Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

52210 Rovinj-Rovigno

Posl.br. R1-74/2025-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika, u pravnoj stvari predlagatelja UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Božići Krajnović, odvjetnici u Puli, protiv protustranke UGŽ iz [adresa], U, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima ZOU Zustović, Matanović i Sloković, odvjetnicima u Pazinu, radi uređenja međe, dana 08. srpnja 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između predlagateljeve nekretnine označene k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i protustrančine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to od međne točke sl. A, koja se na licu mjesta stabilizirala crvenom bojom na kamenom zidu od koje se međa proteže u smjeru jugoistoka, u dužini od 76,36 metara do točke B, stabilizirane metalnim klinom u zemlji i obojan crvenom bojom, a sve prikazano u skici vještaka Milke Kosanović, dipl. ing. geod. koja je sastavni dio ovog rješenja.

II. Svaka od stranaka ovoga postupka može u parnici dokazati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu sa njime označi međa u roku od šest mjeseci (6) od pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj podnosi prijedlog radi uređenja međe između nekretnine u vlasništvu predlagatelja označene k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i protustrančinih nekretnina označenih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2. Podneskom od 16. svibnja 2025. godine (list 18-19) protustranka se izričito protivi prijedlogu uređenja međa jer drži da je međa jasno određena i oduvijek vidljiva, a sada kao postojeća živica i zid u nastavku, a da je do odstupanja došlo prilikom preoblikovanja analognog u digitalni katastarski plan. Naime, da prema analognoj kopiji katastarskog plana udaljenost između točaka koje su plavom bojom označene na kopiji katastarskog plana odstupaju od udaljenosti tih istih točaka na arhivskoj analognoj kopiji katastarskog plana. Dakle, da na digitalnoj kopiji katastarskog plana udaljenost između točke označenoj slovom A na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točke označene slovom B na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi cca 90,57 m, dok ta ista udaljenost na analognoj kopiji katastarskog plana iznosi cca 2,40 cm što preračunato u metre, a uzimajući u obzir mjerilo veličine 1:2880 iznosi cca 80,64 m. Nadalje, da na digitalnoj kopiji katastarskog plana udaljenost između točke označene slovom C na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do točke označene slovom D na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi cca 67,89 m dok da ta ista udaljenost na arhivskoj kopiji plana iznosi cca 2,10 cm što preračunato u metre iznosi cca 60,48 m. Dakle proizlazi da postoji odstupanje od cca 10 m između digitalnog i analognog katastarskog plana odnosno, proizlazi kako je digitalni katastarski plan pomaknut za barem cca 10 m te isti ne odražava stvarno stanje na terenu. Do navedenog stanja da je jedino moglo doći prilikom digitalizacije katastarskog plana zbog vektorizacije i rotacije.

3. Na ročištu održanom na licu mjesta dana 05. studenoga 2025. godine stranke su prvotno pokazale što iste smatraju međom njihovih susjednih nekretnina, pa prema kazivanju predlagatelja međa bi se kretala na udaljenosti 8m mjereći od rubnog zida (list 32-37) zalazeći na k. č. [katastarska čestica] gdje je predlagatelj pokazao točku koja je po njemu međa, a vještak istu fiksirao radi predodžbe pravca. Predlagatelj tvrdi da je tu među pokazao geodeta ŽG i da se ta točka iz zapada uz cestu pravolinijski proteže do krajnje istočne točke za koju predlagatelj iskazuje da završava sa unutrašnje strane suhozida.

3.1. Protustranka je osporila pokazanu među i istovremeno na licu mjesta pokazala sudu što je još po njezinim prednicima rečeno da predstavlja među na zapadnoj strani prema cesti, a to bi bio rub kamenog zida okućnice tužitelja i dalje prema istoku do točke kuta suhozida, spojnice dva suhozida koja je na suprotnoj strani spoja pokazano po predlagatelju. Navedeno da odgovara dugogodišnjem posjedovnom stanju još od vremena kada joj je to nona pokazivala jer se tako i kosilo i radilo.

4. Na istom ročištu, mjernična vještakinja dipl. ing. geod. Milka Kosanović prvotno je analizirala viđenje tijeka jugozapadne međe k. č. [katastarska čestica], pokazane po predlagatelju krenuvši iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku i taj pravac opisala kao tijek međe prema katastarskom planu, dok da je protustranka pokazala tijek njenog viđenja međe, a koji pravac prati nekadašnji položaj suhozida koji je danas u lošem stanju u većoj polovici sjeverozapadnog dijela te nastavak ostatka suhozida u jugoistočnom smjeru do spoja dva suhozida, a koje stanje sukladno pregledu arhivske građe odgovara stanju posjeda tumačeći ortofotosnimke od 1968. godine do izvođenja makadamskog puta.

