Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: Pn-27/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari tužiteljice ŽBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv I-tuženika Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, Osijek, zastupana po punomoćniku Andreasu Mlikoti, odvjetniku iz Osijeka i II-tuženika CESTING d.o.o., OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, Osijek, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21. svibnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika I-tuženika i punomoćnika po zaposlenju II-tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude održanom dana 8. srpnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I Nalaže se I. tuženiku UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, 31000 Osijek i II. tuženiku CESTING d.o.o., OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, 31000 Osijek da solidarno isplate tužiteljici ŽBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske štete zbog umanjenja tržište vrijednosti nekretnine novčani iznos od 5.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje teku na navedeni iznos od 19. svibnja 2020. godine pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razbolje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, a koji će iznos tužitelj naknadno specificirati nakon provođenja građevinskog vještačenja..

II. Nalaže se I. tuženiku UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, 31000 Osijek i II. tuženiku CESTING d.o.o., OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, 31000 Osijek da solidarno isplate tužiteljici ŽBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade imovinske štete novčani iznos od 12.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na navedeni iznos od 19. svibnja 2020. godine pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razbolje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, a koji će iznos tužitelj naknadno specificirati nakon provođenja poljoprivrednog vještačenja.

III. Nalaže se I. tuženiku UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, OIB: 41141753016, Vijenac Ivana Meštrovića 14 E, 31000 Osijek i II. tuženiku CESTING d.o.o., OIB: 62759668985, Vinkovačka cesta 63a, 31000 Osijek da tužiteljici ŽBN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], solidarno naknade prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznim kamatama koje teku od dana donošenja I. stupanjske presude pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razbolje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju ŽBN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] I-tuženiku Upravi za ceste Osječko-baranjske županije iz Osijeka, Vijenac Ivana Meštrovića 14E, OIB: 41141753016, nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.098,10 EUR u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužitelju ŽBN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] II-tuženiku CESTING d.o.o. iz Osijeka, Vinkovačka cesta 63a, OIB: 62759668985, nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 216,45 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi Luka, voćnjak u površini od 694 m2. Tužiteljica je dana 18. svibnja 2020.g. došla na predmetne nekretnine i utvrdila da je bez njezinog znanja i dopuštenja prokopan kanal širine 1,5 m i dubine 1,5 m u duljini oko 25 m. Navedene radove poduzimali su I-tuženik i II-tuženik koji je bio izvođač radova .Radi odvodnje površinskih voda s nekretnine kojom upravlja I-tuženik ukopane su betonske cijevi te je prokopan kanal na nekretnini tužiteljice kojim bi voda se usmjerila sa ceste do potoka. Prokopavanjem navedenog kanala koji se proteže duž cijele nekretnine tužiteljice umanjena je tržišna vrijednost nekretnine. Osim toga veće količine padalina i oborinskih voda slijevaju se sa ceste niz nekretninu tužiteljice, ali ne u potpunosti nego zbog izvedenih radova u istočnom dijelu nekretnine voda se nakuplja pa tako tužiteljici nastaje šteta u vidu smanjene mogućnosti eko proizvodnje oraha, jer zadržavanjem vode na parceli tužiteljice negativno utječe na voćne sadnice zasađene na parceli tužiteljice.

1.1. Tužiteljica je postavila kumulativni odštetni zahtjev pa u prvobitnom tužbenom zahtjevu traži uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koje je bilo prije nastanka štetne radnje na način da se zakopa kanal širine 1,5 m i dubine 1,5 m u duljini od 25 m i da se uklone betonske cijevi. Tužiteljica je također tražila i naknadu štete u novčanom iznosu da joj tuženici solidarno podmire u iznos od 12.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamata od 19. svibnja 2020.g. do isplate, kao i naknadu parničnih troškova.

1.2. U drugom tužbenom zahtjevu tužiteljica potražuje naknadu imovinske štete zbog umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine u iznosu od 5.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kao i naknadu imovinske štete u iznosu od 12.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu, I. - tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporava odgovornost za nastanak predmetne štete kao i visinu tužbenog zahtjeva.

