Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: Pn-125/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški u ime Republike Hrvatske po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po odvjetnicima Nemanji Nožiniću, Goranu Tomljanoviću i Mariju Maričeviću iz Odvjetničkog društva Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o., Nova Gradiška , protiv tuženika LOVAČKA UDRUGA „NAZIME“, Gređani 200, OIB 14127992981 , zastupanog po Kseniji Penić odvjetnici iz Slavonskog Broda, radi naknade štete, nakon održane glavne javne rasprave dana 1. srpnja 2026., održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja a u nenazočnosti uredno pozvanog tužitelja osobno i punomoćnice tuženika, te nakon objave presude dana 8. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik LOVAČKA UDRUGA „NAZIME“, Gređani 200, OIB 14127992981, dužan je tužitelju CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete platiti iznos od 946,58 eur sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29.st.8. Zakona o obveznim odnosima, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 8. srpnja 2026. do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za tijek zakonske zatezne kamate za utuženi iznos od 946,58 eur za razdoblje od 20. 09. 2022. godine do 7. srpnja 2026.

III. Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 1.870,55€ Eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29.st.8. Zakona o obveznim odnosima, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, počevši od dana donošenja prvostupanjske presude 8. srpnja 2026. do isplate, sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Sa preostalim zatraženim troškom preko dosuđenog stranke se odbijaju.

Obrazloženje

1. Tužitelj je utužio tuženu tužbom od 24.2.2023. radi naknade štete na usjevu nastale od divljači. Tužitelj navodi da je vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica]- livada prišeš sa 2689, u zk. ul. [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica]-livada prišeš sa 6285 m2, u zk. ul: [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica] - livada prišeš sa 4410 m2. Navedeno poljoprivredno zemljište tužitelj nesmetano posjeduje i obrađuje na način da predmetne čestice u naravi predstavljaju jednu poljoprivrednu cjelinu koju tužitelj obrađuje te na istoj uzgaja kukuruz.

Sredinom rujna 2022. godine na gore navedenim nekretninama u posjedu i vlasništvu tužitelja, divlje svinje koje obitavaju u lovištu tuženika, uništile su gotovo u cijelosti urod kukuruza na zasijanoj površini. Tužitelj je prethodno poduzeo zaštitne mjere te je koristio raspoloživa mu sredstva i to žičanu ogradu/strujni pastir, kako bi sačuvao zasijani kukuruz i urod, ali su sva nastojanja tužitelja ostala bez uspjeha, zbog čega je tužitelj pretrpio veliku štetu.

Odmah po uočenju nastale štete od divljači na usjevu tužitelja tužitelj je dana 19 rujna 2022., sukladno čl. 82. Zakona o lovstvu, o predmetnoj šteti poslalo obavijest tuženiku, koji po obavijesti nije izašao na lice mjesta, niti je išta poduzeo, niti je sačinio zapisnik o šteti od divljači. O istoj šteti, tužitelj se putem punomoćnika obraćao tuženiku sa zahtjevom za ponudu za naknadu štete u dva navrata i to zahtjevom od dana 07.10.2022. i 22.11.2022. s tim da je o prvom pismenu tuženik obaviješten ali isto nije podigao, dok je drugo pismeno tuženik zaprimio dana 29.11.2022. ali tužitelja nije povratno kontaktirao niti dao kakvu ponudu radi naknade štete.

Tužitelj je radi procjene nastale štete na usjevu angažirao ovlaštenog sudskog vještaka za poljoprivredu i procjenu poljoprivrednog zemljišta Danka Mjertana, dipl. ing. agr. te je temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka poljoprivredne struke utvrđeno da je na zasijanom kukuruzu na navedenim nekretninama u posjedu i vlasništvu tužitelja nastupila šteta od divljih svinja u ukupnom iznosu od 1.558,77 €/11.737,60 kn. Predmetne nekretnine tužitelja na kojima je nastala šteta nalaze se na području gdje je i lovište tuženika, a predmetnu štetu su počinile divlje svinje iz lovišta tuženika, LU „ J“, C, pa je isti iz razloga što gospodari i ovlaštenik je lova u istom lovištu, odgovoran nadoknaditi štetu tužitelju.