5. Pregledom predočenog ortofotosnimaka iz 1968. godine, koji je snimak zamagljen, vidljivo je samo razgraničenje, ali ne i suhozid, dok je na ortofotosnimku iz 2011. godine vještakinja ukazala na vidljiv suhozid, što da potvrđuje i snimak iz 2016. godine, da bi na snimku iz 2018. godine zbog raslinja suhozid bio samo djelomično vidljiv, a onda sve lošije vidljiv u narednim snimcima iz 2022. godine gdje je prekriven raslinjem i djelomično urušen, a istovjetno i na snimci iz 2023. godine (list 24-30).

5.1. Analizirajući predočene ortofotosnimke vještakinja ukazuje da nema vidljivog razgraničenja u načinu obrađivanja jedinstvene cjeline jugozapadno od suhozida, što znači da posjednik k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] je posjedovno obrađivao te nekretnine kao jedinstvenu cjelinu sve do suhozida prema k. č. [katastarska čestica], koja se vidljivo uočava na ortofotosnimku iz 2011. godine pa nadalje, s time da je djelomično suhozid zaklonjen živicom, što pokazuju posljednje godine orotofotosnimaka.

5.2. Vještakinja je opisala zatečeno stanje vidljivog makadamskog puta preko kojega je predlagatelj i pokazao među na udaljenosti cca. 8 m mjereći od rubnog zida koji okružuje uređenu okućnicu, navodeći da je paralelno po kazivanju predlagatelja, a ujedno paralelno po kazivanju protustranke zatečen makadamski put približno širine 3,4 m, koje se proteže sjeveroistočno od međe po kazivanju predlagatelja odnosno jugozapadno od međe po kazivanju protustranke, s time da predlagatelj ima uređenu okućnicu sa postavljenim metalnim stupovima i žičanom ogradom, pa je taj put odmaknut od postavljene ograde sa razvučenim platnom.

5.3. Vještakinja ukazuje da pokazana međa po predlagatelju, pozivajući se na katastarski plan nije vidljivo označena na terenu dok kazivanje protustranke prati, gledajući sa jugoistočne strane prema sjeverozapadu, preostali dio suhozida te nastavno u tom pravcu položaj suhozida kakav je nekad bio s time da postoji vidljiva visinska razlika između makadamskog puta i međe pokazane po protustranci odnosno ograđenog imanja žičanom ogradom u posjedu predlagatelja.

6. Svjedoci SG, JG i TG, koji su braća predlagatelja, a posljednja i majka protustranke, iskazali su sudu o načinu korištenja predmetnih nekretnina navodeći u bitnome da su predlagateljeva braća kosila i orala predmetne nekretnine 1980-ih godina pa sve do smrti njihova oca Ž, koji je preminuo 2002. godine, s obzirom da je to sve bilo njihovo vlasništvo, nakon čije smrti su se braća podijelila tako da je njiva (k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]) pripala sestri TG (protustrančinoj majci) koju SG nastavlja kositi za sestru i to pokazujući područje sve do vale i do zida. SG tvrdi da je između dviju njiva bilo otpadnog nabacanog materijala još od vremena kada je njegov brat započeo graditi kuću, a između njegove parcele i sestrine postojala visinska razlika. Tvrdi da je sve to bilo otvoreno dok brat nije nasipao makadamski put nakon smrti majke na zimu od 2023. na 2024. godinu i to na parceli sada njegove nećakinje, a prije njegove sestre, što znade jer je osobno i tu površinu, a sada makadamski put, kosio. Po njemu je međa između tih susjednih nekretnina upravo linija koja spaja točku kraja zida koja međi predlagateljičino imanje i dolje u pravcu do starog suhozida, a to je u pravilu upravo do same živice na parceli njegova brata.

6.1. Svjedok SG navodi da je upravo on obavijestio sestru, vidjevši bager, o tome što brat radi na njezinoj parceli nasipavanjem, dok ne spori da su znali prolaziti Sonjinom parcelom znajući do kuda je njeno međutim, da se na njenom nema što ni kopati ni orati. Svjedoci tvrde da znaju gdje je međa između predmetnih nekretnina jer im je to otac pokazao, a posljednji put SG kosio predmetnu nekretninu 2024. godine, pa i prethodnih godina, izuzev u razdoblju epidemije covida, tako da se i prepoznaje na predočenim fotografijama do traktora narančaste boje.