I.- tuženik se poziva na čl. 33. Zakona o cestama iz kojeg proizlazi da Županijska uprava za ceste izravno ne izvodi radove održavanja javnih cesta. Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena. I. - tuženik navodi kako je 19. lipnja 2017.g. sklopio Ugovor o redovitom održavanju županijskih i lokalnih cesta na temelju okvirnog sporazuma i Dodatkom ugovora broj 1590/28-17 o redovitom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. srpnja 2017.g. do 31. siječnja 2018.g. sa II-tuženikom Cesting d.d. Osijek, a isti se obvezao ceste o kojima brine I-tuženik održavati i štititi da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa. Ističe I.- tuženik da je naložio II-tuženiku u kolovozu 2018.g. na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pročistiti već postojeći cestovni propust, jer je isti bio zamuljen od zemlje, pomiješan s lišćem i grančicama uslijed čega se oborinska voda prelijevala i oštećivala bankinu. Sve navedeno obavljeno je u sklopu redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije. I.- tuženik se poziva na izvadak iz građevinskog dnevnika od 16. i 17. kolovoza 2018.g., a koji vodi II-tuženik, a što se sve nalazi u građevinskoj knjizi. Napominje da nije provodio nikakve radove na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice, nego je izvođač radova bio II- tuženik, kojem I-tuženik nije dao nikakav nalog niti obavljao radove na čestici tužiteljice.

I.- tuženik je priložio građevinski dnevnik o izvođenju radova na lokalnoj cesti broj LC40080 Gazije od mjeseca kolovoza 2018.g. gdje se navodi da je izvođenje produbljivanja zamuljenih jaraka od zemlje pomiješane sa lišćem i grančicama. Također I-tuženik je priložio i zk. ul. br. [broj ZK uloška] iz kojeg je vidljivo da se radi o kč. br. [katastarska čestica] kojom prolazi ulica Vladimira Nazora, a u vlasništvu je Republike Hrvatske upisana kao javno dobro u općoj uporabi na upravljanju Uprava za ceste Osječko-baranjske županije.

3. II.-tuženik Cesting d.o.o. u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da društvo Cesting d.o.o. izvodilo je radove redovnog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta temeljem ugovora sklopljenim sa Upravom za ceste Osječko-baranjske županije, odnosno I-tuženikom. Iz poslovne dokumentacije navode da dana 16. i 17. kolovoza 2018. izvodili radove na produbljivanju zamuljenih jaraka uz lokalnu cestu LC40080 u Gazijama od zemlje pomiješane sa lišćem i grančicama, a što je vidljivo u građevinskoj knjizi za kolovoz 2018. Radovi na produbljivanju jarka izvodili su se s desne strane kolnika u duljini od 150 m, te na lijevoj strani u duljini od 95 m, i to u stacionaži od km 1+075 do km 1+225. Radovi su se izvodili samo uz lokalnu cestu, LC40080, nema evidencije o prokopavanju kanala preko nekretnine tužiteljice. Navodi da dana 17. kolovoza 2018. nisu na kritičnom području izvodili nikakve radove na izmuljivanju jaraka, nego samo radove redovite košnje trave.

4. Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama presudom broj Pn- 25/2023-35 odlučivao je o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu a o kojoj presudi Županijski sud u Dubrovniku, poslovni broj Gž-238/2025-2 od 28. siječnja 2026. pravomoćno je odlučio na način da je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio prvotno postavljeni tužbeni zahtjev, te dostavio Općinskom sudu u Đakovu, Stalnoj službi u Našicama, predmet na daljnji postupak.

5. Na ročištu za glavnu raspravu održanu dana 21. svibnja 2026. tužiteljica je u cijelosti ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva, smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno a koje se temelji na dokazima izvedenim pred ovim sudom te je u spis priložila fotografije postojećeg stanja. I. i II. tuženik u cijelosti su ostali kod danih odgovora na tužbu i navoda iznesenih tijekom parničnog postupka koji se vodio pod poslovnim brojem Pn- 25/2023 te predlažu odbijanje alternativno postavljenog tužbenog zahtjeva.

5.1. U odnosu na priložene fotografije tužiteljice na ročištu od dana 21. svibnja 2026. sud iste nije cijenio kao dokaz. Naime, odredbom članka 219. stavak 1 Zakona o parničnom postupku (NN broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19) propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojima pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom članka 461.a stavak 2 ZPP-a propisano je da su stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze za utvrđivanje iznijetih činjenica. Stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu (stavak 3). Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 3 navedenog članka sud neće uzeti u obzir (stavak 4).