Tužitelj se obraćao tuženiku obaviješću/prijavom o nastaloj šteti kao i zahtjevima za davanjem ponude za naknadu štete no do mirnog rješenja spora nije došlo uslijed tuženikova potpunog ignoriranja prijave i zahtjeva. Tuženik odbija nadoknaditi štetu tužitelju pa tužitelj predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka usvoji tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava u cijelosti osnov i visinu tužbenog zahtjeva te postojanje odgovornosti za naknadu štete. Navodi da tužitelj ničim ne dokazuje da bi štetu prouzročile divlje svinje iz tuženikovog lovišta. Tuženik ističe kako Zakon o lovstvu predviđa aktivnost tužitelja u zaštiti svojih usjeva. Tužitelj ničim ne dokazuje da bi postupio sukladno čl. 79. Zakona o lovstvu te poduzeo sve mjere radi zaštite svojih parcela. Tuženik se protivi predloženim dokaznim prijedlozima a poglavito na lazu i mišljenju poljoprivrednog vještaka ZP koje je tužitelj priložio u spis. Tuženik smatra da je isto izrađeno isključivo po narudžbi tužitelja, te se tuženik protivi korištenju istoga u svrhu dokazivanja. Tužitelj je imao mogućnost osiguranja dokaza, a koji procesni institut osigurava vjerodostojnost dokaza u parničnom postupku prilikom utvrđivanja naknade štete. Tužitelj da je protivno toj mogućnosti, sam angažirao vještaka koji je sačinio nalaz i mišljenje čijoj se objektivnosti tuženik protivi, budući isti nije bio obaviješten niti pozvan na očevid na licu mjesta, kojom prilikom je vještak utvrđivao činjenice koje su ključne za izradu nalaza i mišljenja. Tuženik predlaže na okolnost eventualnog nastanka štete, te komunikacije tužitelja s tuženikom prije utuženja saslušati lovnika tuženika ĆP. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka.

3. Sud je u ranijem prvostupanjskom postupku nakon provedenih dokaza donio presudu sa 20.12.2023. pod ranijom oznakom predmeta Pn-35/2023 kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja na utuženi iznos od 1.558,77 € /11.737,60kn kolika je bila vrijednost nastale štete na usjevu kukuruza kod tužitelja u rujnu 2022. nastala od divljih svinja na česticama koje je obrađivao tužitelj a sve prema nalazu napravljenom po ZP dipl. ing. agronomije inače sudskom vještaku za poljoprivredu napravljenom u prosincu 2022. (str. 10 – 28 spisa) kojeg je angažirao tužitelj bez provođenja izvanparničnog postupka osiguranja dokaza.

Na istu presudu tuženik je uložio žalbu pa je po navodima iz žalbe tuženika drugo stupanjski Županijski sud u Puli – Pola u predmetu Gž-493/2025-2 ukinuo prvostupanjsku presudu od 20.12.2023. i predmet vratio na ponovno suđenje. U žalbi tuženik tvrdi da je u postupku počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) jer da se presuda ne može ispitati, da je izreka presude nerazumljiva i proturječna obrazloženju i dokazima koji prileže spisu. Ističe da činjenica, da li se on odazvao ili ne pozivu tužitelja za naknadu štete ne predmnijeva vjerodostojnost provođenja vještačenja prije utuženja, bez pokretanja postupka za osiguranje dokaza koji procesni institut upravo jamči vjerodostojnost utvrđenja nastanke i visine štete u ovakvim slučajevima. Sud u odluci da nije odgovorio na prigovore tuženika da isti nije bio pozvan niti obaviješten o očevidu radi procjene štete koju je procjenu sačinio sudski vještak Danko Mjertan kojeg je angažirao tužitelj. Sud je saslušao Danka Mjertana na ročištu održanom 20. studenog 2023. no ni iz zapisnika sa tog ročišta, a niti iz presude nije jasno da li je isti saslušan u svojstvu vještaka ili svjedoka. Isto tako tužitelj je utužio štetu na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je upisano vlasništvo treće osobe HP o čemu se tijekom cijelog postupka nije izjasnio niti tužitelj niti vještak, a niti sud u obrazloženju odluke. Tuženik žalbom osporava i odluku o parničnom trošku.