6.2. Svjedok JG istovjetno tvrdi kao i brat SG da je godinama kosio za sestru njezinu nekretninu ali i prije toga dok su i roditelji bili živi kada bratove kuće još nije ni bilo, a njive bile vidljivo odijeljene visinskom razlikom od najmanje 15 cm. Obojica tvrde da su Sonjinu njivu kosili do same živice smatrajući to međom, a živicu upravo predlagatelj posadio računajući da je to tuda njegovo, da bi odjednom nasipao put na Sonjinoj parceli. Obojica svjedoka su na licu mjesta pokazala istovjetno kao i protustranka krajnje točke predmetne međe odnosno sve do rubne točke suhozida na istočnoj strani, a onda pravolinijski po postojećem zidu prema cesti. Svi svjedoci tvrde da nikada na mjestu sadašnjeg makadamskog puta nije bilo uopće puta ali da se prolazilo i to je i po sredini, pa tako i predlagatelj prolazio uz živicu da bi išao na donji dio njegove parcele.

6.3. Svjedok TG koja je inače protustrančina majka, navodi da je predmetne nekretnine naslijedila od oca, a potom darovala kćerki to potvrdila navode braće JG i SG da ju oni održavaju košnjom. Tvrdi da je u pogledu sporne međe poštivala granicu koju je majka pokazala i to liniju koja ide od točke puta suhozida prema vali, a potom pravolinijski prema cesti kako je brat posadio živicu uz njegovu okućnicu tako da ono što je predlagatelj nasipao se nalazi na njezinoj čestici. Svjedokinji je poznato da predlagatelj tvrdi da je makadamski put na njegovoj nekretnini jer da su mu to rekli geodeti te ukazuje na još uvijek vidljivu visinsku razliku između dvije njive koja se oduvijek smatrala međom, a što je bratu trebalo biti poznato jer su svi to znali. Svjedokinja potvrđuje navode braće da nikada nije bilo puta na mjestu sadašnjeg nasipanog dijela, ali nije sporno da se prelazilo preko njive, koja su braća za nju kosila do same živice koja omeđuje imanje njezina brata, pri čemu prepoznaje i sebe na fotografiji s unukom od 26. rujna 2021. godine kada se kosilo.

6.4. Svjedok RG (rođen 1982. godine) iskazuje sudu o svojim saznanjima od 2000. godine kada je već bila sagrađena predlagateljeva kuća koju je započeo graditi u 90-im godinama, a pred 7-8 godina počeo saditi nasad kao živicu na mjestu gdje je prije toga bilo naslagano kamenje u visini 30-40 cm. O spornoj međi svjedok ima saznanja po pričanju supruge i njegove punice i braće. Tvrdi da je predlagatelj sagradio kameni zid pred 5 godina i to upravo do kuda je znao da je njegovo što i nije bilo sporno. Svjedoku je poznato da stanje na terenu odstupa od onog u katastru međutim, da nikada među braćom nije bila sporna ta međa dok je njihova majka bila živa, a svi problemi započeli nakon njezine smrti. Smatra da je predlagateljeva želja da sebi osigura drugi pristup sa stražnje strane parcele i s ulazom iz ceste, a da je i on osobno kosio cijelu površinu gdje je sada i makadamski put do živice i to konkretno 60 cm jer je pad odnosno visinska razlika te su uz njega to činila i Sonjina braća.

6.5. Svjedok EG kao predlagateljev šogor tvrdi kao i sam predlagatelj da je međa cca. 8 m od živice, što je čuo u drugom sudskom postupku gdje se mjerilo, a on i sam svjedočio. Tvrdi da je predlagatelj kosio površinu sada nasipanog makadamskog puta ali i ostataka njive koju su kosila i druga braća. Svjedoku je poznato da je UG posadio živicu i sagradio kameni zid prema cesti to vjeruje da je predlagatelj s namjerom ostavio taj pristup da bi mogao pristupiti parceli sa stražnje strane, a nasipao bio gdje je bio "kolovoznik" kuda se išlo traktorom.