6. Kao što je već navedeno u odlomku 4. ove presude, valjalo je odlučiti o alternativno postavljenom tužbenom zahtjevu koji je postavljen sukladno čl. 188. st. 2. ZPP-a.

7. U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u cjelokupan spis Pn-25/2023 i svu priležeću materijalnu dokumentaciju i to: zahtjev za naknadu štete/opomena pred tužbu s priležećom dokumentacijom uz odgovor I. i II. - tuženika ( list 6-21 spisa Pn- 25/2023), zemljišno knjižni uložak broj: [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] (list 26 spisa Pn-25/2023), fotografije zemljišta (list 27-29 spisa Pn-25/2023), Ugovor o redovitom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na temelju okvirnog sporazuma (list 36-41 spisa Pn- 25/2023), Građevinski dnevnik blok br. 6. list 44 i 45 (list 42-43 spisa Pn-25/2023), Izvadak iz građevinske knjige (list 44 spisa Pn-25/2023), zemljišnoknjižni izvadak broj 944 za k. o. [katastarska općina] (list 47 spisa Pn-25/2023), nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Petra Ostroškog (list 87-89 spisa Pn-25/2023), Nalaz i mišljenje vještaka poljoprivrednog vještaka Dijane Dulembe (list 92-127 spisa Pn-25/2023), Dopunu Nalaza i mišljenja vještaka poljoprivrednog vještaka Dijane Dulembe od 27. studenog 2024. 8. siječnja 2025. (list 137-139 i list 160-161 spisa Pn-25/2023), saslušan je vještak Dijana Dulemba (list 163-164 spisa Pn-25/2023) je tužiteljica ŽBN (list 141 spisa Pn-25/2023).

8. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. ZPP ovaj sud smatra da je drugi alternativno postavljeni tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet drugog alternativno postavljenog tužbenog zahtjeva je zahtjev tužiteljice kojom potražuje od I.- tuženika i II. tuženika da joj nadoknade solidarno iznos naknade imovinske štete za koju smatra da je nastala izvođenjem radova od strane I. i II. tuženika.

10. Među strankama je sporna pravna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

11. Uvidom u zahtjev za naknadu štete/opomena pred tužbu s priležećom dokumentacijom uz odgovor I. i II. - tuženika ( list 6-21 spisa Pn-25/2023) utvrđeno je da se tužiteljica obratila od I. i II. tuženiku radi otklanjanja nedostataka izvedenih građevinskih radova i zahtjev radi naknade štete. I. tuženik i II. tuženik u danim odgovorima su otklonili svoju odgovornost.

12. Uvidom zemljišno knjižni uložak broj: [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] (list 26 spisa Pn- 25/2023) utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] LUKA 694m2, VOĆNJAK 694m2.

13. Uvidom u fotografije zemljišta (list 27-29 spisa Pn-25/2023) utvrđeno je stanje nekretnine tužiteljice.

14. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Petra Ostroškog (list 87-89 spisa Pn-25/2023) utvrđeno je da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 694 m2 je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo i posjed ŽBN. Navedena čestica graniči na sjevernoj strani sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo i posjed RH–JD u općoj uporabi na upravljanju Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, a u naravi je makadamska cesta. Iskolčenjem važećeg katastarskog plana vještak je utvrdio da se cestovni jarak nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u njega na istočnom kraju spojen propust to jest cijev ispod ceste od koje je prema potoku iskopan jarak za odvodnju koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Površina samog cestovnog jarka koji je uz cestu je 26 m2, a jarak za odvodnju je površine 40 m2. Geodetski vještak je obišao predmetnu nekretninu sa vještakinjom poljoprivredne struke i pokazao je granice čestice prema važećem katastarskom planu. Vještak je na skici mjerenja crnom bojom ucrtao stanje važećeg katastarskog plana i upisao posjednike, a crvenom bojom cestovni jarak i jarak do potoka.

14.1. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka pa ga je sud u cijelosti cijenio i prihvatio jer je sačinjen stručno, objektivno u skladu sa strukom i zakonom i stvarnim stanjem na terenu.

15. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka poljoprivrednog vještaka Dijane Dulembe (list 92-127 spisa Pn-25/2023) ista je izvršila procjenu nastale štete na voćkama koje se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice. Poljoprivredna vještakinja je dala procjenu starosti oraha te iz te procjene proizlazi da se radi o tri oraha starosti 40 godina. Također je navela da se na predmetnoj nekretnini nalaze dvogodišnje sadnice šljive i to dva komada, dvogodišnji mladi orah dva komada, jednogodišnji orah 5 kom, i dvogodišnje grane lješnjaka 4 komada. Vještakinja je izradila procjenu ukupnog broja različitih vrsta voćaka kao i sadnica ukrasnog bilja, te je navela da tržišna vrijednost višegodišnjih nasada iznosi 11.400,00 EUR. Iz nalaza i mišljenja poljoprivredne vještakinje proizlazi da je iskopom cestovnog jarka na sjevernoj strani čestice, te prokopom i spajanjem betonskim cijevima za vodu načinjena velika direktna i indirektna šteta vlasnici čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Voćke koje se nalaze na predmetnoj čestici su u različitoj lošoj poziciji spram bujičnog prolaska vode u kanalima, a nisu istog habitusa, vlasnicu treba obeštetiti za izguljenu dobit za preostali broj godina eksploatacije voćaka u iznosu od 11.400,00 EUR. Vještakinja je navela da je metodu procjenjivanja odabrala temeljem karakteristika nekretnine, načina korištenja i razvojne mogućnosti predmetne nekretnine. Izvršila je analizu općih uvjeta na tržištu, kao i lokalnih tržišnih uvjeta na području predmetne nekretnine i tržišna pozicija procjenjivane nekretnine. Procjenu je izradila sukladno važećem Zakonu o procjeni nekretnina, Pravilniku o metodama procjene nekretnina i Međunarodnim standardima. Vještakinja je navela kako za potrebe ove procjene nisu rađene posebne kontrole kakvoće zemljišta, osim one koje su se mogle vizualno utvrditi.

15.1. I-tuženik je osporavao nalaz i mišljenje vještaka u pogledu visine štete te da iz nalaza nije jasno navedeno da li je vještakinja uzimala tržišnu vrijednost predmetne nekretnine ili tržišnu vrijednost višegodišnjeg nasada i naknadu za tri stabla oraha ili izgubljenu dobit za preostali broj godina eksploatacije voćaka., dok je II. - tuženik nalaz i mišljenje smatrao neodređenim u pogledu procjene tržišne vrijednosti, jer je nejasno da li se ista odnosi na nekretninu, naknadu za tri stabla oraha, tržišnu vrijednost višegodišnjih nasada ili izgubljenu dobit.

15.2. Uvidom u Dopunu Nalaza i mišljenja vještaka poljoprivrednog vještaka Dijane Dulembe od 27. studenog 2024. (list 137-139 spisa Pn-25/2023) vještakinja je navela da je izradila elaborat o procjeni štete na biljnim materijalima, na izgubljenim urodima u preostalim godinama životnog vijeka navedene biljne vrste – oraha. Vještakinja je navela kako je napravila popis biljnog materijala, utvrdila starost, kondiciju, opseg debla, visinu stabla, te utvrdila problematiku vezanu za izvedbu građevinskih zahvata, koji za posljedicu ima nepovoljan, negativan i degradirajući utjecaj kako na fizikalna, kemijska, tako i na biološka svojstva tla. Vještakinja je opisala djelovanje vode kako negativno utječe na statiku stabla, korijen uslijed čega dolazi do propadanja korijenovog sistema, nema usvajanja hranjivih tvari, biogenih elemenata, biljka slabi, obolijeva i propada. Stabla oraha ne podnose velike količine vode. Vještakinja je pojasnila kako i na koji način je procijenila plod stabla oraha, godine starosti i budućeg davanja ploda i to za svako stablo posebno te cijenu gotovog ploda kroz narednih 30 godina.

15.3. Uvidom u Dopunu Nalaza i mišljenja vještaka poljoprivrednog vještaka Dijane Dulembe od 8. siječnja 2025. (list 160-161 spisa Pn-25/2023) vještakinja je sadržajno identično navodila kao i u dopuni nalaza i mišljenja od dana 27. studenog 2024., odnosno opisivala djelovanje velike količine vode na stabla oraha te o procjeni uroda stabla.