4. Među strankama je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva a po tuženiku je sporno i da li je šteta na usjevu tužitelja nastala od divljih svinja iz lovišta tuženika. Po tuženiku je sporan i način na koji je tužitelj izvršio procjenu nastale štete na svoj usjevu a obzirom da je nalaz napravljen po poljoprivrednom vještaku kojeg je angažirao tužitelj a ne kroz sudski izvanparnični postupak osiguranja dokaza.

Sporno je da li je tužitelj na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu HP posijao kukuruz uz znanje i odobrenje vlasnice.

5. Sud je proveo dokaze u smislu odredbe čl. 220 st. 2 ZPP-a uvidom u z.k. izvatke uz tužbu, u pismeno obraćanje tužitelja lovačkoj udruzi, u potvrdu o primitku pošiljke poslane putem pošte, u elaborat o procjeni štete nastale od divljači sa fotografijama, u podneske stranaka, u podnesak tužitelja kao oštećenika lovačkoj udruzi od 7.10.2022. i 22.11.2022. sa preslikom povratnice, u skicu lovišta tuženika, u ispis iz registra udruge na dan 21.2.2023., u odgovor na tužbu, u iskaz saslušanog poljoprivrednog vještaka ZP, u iskaz saslušane svjedokinje FP, u iskaz tužitelja JP, u pismeni nalaz poljoprivrednog vještaka Dubravka Obadić od 12.2.2026., u usmeno očitovanje istog vještaka na ročištu od 9.6.2026.

6. Ročište od 20. studenog 2023. održano je u nazočnosti punomoćnika stranaka te se pri očitovanju na navode odgovora na tužbu tužiteljska strana poziva na dostavljeni pismeni nalaz poljoprivrednog vještaka ZP kojeg je tužitelj samostalno angažirao te tužitelj tvrdi da su navodi tuženika neutemeljeni u pogledu primjedbi na dostavljeni nalaz o procjeni i visini štete jer da je poljoprivredni vještak utvrdio uzrok i način nastanka štete, opseg štete i vrijednost naknade štete na usjevu tužitelja. Tužitelj tvrdi da nije procesna pretpostavka za podnošenje tužbe za naknadu štete provođenje sudskog izvanparničnog postupka osiguranja dokaza. Provedeno poljoprivredno vještačenje na usjevu kukuruza je osnovano i podobno za korištenje u ovoj pravnoj stvari jer je sudski vještak po zakonskoj poziciji i ovlaštenjima dužan nalaz izraditi stručno i objektivno vještačenje bez obzira tko je naručio isto. Nije bilo vremena za provođenje postupka osiguranja dokaza u kontekstu nastanka štete i sprečavanja iste, a da je proveden postupak sudskog osiguranja dokaza protustanka nikada do sada istome nije bila nazočna. Sudska presuda se može temeljiti na preliminarnom vještačenju izrađenom po ovlaštenom sudskom vještaku van postupka osiguranja dokaza te ga sudovi tretiraju kao objektivno i stručno vještačenje.

