana od 6. kolovoza 1997. kojim je ostaviteljica JH stekla pravo vlasništva predmetnog stana koji je sada upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-23) k. o. [katastarska općina] ovlašten je pokrenuti parnicu radi utvrđenja ništetnim Ugovora o kupoprodaji od 6. kolovoza 1997. u kojoj parnici može utvrđivati ništetnost pravnog posla na temelju kojega je dopušten prvoupis posebnog dijela nekretnine uz uknjižbu prava vlasništva i tražiti brisanje toga posebnog dijela nekretnine u zemljišnoj knjizi na temelju pravomoćne sudske presude koja presuda bi imala za posljedicu da posebni dio nekretnine bude brisan u zemljišnoj knjizi. Obzirom da zemljišnoknjižni izvatci imaju dokaznu snagu javne isprave i da su trenutno nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-23) i zk. ul. [broj ZK uloška] (E-29) k. o. [katastarska općina] uknjižene u korist različitih osoba i sa različitom oznakom katnosti posebnih dijelova nekretnine. Zakonski nasljednik LH kao univerzalni pravni sljednik iza ostaviteljice ovlašten je u bilo kojem trenutku pokrenuti parnicu predmetom kojega će biti utvrđenje ništetnim ugovora o kupoprodaji od 6. kolovoza 1997. i brisanje toga posebnog dijela nekretnine u zemljišnoj knjizi , a koja provedba će za posljedicu imati brisanje posebnog dijela i uknjižbu brisanja prava vlasništva ostaviteljice u zemljišnoj knjizi, odnosno posljedično nemogućnosti da predmetna nekretnina predstavlja njezinu ostavinsku imovinu koju onda neće moći naslijediti nitko od stranaka u ovome postupku. Sud neće prekidati postupak u skladu sa člankom 224. st. 2. ZN-a o činjenicama koje može utvrditi na temelju javne isprave, a to je u konkretnom slučaju zemljišnoknjižni izvadak koji predstavlja javnu ispravu čija se potpunost i istinitost presumira. U ostavinskom postupku sud na bilo koji način ne ispituje valjanost već provedenih upisa u zemljišnoj knjizi obzirom da ta prava stranke ostvaruju isključivo u parnici ili korištenjem pravnih lijekova u zemljišnoknjižnom postupku iz kojega potječe sudska odluka na temelju koje je dopušten zemljišnoknjižni upis čija se valjanost i zakonitost osporava.

19. Nadalje, na ročištu je LH predao u sudski spis dokumentaciju kojom dokazuje da NH nema uopće pravo naslijediti ostaviteljicu u ovom postupku obzirom da je za života ostaviteljice namirena za svoj dio. Predao je u sudski spis troškovnik za njegu majke od 14. travnja 2026. U odnosu na prigovor LH da bi NH bila namirena za živo ta ostaviteljice i to iznosima proizašlim iz naknade štete Gž-2955/76 Vrhovnog suda RH istaknuo je kako je neistinita tvrdnja da će NH kao i JH i LH sudjelujući u predmetnoj nesreći ostvarila pravo na naknadu štete dok visinu dosuđenog iznosa JH je dobila isključivo JH i sa istim raspolagala trošeći isto na životne troškove. LH nije učinio vjerojatnim niti visinu iznosa koji bi JH navodno darovala NH niti je učinio vjerojatnim da bi joj taj iznos bio darovan. U odnosu na troškovnik za njegu majke ističe se kako isto nije predmet ostavinskog postupka te se osporava opreza radi visina istog, ali i činjenica da bi LH uzdržavao i trošio na majku budući da je majka imala mirovinu. LH ističe kako je novac koji je dobio od naknade štete dao majci koja ga je odnijela nasljednici NH u [adresa] iz kojeg razloga njemu ostaje stan, a NH je dobila novac za kupnju kuće. Zakonska nasljednica NH otišla je u Italiju gdje se udala, ima djecu i živi, a nema nikakve veze sa Zagrebom.

20. Prema odredbi članka 89. ZN-a svakom zakonskom nasljedniku prilikom diobe na zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja ma na koji način. Vrijednost plodova i drugih korist koje je nasljednik imao od darovane stvari sve do smrti ostaviteljeve ne uračunavaju se. Vrijednost dara ne uračunava se ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci, da se dar ne uračunava u nasljedni dio, ili se iz okolnosti može zaključit da je to bila volja ostavitelja. Pri uračunavanju dara vrijede odredbe o nužnom dijelu s time da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju darovi koje je dobio. Kako je između nasljednika sporno da li je uopće bilo darovanja ostaviteljice prema njezinoj kćeri JHU jer ista to osporava, odnosno da li su se uopće stekli uvjeti za uračunavanje dara u nasljedni dio. Uručunavanjem dara zakonskom nasljedniku zakonodavac je htio postići međusobno izjednačavanje zakonskih nasljednika u stjecanju imovine iza zajedničkog ostavitelja, a koje je moguće ostvariti samo ako to omogućava vrijednost ostavine koja je predmetom zakonskog nasljeđivanja. Tako u slučaju da nema dovoljno imovine iz koje bi nasljednici dobili istu ili veću vrijednost od one vrijednosti kojom je ostavitelj besplatno otuđio svoju imovinu zakonskom nasljedniku, nasljednici koji nisu primili dar moraju se zadovoljiti razmjernom podjelom preostale imovine, a zakonski nasljednik koji je tu imovinu primio ne sudjeluje u toj diobi. Institut obračunavanja predstavlja mjeru kojom se onemogućava da u podjeli ostavine sudjeluju oni nasljednici koji su od ostavitelja za života primili darove čija vrijednost odgovara njihovom nasljednom dijelu ili ga premašuje. Tek nakon što se od ostavine namire zakonski nasljednici ostavitelja koji nisu primili dar i to u vrijednosti dara, tada se preostali dio može rasporediti na sve zakonske nasljednike. To u konkretnom slučaju znači da u parnici treba utvrditi da li je i u kojim iznosima bilo darovanja ostaviteljice prema nasljednici JHU obzirom da u sudski spis nije dostavljen pismeni ugovor o darovanju nego se radilo o usmenim ugovorima o darovanju ostaviteljice, odnosno da li JHU onda posljedično uopće ima pravo naslijediti ostaviteljicu u ovome postupku iz kojeg razloga je sud primjenom odredbe članka 222. i 225. ZN-a uputio u parnicu LH u kojoj će moći dokazati svoje navode kako je JHU za vrijeme života ostaviteljice darovanjima u cijelosti namirena za svoj nasljedni dio iz kojeg razloga uopće ne može sudjelovati u diobi ostavinske imovine u ovome postupku.

21. Slijedom iznijetoga, primjenom odredbe članka 222., 224. i 225. ZN-a odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. JHU putem punomoćnika

2. LH