15.4. Saslušana na ročištu za glavnu raspravu vještakinja Dijana Dulemba je navela da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja kao i dopuna nalaza i mišljenja. Vještakinja je izjavila da je zahvatom i kopanjem kanala dubine veće od 1 m došlo do oštećenja korijena biljaka i u tom slučaju biljke propadaju ili mogu donositi plod, ali u smanjenom obimu. Vještakinja se nije mogla očitovati kako je stanje na terenu bilo prije njezinog izlaska i vršenja očevida u pogledu plavljenja terena. Vještakinja je na glavnoj raspravi pojasnila da nije vršila procjenu građevinskog zemljišta jer za to nije niti nadležna, nego je procjenjivala poljoprivredne kulture koje se nalaze na zemljištu, a to su stabla oraha, oštećenja istih i prirast istih uslijed oštećenja korijena i zemljišta gdje su zasađena. Vještakinja je pojasnila da se procijenjena šteta odnosi na tri stabla oraha, njihovu vrijednost i njihov prirast. Navela je da životni vijek oraha može biti dugotrajan kako je to navela u svom prvobitnom nalazu i mišljenju, ali je uzela u obzir životni vijek oraha u vrijeme donošenja ploda, a to je kroz period od 30 godina, pa je računala realnu štetu po prihodu na bazi 30 godina. Zatečena stabla oraha stara su 40 godina pa je uzela u obzir da još mogu donositi plod kroz 30 godina, jer samo stablo oraha može živjeti do 150 godina i više, ali neće donositi plod. Vještakinja je navela kako je iskop na zemlji vršen blizu korijena stabla oraha i narušena je sama statika stabla. Vještakinja je pojasnila kako orahu prvo treba nekoliko godina da se razvije da bi uopće donosio plod. Rodnost orah ovisi o tlu, o prirodnim uvjetima na tom području gdje je zasađen i o kvaliteti zemlje. Na terenu je ocijenila vegetaciju biljke, vrstu biljke i u kakvoj kondiciji se biljka nalazi, u konkretnom slučaju orah

16. Uvidom u Ugovor o redovitom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta na temelju okvirnog sporazuma (list 36-41 spisa Pn-25/2023) utvrđeno je da je isti sklopljen između I. tuženika Uprave za ceste Osječko-baranjske županije kao naručitelja i II. tuženika Cesting d.o.o. kao izvoditelja radova. Predmet Ugovora je izvođenje radova redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta na području županije Osječko-baranjske za razdoblje od 1. srpnja 2017. do 15. lipnja 2018. Predmetnim ugovorom ugovoreno je da izvoditelj radova preuzima obvezu izvođenja radova redovitog održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta te da pod poslovima redovitog održavanja smatraju se naročito poslovi: održavanja cesta i objekata u zimskim uvjetima, nadzor nad cestama, pregledi cesta i objekata, održavanje kolnika i bankina, održavanje usjeka, zasjeka i nasipa, održavanje objekata za odvodnju, održavanje opreme cesta i oznaka na kolniku, košenje trave i održavanje zelenila, održavanje objekata i ostali radovi. Nadalje, ugovoreno je u čl. 5. da izvoditelj je dužan voditi svu potrebnu dokumentaciju sukladno zakonu i pravilima struke. Nadalje, čl. 9. Ugovora ugovoreno je da obračun radova obavljat će se prema stvarno izvršenim i od ovlaštene osobe Naručitelja preuzetnim radovima na temelju privremenih mjesečnih situacija, odnosno okončane situacije.

17. Uvidom u Građevinski dnevnik blok br. 6. list 44 i 45 (list 42-43 spisa Pn- 25/2023) utvrđeno je da je II. tuženik Cesting d.o.o. utvrđeno je da je dana 16. kolovoza 2018. izvršen rad obhodnje ceste broj 4105, 4106, 7297, 44049, 44093, 44097, 4098, 44099 i 44044 kao i da su na broju ceste 40080 izvršeni radovi produbljivanja jaraka na dionici Gazije pod brojem nom. Radova 8.21.2.

