REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-953/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zz tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 08. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, OIB: 52634238587, da tužitelju PV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati na ime razlike plaće ukupan iznos od 109,15 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 26,51 EUR od 16. veljače 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,21 EUR od 16. travnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,86 EUR od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 29,57 EUR od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od presuđenja pa do isplate.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.244,85 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 27. srpnja 2018. godine tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik Područnog carinskog ureda Split na radnom mjestu carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu na to radno mjesto. Ističe se da je u razdoblju od 04.05.2013. godine do 04.05.2018. godine tužitelj prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji da mu nije plaćen i to u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, te u smjenama i turnusima i to u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu jer da prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te u radu na drugi način. Tužitelj ističe da je u navedenim oblicima rada tužitelj radio tijekom mjeseca i to u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i radnim danima u Republici Hrvatskoj koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Ističe se da je odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja određeno da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Nadalje, tužitelj ističe da se prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve, dvije treće, dva dana slobodan) ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Naposljetku tužitelj ističe da prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drukčiji način jer je tužitelj ostvarivao rad na drugačiji način jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Tužitelj ujedno ističe da je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (a u koje da ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Ističe se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen pošto da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ističe se da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 7. lipnja 2023. (list 1587-1589 spisa) tako da isti potražuje ukupan iznos od 1.125,24 Eur-a bruto sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Tužena u odgovoru na tužbu (list 9-10 spisa) navodi da se protivi dijelu tužbe i tužbenom zahtjevu, te predlaže osporeni dio tužbenog zahtjeva odbiti kao neosnovan uz obvezati tužitelja na podmirenje parničnog troška. Navodi da su propisi odnosno zakonodavni okvir kojima se utvrđuje što čini plaću carinskog službenika kao i obračun plaće Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN br. 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 112/17, 12/18), Zakon o radu (NN br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), Zakon o radu (NN br. 93/14, 127/17), Zakon o carinskoj službi (NN br. 68/13, 30/14, 115/16), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (NN br. 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17). Nadalje da je iz relevantne dokumentacije koju je dostavilo Ministarstvo financija, Carinska uprava, Središnji ured, razvidno da je tužitelj u utuženom razdoblju ostvario ukupno 8 sati prekovremenog rada kao ovlašteni carinski službenik koji je radio u turnusima, a za koji rad nije izvršena isplata. Ističe da je iz tabelarnog prikaza kojeg prilaže uz odgovor na tužbu razvidno da tužitelju za ostvareni 8 sati prekovremenog rada pripada naknada u bruto iznosu od 205,78 kn. Slijedom navedenog, tužena predlaže da s tužiteljem zaključi sudsku nagodbu kojom bi se tuženik obvezao tužitelju isplatiti naprijed navedeni iznos. Ukoliko tužitelj ospori navedene podatke tužena predlaže saslušati svjedoke. Tužena nadalje ističe da je tužitelju dopisima od 2. srpnja 2018. i 2. kolovoza 2018. dostavila cjelokupnu dokumentaciju i to obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena za utuženo razdoblje.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom tablica prekovremenog rada tužitelja (list 10-13 spisa); zahtjeva za mirno rješenje spora od 2. srpnja 2018.godine (list 14 spisa); odgovora ODO-a Split na zahtjev za mirno rješenje spora od 5. srpnja 2018.godine (list 15 spisa); rješenja Ministarstva financija od 5. ožujka 2018., 1. rujna 2017., 8. srpnja 2013., 1. srpnja 2012. (list 16-20 spisa); evidencija o korištenju radnog vremena za tužitelja i obračunskih isprava za isplatu plaće tužitelja (list 21-144 spisa); knjige dežurstva (list 163-1461 spisa); izvoda iz zapisnika sa 13. sjednice Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a državne službenike i namještenike od 29. travnja 2013.godine (list 1467-1469 spisa); izvoda iz zapisnika sa 2. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike od 16. prosinca 2013.godine (list 1470-1471 spisa); izvoda iz zapisnika sa 3. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike održane dana 20. prosinca 2013. godine (list 1472-1473 spisa); izvoda iz zapisnika sa 4. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike od 22. siječnja 2014. godine (list 1474-1476 spisa); izvoda iz zapisnika sa 12., 13. i 15. sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike (list 1477-1483 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Zorana Maleša od 2. ožujka 2020. (list 1495-1518 spisa); dopune vještačenja sudskog vještaka Zorana Maleša od 14. veljače 2020. (list 1566-1580 spisa); očitovanja sudskog vještaka Zorana Maleša od 22. prosinca 2023. (list 1595-1597 spisa), Tumačenja KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' broj 93/08, 23/09, 39/09, 90/10) (list 1671-1672 spisa), te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Zlatka Cvitanović (list 1678-1688 spisa). Sudu su dostavljeni i primjerci sudske prakse. U ponovljenom postupku je razriješen dužnosti vještačenja u ovom predmetu vještak Zoran Maleš iz razloga propisanih odredbom članka 261.stavka 2. i 3. ZPP-a budući je na stranici 2. u točkama 7.1. i 7.2. ukidnog rješenja Županijskog suda u Zagrebu Gž R-871/2024-2 od 30.10.2025.godine razvidno da vještak Zoran Maleš nije izradio nalaz i mišljenje sukladno odredbama članka 44.stavka 12. KU/08 , odnosno članka 38. stavka 10. KU/17,dakle po nalogu suda, a proizlazi da i da je isti pogrešno ocijenio dane blagdana i neradnih dana koji padaju od ponedjeljka do petka automatski kao prekovremeni rad, te je ovaj sud u tom smislu prihvatio na ročištu od 17.veljače 2026.godine prijedlog zamjenice punomoćnika tužitelja da sud provede vještačenje po novom vještaku sukladno naputku Županijskog suda u Zagrebu iz navedenog rješenja Županijskog suda u Zagrebu Gž R-871/2024-2 od 30.10.2025.godine, te je za vještaka imenovao vještaka Zlatka Cvitanović.

