REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1883/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krstanović Čada, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Nike Skelina, univ. spec. iur., u pravnoj stvari tužitelja CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Jaklinu, odvjetniku u Zagrebu, Nežićeva ulica 2F, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnici Ivani Štih, odvjetnici u Grgić & Partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon provedene javne, usmene i neposredne glavne rasprave zaključene 7. srpnja 2026., 8. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužitelju JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 2.202,00 EUR (dvije tisuće dvije stotine i dva eura i nula centa) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče

- na iznos od 1.940,00 EUR od 26. studenoga 2022. pa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a

- na iznos od 262,00 EUR od 18. prosinca 2025. pa do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena,

sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.340,68 EUR (dvije tisuće tri stotine i četrdeset eura i šezdeset i osam centi) zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 8. srpnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u bitnom navodi kako je 21. srpnja 2021. stradao u prometnoj nezgodi u Zagrebu kao putnik u osobnom automobilu. Navodi da je u štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede opisane u dostavljenoj liječničkoj dokumentaciji (istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje desnog ramena i natučenje lijevog koljena) te potražuje naknadu neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 2.202.00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 25. studenoga 2022. (dan podnošenja odštetnog zahtjeva) pa do isplate. Predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev te potražuje trošak parničnog postupka.

2. Tuženik u bitnom osporava osnovu i visinu štete, kao i uzročno-posljedičnu vezu navodeći da medicinska dokumentacija sačinjena nakon 21. srpnja 2021. nije u vezi sa štetnim događajem jer je tužitelj nakon pregleda 21. srpnja 2021. (dan štetnog događaja) idući put bio kod liječnika tek tri mjeseca kasnije, a slijedom čega smatra da se tegobe s vratnom i slabinskom kralježnicom ne koje se tužitelj naknadno žalio ne mogu dovesti u uzročnu vezu s predmetnim štetnim događajem. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev i potražuje trošak parničnog postupka.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-04/21-P- 2098-4/2021 od 19. listopada 2021. (stranice spisa 5-6), dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb, klasa 740- 08/25-01/33 zajedno s preslikom spisa predmeta i DVD medija s fotografijama prometne nezgode od 21. srpnja 2021. u kojoj je sudjelovao tužitelj (stranica spisa 166), liječničku dokumentaciju tužitelja, uključujući i njegov zdravstveni karton (stranice spisa 7-16, 60- 126), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Božidara Šebečića (stranice spisa 143- 147), kao i odštetni zahtjev (stranice spisa 17-18).

Sud u tijeku postupka nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke s obzirom na to da je tužitelj na ročištu 7. srpnja 2026. odustao od prijedloga za njegovim saslušanjem, a niti je provodio kombinirano prometno-sudskomedicinsko vještačenje s obzirom na to da je tuženik odustao od prijedloga za provođenjem kombiniranog vještačenja na ročištu 7. srpnja 2026. godine.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet ovog spora jest zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete u vezi sa štetnim događajem od 21. srpnja 2021. godine.

6. U tijeku postupka među strankama nisu sporni nastanak štetnog događaja, kao ni aktivna i pasivna legitimacija, ali su sporne osnova i visina tužbenog zahtjeva te uzročno- posljedična veza.

Pritom je potrebno navesti kako je stav ovoga suda da je ustrajanje tuženika na osporavanju uzročno-posljedične veze paušalno s obzirom na to da je tuženik odustao od prijedloga za provođenjem kombiniranog prometno-sudskomedicinskog vještačenja, a nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka nije prigovarao pa stoga nije ponudio nikakav odgovarajući dokaz na taj svoj navod.

7. Prije svega, neosnovan je prigovor zastare što ga ističe tuženik (v. stranicu spisa 162) za preinačeni dio tužbenog zahtjeva s obzirom na to da je zahtjev za isplatom povišenog dijela izjavljen iz iste pravne osnove iz koje je izjavljen i prvobitno postavljeni zahtjev, a slijedom čega se i na povišeni dio zahtjeva rok zastare računa kao da je istaknut uz tužbu, a ne od dana preinake tužbe, a o čemu postoji mnogobrojna sudska praksa drugostupanjskih sudova (v. npr. rješenje Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 3732/2024-2 od 15. srpnja 2025.).

8. Radi utvrđivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva, ali i radi utvrđenja visine štete i uročno-posljedične veze sud je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Božidaru Šebečiću (područje vještačenja: medicina, grane vještačenja: opća kirurgija, ortopedija i traumatologija) koji je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je tužitelj u štetnom događaju zadobio istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje desnog ramena i natučenje lijevog koljena pri čemu je stalni sudski vještak zaključio kako su predmetne ozljede (istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje desnog ramena i natučenje lijevog koljena) u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, dok bolovi u slabinskoj kralježnici koje je tužitelj trpio nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, već su posljedica kroničnog lumbalnog sindroma kod tužitelja, a isto tako u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem nisu ni sadašnje tegobe s lijevim koljenom, već samo natučenje što ga je tužitelj pretrpio, jer su tegobe lijevog koljena posljedica oštećenja hrskavice do kojeg je došlo prije štetnog događaja, a kako proizlazi iz zdravstvenog kartona tužitelja.