18. Uvidom u Izvadak iz građevinske knjige (list 44 spisa Pn-25/2023) utvrđeno je da su za šifru posla 8.21.2. u kolovozu 2018. na lokalnoj cesti 40080 (Gazije) izvršeni radovi produbljivanja zamuljenih jaraka od zemlje pomiješane sa lišćem i grančicama. Daljnjim čitanjem utvrđeno je i da su na lokalnoj cesti 44094 – Gradac – Londžica izvršeni radovi produbljivanje jaraka na mjestima zavoja gdje se oborinska voda prelijevala pa oštećivala bankinu. Uz Izvadak, priložena je skica izvedenih radova s opisom količine izvedenih radova na svakom mjestu uz fotografije.

19. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 944 za k. o. [katastarska općina] (list 47 spisa Pn- 25/2023) utvrđeno je da je na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 15769m2 upisana kao vlasnik Republika Hrvatska i to javno dobro u općoj uporabi na upravljanju: Uprava za ceste osječko-baranjske županije.

20. Saslušana na ročištu za glavnu raspravu (list 141 spisa Pn-25/2023) tužiteljica je istaknula da je tražila uspostavu ranijeg stanja na nekretnini koju smatra devastiranom uslijed odvodnje otpadnih voda preko njezine nekretnine. Tužiteljica je izmijenila tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještakinje poljoprivredne struke i isti postavila u iznosu od 11.400,00 EUR. Tužiteljica je izjavila da je 2018. registrirala OPG za razne vrste voća na području mjesta [adresa] i [adresa]. Nije bila obaviještena o radovima tuženika, a kanal na kojem su se vršili radovi se nalazi u njezinom posjedu sa dvije strane i onemogućava joj pristup na posjed, te je smatrala da tuženici nisu imali dozvolu za uređenje kanala i ulazak u njezin posjed bez njezinog znanja i odobrenja. Na predmetnoj nekretnini bila je 2020. kada je i napisala dopis I- tuženiku i II-tuženiku da je vlasnica predmetne kč. br. [katastarska čestica] u okviru koje je zasađen ekološki voćnjak, te da joj je bez njezinog znanja i odobrenja prokopan kanal preko parcele radi odvoda vode u potok. Već tada je molila da se uspostavi ranije stanje i zatražila naknadu štete u iznosu od 50.000,00 kn, ali nikada nije dobila odgovor od tuženika.

21. Dakle na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud utvrđuje da tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao nije osnovan.

22. Stoga, na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da je tužiteljica vlasnica nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u naravi Luka (voćnjak), z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 694 m²,

- da je Republika Hrvatska vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u površini od 15769m2, upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a nekretnina je javno dobro u općoj uporabi na upravljanju: Uprava za ceste osječko-baranjske županije,

- da kč. br. [katastarska čestica] graniči na sjevernoj strani sa kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina],

- da se cestovni jarak nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je u njega na istočnom kraju spojen propust to jest cijev ispod ceste od koje je prema potoku iskopan jarak za odvodnju koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da tržišna vrijednost višegodišnjih nasada iznosi 11.400,00 EUR,

- da je I. tuženik kao naručitelj s II. -tuženikom kao izvođačem 19. lipnja 2017., sklopio ugovor o redovitom održavanju županijskih i lokalnih cesta na temelju okvirnog sporazuma i Dodatkom ugovora broj: 1590/28-17 za razdoblje od 01. srpnja 2017. do 31. siječnja 2018.,

- da je II. tuženik Cesting d.o.o. dana 16. kolovoza 2018. izvršio rad ophodnje ceste broj 4105, 4106, 7297, 44049, 44093, 44097, 4098, 44099 i 44044 kao i da su na broju ceste 40080 izvršeni radovi produbljivanja jaraka na dionici Gazije pod brojem nom. Radova 8.21.2.,

- daj su za šifru posla 8.21.2. Uvidom u Izvadak iz građevinske knjige u kolovozu 2018. na lokalnoj cesti 40080 (Gazije) izvršeni radovi produbljivanja zamuljenih jaraka od zemlje pomiješane sa lišćem i grančicama. Daljnjim čitanjem utvrđeno je i da su na lokalnoj cesti 44094 – Gradac – Londžica i da su izvršeni radovi produbljivanje jaraka na mjestima zavoja gdje se oborinska voda prelijevala pa oštećivala bankinu.