4. Rješenjem ovog suda od 27. studenog 2018. odbačena je tužba tužitelja u radi preuranjenosti podnesene tužbe, a koje rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž R-73/2019-2 od 14. veljače 2019. te predmet vraćen sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

6. Prvenstveno je potrebno istaći da je u predmetnoj pravnoj stvari već jednom donesena prvostupanjska presuda, a koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-871/2024-2 od 30.10.2025.godine. U ponovljenom postupku ovaj sud je trebao ponovo provesti vještačenje po novom vještaku budući je stav drugostupanjskog suda u navedenom rješenju da vještak Zoran Maleš nije izradio vještvo sukladno odredbama članka 44.stavka 12. KU/08, odnosno članku 38 KU/17, a u skladu sa tumačenjem KU-a za državne službenike i namještenike, te je od strane drugostupanjskog suda istaknuto da se na temelju dokumentacije u spisu, evidencije o radu može utvrditi broj slobodnih dana, a također je stav drugostupanjskog suda da je vještak pogrešno ocijenio dane blagdana i neradnih dana koji padaju od ponedjeljka do petka automatski kao prekovremeni rad. U navedenom smislu ovaj sud je u ponovljenom postupku iz navedenih razloga odredio vještačenje po novom vještaku Zlatku Cvitanović, a kojem je dao naputak za vještačenje sukladno navedenom stavu drugostupanjskog suda.

7. Tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu dana 25.04.2018-gpdme. a kojeg je ODO Split zaprimilo 04.05.2018.godine (list 6-7 spisa) sa zahtjevom da mu se isplati neplaćeni prekovremeni rad za razdoblje od 0.4.05.2013.godine do podnošenja tog zahtjeva u iznosu od 50.000,00 Kuna bruto. Iz dopisa ODO-a Split od 02.srpnja 2018.godine (list 5 spisa) proizlazi da je ODO Split odgovorilo tužitelju na način da je istaknuto da ODO Split smatra da je tužitelj ostvario 8 prekovremenih sati, te da su tužitelju kao podnositelju zahtjeva za mirno rješenje spora dostavljene obračunske isprave za isplatu plaća-naknada iz kojih da je vidljivo koliki je broj sati isti imao i što mu je isplaćeno, te je istaknuto da će se tužitelju naknadno dostaviti evidencije o korištenju radnog vremena za sporno razdoblje iz kojih da je vidljivo koliki broj odrađenih prekovremenih sati je imao u spornom razdoblju podnositelj zahtjeva jer da se radi o obimnoj dokumentaciji, te da se za eventualno sklapanje izvansudske nagodbe može obratiti navedenom odvjetništvu. Obzirom da između stranaka u ovom sporu nije sporno da iste nisu sklopile izvansudsku nagodbu tada se ne može se smatrati da je zahtjev tužitelja za mirno rješenje prihvaćen niti da je o njemu odlučeno u roku od tri mjeseca pa je tužitelj sukladno odredbi članka 186.a stavka 5. ZPP-a po proteku navedenog roka od tri mjeseca u tom smislu podnio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari dana 27.07.2018.godine. U navedenom smislu tužba podnesena od strane tužitelja u ovom postupku nije preuranjena.

8. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj kod tuženika obavljao u utuženom periodu od 04.svibnja 2013.godine do 04.05.2018.godine posao na radnom mjestu carinika III vrste, a koja činjenica proizlazi iz pregledanih rješenja Ministarstva financija (list 16-20 spisa).

