REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: R1-287/2021-46
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, 21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Mislavu Poliću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja VO iz [adresa], zastupanog po odvjetnicima iz OD Ljubičić i partner, Split, protiv predloženika pod 1) IO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i pod 2) KO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], obje zastupane po pun. Saneli Antonii Šegvić, odvjetnici u Splitu, radi uređenje međe, izvanraspravno 8. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbacuje se prijedlog predlagatelja za uređenje međa kao nedopušten.
Obrazloženje
1. U prijedlogu koji je zaprimljen 5. srpnja 2021. predlagatelj navodi da je predlagatelj vlasnik i posjednik nekretnine označen kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 59 KO [katastarska općina]. Protustranke su suvlasnici i suposjednici svaka za po ½ dijela kat. čest. [katastarska čestica] ZU 934 KO [katastarska općina] sukladno odredbi čl. 103. i sl. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17:dalje ZV) predlaže urediti među između gore navedenih nekretnina i to prema katastarskom nacrtu te posljednjem mirnom posjedu. Naime, sud uređuje među u izvanparničnom postupku, time da se odluka donosi rješenjem. Svrha postupka za uređenje međa je da se među susjedima međašima nastoji što prije utvrditi posjedovno stanje glede njihovih nekretnina, a obzirom da postoje određene nesuglasice glede međe. Prilikom donošenja rješenja o određivanju međe sud je dužan postupiti po redoslijedu načina uređenja međa, a koji redoslijed je propisan u odredbi čl. 103. st. 2. i 3. ZV-a.. Zaključno, predlaže da sud nakon provedenog postupka obnovi među na navedenoj nekretnini.
2. Protustranka ističe da se protivi prijedlogu za uređenje međe, navodeći kako međa na predmetnoj nekretnini nije sporna već tendencija Predlagatelja da raspolaže nekretninom označenom kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 59, K. O. [katastarska općina] kao da je vlasnik za cijelo. Međutim, ne radi se u konkretnom slučaju o nekretnini kojom Predlagatelj može neometano raspolagati, bez obzira na stanje u zemljišnim knjigama, već se radi o nerazvrstanoj cesti koja služi za prolaz pješacima i motornim vozilima, a što je razvidno iz samog izvatka kojeg je dostavio Predlagatelj budući da je u istom navedeno u koje svrhe je sve osnovana služnost puta na teret čestice 1646/2, ZU 59, K. O. [katastarska općina]. Nadalje, navodi da Predlagatelj za to nema pravni interes, a kamoli da bi bilo govora o načinu uređenja međe propisnom po čl. 130. ZV-a, sve da je Predlagatelj i naveo razloge. Sukladno člancima 1., 2., 99. i 100. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11., 22/13.,54/13., 148/13. i 92/14:dalje ZC) jasno je definirana svrha zakona, nerazvrstana cesta te dijelovi iste, a sukladno čl. 101. st. 1 ZC-a propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Navodi kako je Odvojak Domovinskog rata je u vlasništvu Općine Podstrana kojeg je stekla na temelju Zakona o cestama pa se u konkretnom slučaju radi o stjecanju vlasništva na temelju zakona. Provedba upisa u zemljišne knjige je irelevantna, a dokaz o vlasništvu Predlagatelja je bespredmetan. Zaključno, predlaže prijedlog odbaciti.
3. Međa između nekretnina uređuje se u smislu odredbe članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a prema sporazumu susjeda, posljednjem mirnom posjedu, odnosno ako ne uspije prema pravičnoj ocjeni suda.
4. To znači da je među moguće urediti u izvanparničnom postupku samo na jedan od navedenih načina jer predmetna odredba ZV drugi način uređenja međe ne poznaje, a takvim uređenjem međe vlasnik susjedne nekretnine, u konkretnom slučaju predlagatelj, mogao bi ostvariti kroz uređenje međe pravo vlasništva na dijelu nekretnine koja je u općoj uporabi- nerazvrstana cesta, a na koju se ne mogu primijeniti pravila o uređenju međe u izvanpraničnom postupku.
5. Odredbom članka 101. stavak 1. i 2. ZC propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i da se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.
6. Međutim, činjenica da nerazvrstana cesta nije upisana u zemljišne knjige ne sprječava sud da odbaci prijedlog za uređenje međe, obzirom je upis nerazvrstane ceste u zemljišne knjige deklaratorne naravi te se u konkretnom slučaju radi o stjecanju vlasništva na temelju zakona. Naime, prema popisu nerazvrstanih cesta na području općine Podstrana upravo Odvojak Domovinskog rata predstavlja nerazvrstanu cestu općine Podstrana pa u takvim slučajevima sud ne može urediti međe jer cesta kao javno dobro ne može biti predmetom stvarnih prava između privatnih osoba.
7. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Splitu 8. srpnja 2026.
S U D A C
Mislav Polić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi kod ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
- pun. predlagatelja
- pun. protustranke
- u spis