7. Poljoprivredni vještak Danko Mjertan se na istom ročištu od 20. studenog 2023. usmeno očitovao te iskazao da je u svom pismenom nalazu iz studenog 2022. naveo da je šteta na usjevu nastala od divljači a prema izvidnom stanju na licu mjesta od 7.11.2022. a nije naveo od koje vrste divljači. Prema zatečenim krugovima u kukuruzu i izvaljanim stabljikama kukuruza u konkretnom slučaju šteta je nastala od divljih svinja a to je pretpostavka po izgledu njive. Da je šteta nastala od srndaća ili druge divljači ona bi izgledala drugačije jer visoka divljač ne valja stabljike kukuruza već više pravi štetu na klipu kukuruza. Od zaštite tužitelj je imao postavljen električni pastir oko svoje njive koji je bio u funkciji a vlasnik ga je isključio kada je vještak došao na vještačenje. Tužitelj je rekao da je obilazio svoju njivu. Misli da nije koristio repelente jer je imao električnog pastira. Rekao mu je da je obavijestio lovačku udrugu no da oni nisu surađivali. Vještak pretpostavlja da je tužitelj zvao lovnika lovačke udruge ŠP da izađe na očevid kada je vještak dolazio a misli da je i on sam istoga zvao. I ranije je vještak mobitelom znao nazvati istog lovnika kada je bio očevid no isti se znao javiti pa nije došao ili se jednostavno nije javio na poziv. Vještak nije siguran no misli da ga je zvao u konkretnom slučaju. U vrijeme provedenog očevida u studenom 2022. to je bio krajnji termin da se usjev skine sa njive ali nije neuobičajeno da se ne skine ako to ne dozvoljavaju vremenski uvjeti i zrioba kukuruza ovisno o sorti, a kako je to navedeno u nalazu. Šteta na usjevu kukuruza je bila dosta velika i to u omjeru od 43% kako to stoji u nalazu. Vještak navodi da je u svom pismenom nalazu izvještačio koliki je bio stvarni prinos kukuruza po hektaru te je on iznosio 8214 kg po hektaru. Pomnoženo sa cijenom kukuruza na dan izrade nalaza u studenom 2022. dobiva se prihod od 20.370,72kn po hektaru. Kada se prihod pomnoži sa površinom 1,34ha dobije se prihod od 27.296,76kn na toj zasijanoj površini a koji prihod je umanjen za 43% koliko je procijenjena šteta od divljači pa se dobije 1.557,85€ / 11.737,60kn procijenjene štete na usjevu od divljači. Današnje cijena kukuruza je nešto niža u odnosu na izvještačeni iznos. Agrotehnički rok za skidanje usjeva kukuruza je optimalno do kraja 10. mjeseca no nije pogrešno skinuti ga početkom 11. mjeseca ako ranije nisu dozvoljavali vremenski uvjeti ili zrioba kukuruza. Sa berbom kukuruza ljudi pričekaju zbog sušenja klipa na stabljici jer kasnija berba znači manje vlage u klipovima.

Točan je prigovor tuženika da je prije donošenja ranije prvostupanjske presude koja je ukinuta sud saslušao ZP imenovanog sudskog vještaka za poljoprivrednu struku da se očituje na primjedbe tužene strane a vezano za uzrok nastanka štete na usjevu tužitelja te u zaštiti usjeva od strane tužitelja te je sud propustio istog saslušati ispravno kao svjedoka u ovom postupku a ne kao sudskog poljoprivrednog vještaka jer isti nikada nije bio imenovan za poljoprivrednog vještaka no obzirom da je saslušan i Danko Mjertan poljoprivredni vještak prihvaćen je njegov nalaz, no on se mogao saslušati samo kao svjedok vezano za primjedbe tuženika na pismeni nalaz.

8. Zbog navedenog je nakon ukidanja prvostupanjske presude sud imenovao novog poljoprivrednog vještaka rješenjem od 1. prosinca 2025. a kojim rješenjem je naloženo imenovanom poljoprivrednom sudskom vještaku Dubravku Obadić da izvrši uvid u spis Pn-125/2025 te provede vještačenje na okolnost visine nastale štete na usjevu kukuruza u jesen 2022. tužitelja JP a koja šteta je nastala na čkbr [katastarska čestica] čestice koje je bio u zakupu te čkbr [katastarska čestica] kojih je vlasnik sve u k. o. [katastarska općina]. Prilikom vještačenja imenovani vještak je dužan izvršiti uvid u elaborat o procjeni nastale štete od divljači napravljen po poljoprivrednom vještaku ZP iz [adresa] kojeg je angažirao tužitelj prije podnošenja tužbe no ne kroz sudski postupak osiguranja dokaza (str. 10 do 28 spisa). Vještak je dužan izvršiti uvid u pismeni nalaz priložen uz tužbu kao i u iskaze saslušanih svjedoka a vezano za zaštitu usjeva od divljači koje je poduzeo tužitelj a obzirom da je u nalazu navedeno da je zatečen električni pastir a tužitelj je iskazao da repelente nije koristio jer iste nije dobio od tuženika.