9. Sporno je među strankama na koji način je tužitelj obavljao navedene poslove carinika, da li u smjeni i turnusu ili je isti radio na drugačiji način te da li je isti u navedenom smislu ostvario određene sate prekovremenog rada koji mu nisu plaćeni te u kojem iznosu, a imajući u vidu važeće odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, te je sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati jer prema tvrdnji tužitelja u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tužene mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu.

10. U svrhu utvrđivanja svega navedenog ovaj sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije u spisu te je proveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Zlatku Cvitanović.

11. Temeljem odredbe čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj: 68/13, 30/14, 115/16, dalje u tekstu; ZCS) je propisano da tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

12. Odredbom čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 93/08, 89/12, 104/13- dalje: KU/08), odnosno čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 112/17, 12/18- dalje: KU/18), osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno. Nadalje, obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije.

13. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko puta tumačila. U navedenom smislu je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24- 12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

14. Prema Tumačenju br. 10/44 donesenom na sjednici 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca.

15. Prema Tumačenju br. 11/44 donesenom također 13. lipnja 2013. na sjednici Komisije, proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

16. Prema Tumačenju broj 8/44 donesenim na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak – petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

17. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

18. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

19. Također se u tumačenju Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. navodi: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

20. Prema tumačenjima broj 8/44, 2/35, 24/44 i posljednje navedeno od 16. svibnja 2012. proizlazi da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati. Mjesečni fond radnih sati sukladno navedenim tumačenjima treba umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

21. Sukladno odredbi st. 1. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, je propisano da sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU/08, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17 (navedeno je stav i prema odluci Vrhovnog suda poslovni broj Rev- 1140/2022 od 15. veljače 2023. godine).

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Zlatka Cvitanović (list 1678-1688 spisa) proizlazi da temeljem naloga suda za vještačenjem, knjigovodstvene dokumentacije u sudskom spisu, relevantnih zakonskih propisa i odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, vještak je dao navedeni nalaz i mišljenje. Vještak navodi da uvidom u Evidencije o korištenju radnog vremena i isplatne liste (Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade) je utvrđeno da je tužitelj u utuženom razdoblju (svibanj/2013. – svibanj/2018.) radio isključivo u turnusu (prema trodnevnom rasporedu sati: 12-4-8, bez obzira na dane u tjednu, s jednim slobodnim danom između tih ciklusa rada). Navodi se da je predmetnim vještvom utvrđeno da tuženik nije u svim mjesecima iz utuženog razdoblja pravilno obračunavao plaću tužitelja, sukladno čl. 38. KU. Ističe da je to vidljivo iz Tablice br. 2 (gdje da je dat obračun neplaćenih prekovremenih sati i razlika plaće za utuženo razdoblje), iz koje da je vidljivo da je tužitelj imao ukupno 148 sati viška u odnosu na RMFRS; da je preostalo 32 neplaćena prekovremena sata (kao razlika viška sati i plaćenih prekovremenih sati); da je tužitelj koristio slobodne dane (ukupno 24 sata); da je nakon korekcije za slobodne sate preostalo 16 neplaćenih prekovremenih sati; da neplaćeni prekovremeni sati iznose mjesečno kako je to prikazano u stupcima 13 i 14 i to ukupno 822,40 kn, a što da je protuvrijednost od 109,15 EUR. Ističe se da je prilikom obračuna neplaćenih prekovremenih sati, vještak imao u vidu da je tužitelj u cijelom utuženom razdoblju radio u turnusu, te da je obračun prekovremenih sati rađen sukladno čl. 38. Kolektivnog ugovora (da se „prekovremenog radom smatra svaki sat rada duži od turnusa ili smjene, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati“). Ističe se da je vještak postupio prema nalogu Suda, tj. da sukladno odredbama Kolektivnog ugovora „ocijeni dane blagdana i neradnih dana, a vezano za prekovremeni rad“ te da „utvrdi broj slobodnih dana koje je imao tužitelj te da je u tom smislu ovaj vještak neplaćene prekovremene sate umanjio za one prekovremene sate koji su tužitelju bili isplaćeni od strane tuženika/poslodavca, a također da ih je korigirao i za iskorištene slobodne dane. Navodi se da je predmetnim vještvom također utvrđeno da su u utuženom razdoblju tužitelju isplaćeni svi sati odrađeni subotom, nedjeljom, noću i na blagdane i neradne dane određene zakonom (koji su padali od ponedjeljka do petka) te da su tužitelju uredno isplaćeni i svi pripadajući dodaci na plaću koji ga pripadaju po tim osnovama, a što da je vidljivo iz Tablice br. 3). U navedenom smislu vještak navodi da tužitelj nema razloga potraživati od svog poslodavca isplatu dodataka po toj osnovi. Uz navedeni nalaz i mišljenje vještak Zlatko Cvitanović je priložio i Tablice (list 1687-1688 spisa).

23. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka Zlatka Cvitanović ovaj sud prihvaća u cijelosti kao vjerodostojan i logičan budući je isti izrađen u skladu sa naputkom ovog suda, te sukladno citiranim odredbama članka 44. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 93/08, 89/12, 104/13-dalje KU/08), odnosno čl. 38. KU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 112/18, 12/18), a prema kojim odredbama se smatra da kad je rad službenika i namještenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od redovnog fonda mjesečnih radnih sati, a što je u skladu i sa tumačenjima Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU-a za državne službenike i namještenike. Tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u skladu sa navedenim nalazom i mišljenjem podneskom od 06.06.2026.godine na način da s navedenog osnova razlike plaće s osnova neisplaćenih prekovremenih sati potražuje ukupan iznos od 109,15 Eur-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. ZZ tuženika nije imao primjedbi na navedeni nalaz i mišljenje, a kako je i istaknuo na ročištu od 17.lipnja 2026.godine.

24. Iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku, posebno nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužitelj u utuženom razdoblju od svibnja 2013 do svibnja 2018.godine radio isključivo u turnusu i to po trodnevnom rasporedu sati 12-4-8 bez obzira na dane u tjednu i sa jednim slobodnim danom između ciklusa rada, te je na taj način ostvario 148 sati viška u odnosu na redovni mjesečni fond radnih sati, a preostala su mu u tom smislu neplaćena 32 prekovremena sata nastala kao razlika između viška sati i plaćenih prekovremenih sati, te je za slobodne sate preostalo 16 neplaćenih prekovremenih sati, te je vještak Zlatko Cvitanović utvrdio da su tužitelju ostali neplaćeni prekovremeni sati u iznosu od ukupno 109,15 Eur-a. Također iz provedenih dokaza i nalaza i mišljenja vještaka Zlatka Cvitanović proizlazi da su tužitelju u utuženom razdoblju uredno isplaćeni svi odrađeni sati subotom i nedjeljom, noću i na blagdane i neradne dane određene zakonom , a koji su padali od ponedjeljka do petka, te svi pripadajući dodaci na plaću koji ga pripadaju po tim osnovama, a slijedom tužitelj nema osnova potraživati od tužene isplatu tih dodataka.

25.Obzirom da je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Zlatka Cvitanović, a kojeg sud smatra jasnim, potpunim i u skladu s dokumentacijom priloženoj spisu te koje je izrađeno u skladu s odredbama čl. 44. st. 1., st. 10 i 12. i KU/112/17 i čl. 38. st.1. 10., st. 12 i 14. KU/104/13., te tumačenjima Zajedničke komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a koje se odnose na to što se smatra prekovremenim radom ukoliko je rad službenika i namještenika organiziran u smjeni i turnusu tužbeni zahtjev je prihvaćen u cijelosti kao osnovan te je odlučeno kao u točki I/ izreci presude.

26. Tužitelju je na dosuđeni iznos od 109,15 Eur-a valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl. 29.stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 126/21., 78/15. i 29/18., dalje ZOO). Navedena zakonska zatezna teče od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa navedenog u Tablicama koje prileže nalazu i mišljenju vještaka Zlatka Cvitanović. Navedene zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84. stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14. Navedena zakonska zatezna kamata na priznati dio glavnice potraživanja od 109,15 Eur-a se obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15,126/21), a od 01.01.2023. godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22). Zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće do trenutka isplate nisu dospjele na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) slijedom čega je tužbeni zahtjeva usvojen osim u dijelu koji se odnosi na navedene zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i traženo u tužbenom zahtjevu odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

27. Zbog svega navedenog, ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i odlučeno kao u točkama I/ izreke ove presude.

28. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici tuženik je istome dužan naknaditi u cijelosti parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23), a uvažavajući vrijednost boda od 2,00 Eura pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 25 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 17.09.2018.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava žalbe od 06.12.2018. u iznosu od 31,25 bodova; trošak sastava podneska 16.05.2019.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 29.08.2019.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 05.04.2022.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 02.01.2023.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 13.06.2023.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 17.02.2026.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 28.04.2026.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od 06.06.2026.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 27.11.2018.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 16.05.2019.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 06.04.2022.godine u iznosu od 25 bodova; zastupanja na ročištu od 15.05.2023.godine u iznosu od 25 bodova 13.11.2023.godine u iznosu od 25,00 Eur-a; zastupanja na ročištu od 16.04.2024.godine u iznosu od 25,00 Eur-a; zastupanja na ročištu od 17.02.2026.godine u iznosu od 25,00 Eur-a; zastupanja na ročištu od 17.06.2026.godine u iznosu od 25,00 Eur-a; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 12,5 bodova, a što ukupno iznosi 518,75 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 1.037,50 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 259,37 Eur-a ukupno iznosi 1.296,87 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 947,98 Eur-a ukupno iznosi 2.244,85 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 8. srpnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- tužitelju-po punomoćniku

- tuženiku-po ODO-Split