23. Područje naknade štete uređeno je odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022 i 156/2022, dalje u tekstu: ZOO). Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO- a, propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pri tome treba reći, da je za nastanak obvezno pravnog odnosa po osnovi odgovornosti za štetu u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO, potrebno kumulativno ispunjenje svih pretpostavki odgovornosti za štetu. Naime, odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete i ako postoji uzročna veza između te štetne radnje i štete kao posljedice. Tako je, uz postojanje navedenih pretpostavki odgovornosti za štetu (subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja, šteta i uzročna veza), uvijek pretpostavka odgovornosti za štetu i protupravnost.

23.1. Na temelju čl. 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je st. 2. istog čl. propisano da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu, dok obveza dospijeća naknade štete je propisana čl. 1086. ZOO koji propisuje da obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

23.2. Prema tome, za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice u konkretnom slučaju na tužiteljici bio teret dokaza da su ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu na strani I. i II.-tuženika.

24. Analizirajući iskaz tužiteljice i materijalnu dokumentaciju u spisu sud utvrđuje iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Petra Ostroškog (list 87-89 spisa Pn- 25/2023) utvrđeno je da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 694 m2 je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo i posjed ŽBN. Navedena čestica graniči na sjevernoj strani sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao vlasništvo i posjed RH–JD u općoj uporabi na upravljanju Uprava za ceste Osječko-baranjske županije, a u naravi je makadamska cesta. Iskolčenjem važećeg katastarskog plana vještak je utvrdio da se cestovni jarak nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u njega na istočnom kraju spojen propust to jest cijev ispod ceste od koje je prema potoku iskopan jarak za odvodnju koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Površina samog cestovnog jarka koji je uz cestu je 26 m2, a jarak za odvodnju je površine 40 m2. Nadalje, uvidom u Građevinski dnevnik blok br. 6. list 44 i 45 (list 42- 43 spisa Pn-25/2023) i u Izvadak iz građevinske knjige (list 44 spisa Pn-25/2023) sud utvrđuje da je II. tuženik Cesting d.o.o. dana 16. kolovoza 2018. izvršio rad ophodnje ceste broj 4105, 4106, 7297, 44049, 44093, 44097, 4098, 44099 i 44044 kao i da su na broju ceste 40080 izvršeni radovi produbljivanja jaraka na dionici Gazije pod brojem nom. radova 8.21.2. na mjestima zavoja gdje se oborinska voda prelijevala pa oštećivala bankinu. Uz Izvadak, priložena je skica izvedenih radova s opisom količine izvedenih radova na svakom mjestu uz fotografije. Isto tako iz preslika građevinskog dnevnika jasno proizlazi da prvotuženik nije dao nalog drugotuženiku da prokopa bilo kakav novi kanal, a niti je iz skice uz građevinski dnevnik vidljivo da su se izvodili radovi na istočnom dijelu nekretnine tužiteljice, koji radovi nisu navedeni ni u opisu poslova u ugovoru o redovitom održavanju i zaštiti županijskih i lokalnih cesta zaključenim između I. i II.-tuženika. Stoga, sud zaključuje da II. tuženik nije izvodio radove na odvodnji površinskih voda, prokopa kanala ispod ceste niti ugradnje betonskih cijevi radi odvodnje, nego radnje II. tuženika se očituju u redovitom održavanju i zaštiti državnih, županijskih i lokalnih cesta prema nalogu naručitelja odnosno I. tuženika. Isto tako, sud zaključuje da po nalogu I. tuženika je pročistio već postojeći cestovni propust vudući da je isti bio zamuljen od zemlje i pomiješan s lišćem i grančicama uslijed čega je oborinska voda prelijevala i oštećivala bankinu, a sve u sklopu redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Osječko-baranjske županije.