U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak je utvrdio kako su sadašnje tegobe tužitelja uzrok smanjenja životne aktivnosti od 4%, a od čega 3% otpada na degenerativne promjene, a 1% na ozljedu vrata iz štetnog događaja.

U pogledu trajanja i intenziteta fizičkih bolova stalni sudski vještak u svom mišljenju navodi da je bol jakog intenziteta trajala jedan dan, srednjeg osam dana te manjeg intenziteta dva mjeseca kumulativno pri čemu je zaostale povremene bolove u vratu uključio u smanjenje životne aktivnosti.

U vezi s trajanjem i intenzitetom straha, stalni sudski vještak navodi kako je tužitelj trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja, dok je u nastavnu liječenja trpio sekundarni strah, tj. zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, jačeg intenziteta jedan dan, srednje intenziteta pet dana, a manjeg intenziteta četiri tjedna kumulativno.

Konačno, u pogledu tuđe pomoći i njege stalni sudski vještak navodi da je predmetna bila potrebna dva sata dnevno kroz dva tjedna, a koja se sastojala u pomoći kod obavljanja težih kućanskih poslova, kao i pomoći oko nabavke i pripreme hrane.

Predmetno vještačenja prihvaća ovaj sud s obzirom na to da je stručno, logično objektivno i međusobno neproturječno i utemeljeno na uvidu u mjerodavnu liječničku dokumentaciju pri čemu stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka, a niti su tražile njegovo usmeno saslušanje na ročištu.

9. Nakon nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka tužitelj je podneskom od 29. svibnja 2025. preinačio tužbu na način da je povisio tužbeni zahtjev s prvotno postavljenih 1.940,00 EUR (stranica spisa 3) na 2.202,00 EUR (stranica spisa 157), a koju preinaku je sud dopustio raspravnim rješenjem pod poslovnim brojem Pn-1883/2023-30 od 17. prosinca 2025. godine.

10. Slijedom prethodno navedenoga, a uzimajući u obzir karakter ozljeda i dob tužitelja (rođen 1971.), kao i činjenicu da je štetni događaj pogoršao zdravstveno stanje vratne kralježnice tužitelja kako proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, a do kojeg pogoršanja ne bi došlo da nije bilo štetnikovog protupravnog djelovanja, ovaj sud smatra da sukladno članku 1095. stavku 1. i članku 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011. i 78/2015. – dalje u tekstu: ZOO) tužitelju pripada pravična novčana naknada na ime neimovinske štete u iznosu od 2.090,00 EUR te u iznosu od 112,00 EUR na ime imovinske štete (tuđa pomoć i njega) pri čemu su stranke na ročištu 17. prosinca 2025. učinile nespornom cijenu sata u iznosu od 4,00 EUR (stranica spisa 162), a što kada se pomnoži sa brojem potrebnih sati tuđe pomoći i njege utvrđenim od stalnog sudskog vještaka (stranica spisa 147) na koje mišljenje stranke nisu imale prigovora iznosi 112,00 EUR koliko je tužitelj i tražio.

11. Na prvotno postavljeni zahtjev, tj. na iznos od 1.940,00 EUR trebalo je dosuditi zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, dakle od 26. studenoga 2022., a sukladno članku 12. stavku 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014. i 155/2023.) koji je lex specialis u odnosu na ZOO, dok je tužbeni zahtjev valjalo odbiti u dijelu koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu za 25. studenoga 2022. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva (stranica spisa 17).

Da je shvaćanje ovog suda u pogledu početka tijeka zakonske zatezne kamate na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev ispravno potvrđuje i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao najvišeg suda u Republici koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni (v. presudu Vrhovnog suda, poslovni broj Rev- 373/2022-3 od 29. studenoga 2022.).

Na preinačeni dio tužbenog zahtjeva, tj. na iznos od 262,00 EUR za koliko je tužitelj povisio zahtjev, trebalo je dosuditi zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog dana nakon preinake, tj. od 18. prosinca 2025., a ne kako to neosnovano zahtijeva tužitelj od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tuženik je na ročištu 17. prosinca 2025. osporavao tijek zakonske zatezne kamate na preinačeni dio (stranica spisa 162), dakle na 262,00 EUR, a koji prigovor je osnovan što potvrđuje i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Revd-886/2024-2 od 18. prosinca 2024. godine.

U predmetnoj revizijskog odluci, Vrhovni sud je zauzeo shvaćanje kako je tuženik u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen jer tuženik ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva.

Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate na iznos od 262,00 EUR od 25. studenoga 2022. pa do 17. prosinca 2025. godine.

12. Odluka o stopi zakonske zatezne kamate donesena je na temelju članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

Tako je kamatna stopa za razdoblje od 16. studenoga 2022. do 31. prosinca 2022. dosuđena po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena (članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“, broj: 78/2015.), za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (članak 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima, „Narodne novine“, broj: 114/2022.), a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (članak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosnima, „Narodne novine“ broj: 155/2023.).

13. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavku 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a, a sami trošak odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/2023. i 107/2025. – dalje u tekstu: OT) uzimajući u obzir vrijednost konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.202,00 EUR.

Tako je tužitelju valjalo priznati 100 bodova na ime odštetnog zahtjeva od 25. studenoga 2022. (Tbr. 32. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime tužbe od 17. srpnja 2023. (Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime podneska od 25. listopada 2023. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime ročišta od 9. siječnja 2024. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 25 bodova na ime podneska od 16. siječnja 2024. (Tbr. 8. toč. 4. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 25 bodova na ime podneska od 25. siječnja 2024. (Tbr. 8. toč. 4. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 25 bodova na ime podneska od 22. svibnja 2025. (Tbr. 8. toč. 4. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime podneska od 29. svibnja 2025. (Tbr. 8. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), 100 bodova na ime ročišta od 17. prosinca 2025. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a), kao i 100 bodova na ime ročišta od 7. srpnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a) odnosno ukupno 775 bodova, a što kada se uzme u obzir vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT-a) iznosi 1.550,00 EUR na koji iznos je valjalo priznati i pripadajući PDV (25%) sukladno Tbr. 46. OT-a (387,50 EUR), a što ukupno iznosi 1.937,50 EUR.

Pritom je potrebno navesti i kako je trošak podneska od 16. siječnja 2024. priznat s obzirom na to da je sud tražio dostavu dokaza o plaćanju predujma pa je stoga tužitelj morao postupiti po nalogu suda (v. stranicu spisa 51), a po istoj osnovi je priznat i trošak podneska od 22. svibnja 2025. (v. stranicu spisa 152).

Trošak podneska od 25. siječnja 2024. priznat je s obzirom na to da je raspravnim rješenjem ovoga suda pod poslovnim brojem Pn-1883/2023-6 od 9. siječnja 2024. tužitelju bilo naloženo da po punomoćniku dostavi svoj zdravstveni karton, a što je tužitelj i pokušao, ali je liječnica obiteljske medicine odbila uručiti mu njegov zdravstveni karton pa je o tome imao obvezu obavijestiti sud kako bi se naložilo liječnici obiteljske medicine dostava zdravstvenog kartona, a na čemu je inzistirala i protivna stranka (stranica spisa 26) pa je stoga prema shvaćanju ovog suda riječ o nužnom trošku u smislu članka 155. ZPP-a.

Isto tako tužiteljici je valjalo priznati 300,00 EUR na ime plaćenog predujma za provođenje medicinskog vještačenja, kao i 33,18 EUR na ime plaćene pristojbe na tužbu (stranica spisa 19) te 70,00 EUR na ime pristojbe na prvostupanjsku presudu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/2018. i 51/2023.) i na temelju njega donesene Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi. U preostalom dijelu (za 105,20 EUR) zahtjev tužitelja na ime troška sudske pristojbe valjalo je odbiti kao neosnovan.

Slijedom navedenoga, ukupno je tužitelju valjalo dosuditi na ime troška parničnog postupka iznos od 2.340,68 EUR.

14. Na temelju članka 155. ZPP-a tužitelju nisu priznati troškovi podnesaka od 15. svibnja 2024., 11. listopada 2024., 9. prosinca 2024., 21. veljače 2025., 25. ožujka 2025., 27. lipnja 2025., 27. siječnja 2026., 4. ožujka 2026., 30. ožujka 2026. te 11. svibnja 2026. s obzirom na to da predmetni podnesci u bitnom predstavljaju požurnice koje nisu bile potrebne uzimajući u obzir da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 17. srpnja 2023., a da je presuda donesena unutar instruktivnog roka od tri godine propisanog člankom 185. stavkom 2. ZPP-a, kao i činjenice da sud upravlja postupkom pa stoga i dinamikom određivanja sudskih radnji u postupku (članak 311. ZPP-a).

Isto tako, tužitelju nije priznat trošak na ime ročišta za objavu presude s obzirom na to da nije izvjesno hoće li pristupiti na predmetno ročište ili ne pa će stoga, u slučaju pristupanja na ročište, a uzimajući u obzir da je pravodobno postavljen zahtjev za naknadu troška, sud predmetni trošak dosuditi naknadno zasebnim rješenjem u slučaju da tužitelj pristupi na ročište za objavu presude.

15. Kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je na temelju članka 151. stavka 3. ZPP-a kojim je propisano da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka pod uvjetom da je stranka tražila zateznu kamatu na trošak. Kako je tužitelj potraživao zakonsku zateznu kamatu, to mu je predmetnu valjalo i dosuditi od dana donošenja presude pa do isplate po stopi propisanoj člankom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosnima, „Narodne novine“ broj: 155/2023.

16. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 8. srpnja 2026.

Sutkinja

Andrea Krstanović Čada

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ove odluke (348. stavak 1. u vezi s člankom 357. ZPP- a), a o žalbi odlučuje županijski sud (članak 348. stavak 3. ZPP-a).

Dostaviti:

- tužitelju putem punomoćnika, zajedno s rješenjem o pristojbi na prvostupanjsku presudu

- tuženiku putem punomoćnice