6.6. Svjedok ĆG (rođen 1968. godine) iskazuje sudu o svojim saznanjima kao predlagateljev šogor tvrdeći da je predmetna površina koju je UG nasipao šljunkom predstavlja sastavni dio njegove parcele iako je živicu kojom je omeđio dvorište pred 10-15 godina posadio prije nasipanog šljunka. Ovaj svjedok tvrdi da je šljunak oduvijek tamo pa predočivši mu fotografije lista 45, 46 i 47 nastavlja navodima da bez obzira što nije bilo šljunka na tim fotografijama, da se tuda prolazilo pa i on osobno traktorom jer mu je S rekao da je to njegovo. Svjedok navodi da pretpostavlja da i protustranka znade do kuda je J, to potvrđuje da je S postavio živicu i mrežu i sagradio kameni zid prema cesti u čemu mu je i on pomogao pred 7-8 godina. Makadamski put tvrdi da koristi isključivo UG, a da nikoga od obitelji protustranke nije vidio da kosi njezinu njivu pa pretpostavlja da su to braća SG i JG, ako i jesu.

7. Predlagatelj izričito spori da bi ikada tu bilo suhozida već da se radilo o nabacanom kamenju kako je to vidljivo iz ortofotosnimku iz 2011. godine, a nastalo ranije od 2006. godine do tada. Živicu uz ogradu da je posadio 1996. godine i da je bez obzira na to da je kosio izvan te živice smatrajući površinu makadamskog puta svojom. Njegova kuća da ima dvije stambene jedinice od kojih se etaža na katu iznajmljuje turistima tako da oni imaju izravan pristup iz ceste i dvorište dok njegova obitelj stanuje u prizemlju i koriste ovaj put s donje strane i tako od početka iznajmljivanja 2020. godine, a nasipano u studenom 2024. godine. Navodi da nikoga nije obavještavao o tome da će nasipati tu površinu jer mu je prije toga geodeta potvrdio da je to njegovo što da je prethodno kosio i koristio za prolaz. Nakon što je put nasipan potvrđuje navode protustranke da je i ona angažirala svog geodetu i da je bila pozvana na teren kada je predočila kuda po njoj ide međa, s čime se on nije složio i pokazao među po katastru koju je njegov geodeta potvrdio. Glede suhozida na jugoistoku potvrđuje navode vještaka da se oduvijek nalazi na istom mjestu gdje je na jugoistočnoj strani predmetne sporne međe predlagatelj i pokazao krajnju međnu točku.

8. Protustranka iskazuje o svojim najranijim sjećanjima predmetnih nekretnina od 1995. godine, kada je predlagatelj na svojoj nekretnini već gradio kuću, a sve okolo bila njiva koja se samo kosila. Između susjednih nekretnina tvrdi da nije bilo živice već sve otvoreno, a jedino je postojala visinska razlika između njih kako je i danas vidljivo. Majčina braća SG i JG da su kosili njihovu njivu, a to činili redovito do uspona odnosno do sadašnje živice kojom je UG omeđio svoju parcelu i nikada prigovora nije bilo. Tvrdi da je spor nastao kada je UG nasipao put u 2024. godini u studenome, i to učinio na njezinoj njivi što je potvrdila i geodetkinja BG, a istovjetno je tvrdila i nona navodeći da su suhozidi međa kojom trasom je UG i omeđio svoju nekretninu živicom i ogradom. Međutim, sada da se on s time više ne slaže i svojim geodetima dokazuje da je međa odmaknuta po katastru i ide po tom makadamskom putu nekih 14 metara od živice.

9. Sukladno odredbi čl. 103. st.1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 69/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - u daljnjem tekstu ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

10. Odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZV-a propisano je kako će sud među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ukoliko je to moguće i ako stranke na to pristanu, a ukoliko ne može na taj način urediti među da će to učiniti prema sporazumu susjeda (stranaka), no ukoliko stranke ne postignu sporazum među će sud urediti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni suda.

11. Međa je linija-crta, zamišljeni pravac koji razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice) i njome se označuje dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa u geodetskom smislu predstavlja crtu na mapi (katastarskom planu) koja razdvaja dvije katastarske čestice. U naravi se ta crta označuje međašnim znakovima. Granice između susjednih katastarskih čestica označavajući se međašnim znacima, a kao takvi služe zidovi, plotovi, razne vrste ograda, živica i drugih prepreka ali i druge stvari koje služe kao međašni znaci. Kada se takvi međašni znaci koji služe upravo za raspoznavanje te crte razgraničenja između dviju susjednih nekretnina zbog bilo kakve okolnosti oštete da bi se moglo dogoditi da se međa više neće raspoznati ili se međa više ne razaznaje ili postaje sporna tada svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvan parničnom postupku obnovi ili ispravi među.

12. Zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u biti je vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku tek je predmnijeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici.

13. U konkretnom slučaju, predlagatelj podnosi ovaj prijedlog radi uređenja međe tvrdnjom da međa između njegove i Biljaninih nekretnina predstavlja liniju koja se proteže preko nasipanog makadamskog puta kako to odgovara i liniji iz katastarskog operata, što da je potvrđeno i po geodeti kojeg je osobno angažirao, a i neovisno o tome kosio i održavao tu nekretninu izvan zidina i živice kojima je ogradio svoje dvorište.

14. Protustranka izričito spori da bi predlagatelj bio u posjedu nekretnine izvan živce i omeđenog dijela dvorišta koji dio nekretnine je uzvišen spram njezine susjedne no, istovremeno ne spori da bi UG prolazio po njezinoj nekretnini niti spori da su to činili prednici kada su nekretnine bile od istog vlasnika.

15. Stav je ovoga suda da prikazi ortofotosnimaka iz povijesti jasno potvrđuju iskaze saslušanih svjedoka predloženih po protustranci i same protustranke kada tvrde da je međa između predmetnih nekretnina bila jasno razgraničena visinskom razlikom terena, dijelom i suhozida i nabacanog kamenja i da se takvom poštivala po prednicima, pa kroz diobu i promjenu vlasnika isti sačuvali posjed upravo kako su to činili prednici. Ujaci protustranke potvrđuju njezine navode da su kosili i dalje održavaju na zamolbu sestre i nećakinje predmetne nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]) do same živice i mreže koju je osobno postavio predlagatelj i time ogradio svoje dvorište smatrajući to međom koju je na vidljiv način predlagatelj i postavio to izgradio kameni zid prema cesti do krajnje točke njegova posjeda.

16. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je uredio među počevši od krajnje točku na postojećem kamenom zidu uz cestu obilježene točkom sl. A u skici vještaka i na licu mjesta crvenom bojom na kamenom zidu od koje se pravac međe proteže u smjeru jugoistoka do točke obilježene sl. B stabilizirane metalnim klinom u zemlji i obojene crvenom bojom koja točka odgovara krajnjoj južnoj točki postojećeg starog suhozida vidljivog na ortofotosnimcima iz povijesti.

16.1. Stav je ovoga suda da prikaz ortofotosnimaka iz povijesti jasno potvrđuju iskaze saslušanih svjedoka predloženih po protustranci i same protustranke, kada tvrde da je međa između predmetnih nekretnina bila jasno razgraničena visinskom razlikom terena, dijelom i suhozida i nabacanog kamenja i da se takvom poštivala po prednicima, pa kroz diobu i promjenu vlasnika isti sačuvali posjed upravo kako su to činili prednici. Navedeno potvrđuje ograđivanje predlagateljevog dvorišta prema nekretninama protustranke gradnjom kamenog zida prema cesti, sadnjom žive ograde i postavljanjem željezne ograde, što svakako ukazuje da je time na očigled svima pokazao svoja vlasnička ovlaštenja i to odgovaralo razgraničenju nekretnina u povijesti kako to potvrđuju ujaci protustranke odnosno njegova braća.

17. Slijedom svega naprijed navedenog, sud je uredio među prema posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda imajući u vidu izvršeno omeđivanje okućnice predlagateljevog imanja, vidljive suhozide na starim ortofotosnimkama i činjenicu da katastarska mapa odstupa od stanja na terenu zbog zatečene deformacije pri čemu iskaze svjedoka predloženih po protustranci prihvaća u cijelosti kao istinite jer su takvi i potvrđeni prikazima ortofotosnimaka analiziranih po vještaku geodetske struke.

18. Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima uz sudjelovanje sudskog mjerničnog vještaka smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati (čl. 103. st. 5. ZV).

19. Nadalje nakon što je sud u ovom postupku uredio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no ove stranke koje su sudjelovale u postupku uređenja međa ne mogu to zahtijevati nakon proteka roka od6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u ovome postupku (čl. 103. st.6 ZV).

U Rovinju, 08. srpnja 2026. godine

Sutkinja:

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

- pun. predlagatelja

- pun. protustranke