25. Naime, kao što je navedeno, sukladno relevantnim odredbama ZOO-a, da bi postojala odgovornost za štetu moraju se kumulativno ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu. U konkretnom slučaju štetna radnja te protupravnost, uzročna veza pa čak niti sama konkretna šteta, odnosno posljedica navodne štetne radnje tuženika nisu konkretizirane niti je dokazano da su tuženici izvršili radnju iz kojih bi se očitovala šteta. Naime, sud zaključuje da po nalogu I.-tuženika, II.-tuženik je pročistio već postojeći cestovni propust budući da je isti bio zamuljen od zemlje i pomiješan s lišćem i grančicama uslijed čega je oborinska voda prelijevala i oštećivala bankinu, a sve u sklopu redovitog održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Osječko- baranjske županije. Pored takvog stanja stvari, nije bilo moguće zaključiti o postojanju pretpostavki odgovornosti za štetu na strani tuženika.

26. Stoga, tužitelj nije u ovome postupku u stupnju izvjesnosti dokazao postojanje pretpostavki za odgovornost I. i II.-tuženika za naknadu štete, jer to ne proizlazi iz provedenih dokaza kada se oni ocjenjuju pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti.

27. Slijedom svega navedenog, na temelju provedenog postupka ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan te je valjalo donijeti odluku iz toč. I. izreke ove presude.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te je tužiteljica dužna nadoknaditi tuženicima troškove parničnog postupka. Visina parničnih troškova određena je s obzirom na utvrđenu vrijednost predmeta spora u iznosu od 17.000,00 EUR i troškovnik I.-tuženika zastupanog po punomoćniku a sve primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: OT) kao i troškovnik II.- tuženika.

28.1. Ovdje valja navesti da je Županijski sud u Dubrovniku presudom broj: Gž- 238/2025-2 od 28. siječnja 2026. ukinuo odluku o trošku i u tome dijelu vratio na daljnji postupak pred prvostupanjski sud. Stoga, uvidom u list spisa 165 predmeta Pn- 25/2023 utvrđeno je da tuženici nisu postavili zahtjev za naknadu troškova, stoga je sud odlučivao temeljem troškovnika koji su priloženi prilikom zaključenja glavne rasprave od dana 21. svibnja 2026.

29. I-tuženik je zatražio naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 1.594,14 EUR (troškovnik punomoćnika 1.-tuženika - str. 209 spisa).

29.1. Sud je kao opravdani trošak priznao sastav žalbe od dana 15. ožujka 2025. u iznosu od 250,00 EUR, zastupanje I.-tuženika na ročištu dana 21. svibnja 2026. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9/1 Tarife) čemu se pribraja PDV od 25% na svaku radnju, što daje ukupni trošak zastupanja I. tuženika u iznosu od 937,50 EUR.

29.2. Punomoćnik I.-tuženika je zatražio trošak pristojbe na žalbu u iznosu od 321,19 EUR, no kako je uvidom u e-spis utvrđeno da je I.-tuženik platio navedenu pristojbu u iznosu od 160,60 EUR, valjalo mu je iznos od 160,60 EUR dosuditi, a za preostali iznos od 160,59 EUR odbiti kao neosnovan. Nadalje, I. -tuženik je zatražio trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 210,45 EUR. Kako je čl. 3. Zakona o sudskim pristojbama propisano da je osoba koja pokreće postupak je dužna platiti sudske pristojbe za prvostupanjske odluke, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev I.- tuženika za taj zatraženi trošak. Isto tako, sud punomoćniku nije dosudio zatraženi trošak za pristup ročištu za objavu presude jer na istu nije niti pristupio.

29.3. Stoga, ukupno dosuđeni trošak I.-tuženika iznosi 1.098,10 EUR, stoga je odlučeno kao u točci II. izreke ove presude.

30. II-tuženik je zatražio trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 210,45 EUR te trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 321,19 EUR. Kako je uvidom u e-spis utvrđeno da je II. tuženik platio u iznosu od 216,45 EUR, valjalo mu je dosuditi iznos od 216,45 EUR, a odbiti ga za preostali zatraženi iznos od 104,74 EUR kao neosnovan. Nadalje, kako je čl. 3. Zakona o sudskim pristojbama propisano da je osoba koja pokreće postupak je dužna platiti sudske pristojbe za prvostupanjske odluke, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev II.-tuženika za trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 210,45 EUR.

30.1. Stoga, ukupno dosuđeni trošak II.-tuženika iznosi 216,45 EUR, stoga je odlučeno kao u točci II. izreke ove presude.

Našice, 8. srpnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici

2. Pun. I- tuženika

3. II-tuženiku