9. Svjedokinja FP prilikom saslušanja na ročištu od 6.12.2023. iskazala je da je supruga tužitelja te da su prošle godine imali štetu od divljih svinja na usjevu kukuruza koji su imali posijan na zemlji zvanoj livada prišeš. Radi se o više čestica koje su objedinjene u jednoj parceli. Šteta na kukuruzu je bila velika tako da su imali jako malo za obrati. Suprug je štitio usjev kukuruza na način da je oko zasijane površine stavio električnog pastira no te godine su svinje pokidale žicu na el. pastiru pa su ušle na usjev i napravile ogromnu štetu. Ove godine je el. pastir uspio smanjiti štetu od divljači u odnosu na prošlu godinu. Suprug je palio gume, obilazio kukuruze i pravio buku. U dijelu kukuruza do šikare suprug je raskrčio jedan pojas kako bi bila čistina. Suprug se obraćao lovačkoj udruzi koja ima sjedište u [adresa] i kontaktirao je sa lovnikom ĆP i rekao mu je za štetu a lovnik mu je rekao da tuži lovačku udrugu. Zna da je suprug tražio repelente od lovačke udruge a iste nije dobio već je češće dobio odgovor da ih se može tužiti za nastalu štetu. Suprug se i usmeno i pismeno obraćao lovačkoj udruzi. Štetu su prijavili i pismeno i poslali putem pošte o čemu su u spis dostavili dokaz koji je odvjetnik priložio uz tužbu. Sup ruga nitko nije kontaktirao iz lovačke udruge niti ga pozvao da zajedno obiđu usjev kukuruza koji su uništile divlje svinje. Zna da se suprug obratio i odvjetniku koji je slao opomene lovačkoj udruzi. Jednu opomenu u listopadu 2022. lovačka udruga nije preuzela a nakon što je vještak bio radi procjene štete odvjetnik je poslao još jednu opomenu koju je lovačka udruga primila ali se nije očitovala. Zna da je poljoprivredni vještak zvao lovnika ŠP kada je bio na procjeni štete na usjevu no lovnik ni je bio prisutan kada je bila procjena štete. Kukuruz su sijali za vlastite potrebe jer drže svinje pa su morali kupovati kukuruz jer nisu imali svoga. Nekada je zajedno sa suprugom išla obići zasijani kukuruz i na istom su se vidjele polegnute stabljike kukuruza i oštećeni i pojedni klipovi kukuruza koji su svinje povaljale po zemlji. Šteta nije od neke druge divljači nego baš od divljih svinja.

10. Tužitelj CP prilikom saslušanja navodi da je u svemu suglasan sa iskazom svoje supruge saslušane svjedokinje FP. Potvrđuje da se u nekoliko navrata obraćao usmeno a i pismeno lovačkoj udruzi no da ista nije izašla na lice mjesta radi procjene štete. Jednom prilikom su organizirali lov kada je još bio kukuruz na njivi i lovnik ŠP mu je rekao da su bile ženke divlje svinje a da nije bilo vepra te da su te svinje i dalje ostale u kukuruzu. Te 2022. divlje svinje su više puta pokidale električnog pastira koji štiti zasijani kukuruz pa ga je morao više puta popravljati no nije uspio sačuvati kukuruz. Tražio je repelente od lovačke udruge no iste nije dobio niti ostali poljoprivrednici koje poznaje i kojima su divlje svinje pravile štetu na usjevima. Šteta na usjevu kukuruza je po njegovoj procjeni bila sigurno tolika da se prihod prepolovio. Prvo su pojele dio kukuruza koji je bio kvalitetniji a u dijelu gdje su nizine na njivi kukuruz je slabiji i tamo su djelomično isti uništile tako da je morao kombajnirati bez obzira što je polovina površine bila uništena. I ranije je sijao kukuruz i imao je štetu od divljači no nije tužio jer je bila manja no 2022. je šteta bila stvarno velika pa je tužio lovačku udrugu. Šteta na usjevu je bila najveća u rujnu 2022. pa se zbog toga više puta obratio lovačkoj udruzi i usmeno i pismeno. Štitio je kukuruz na način kako je supruga rekla, obilazio ga je, imao električni pastir, palio gume, pravio buku ali ništa nije pomoglo. Ovog proljeća je morao kupovati kukuruz po cijeni od 2,5kn do 3,00kn po kilogramu. Sadašnja cijena kukuruza je 2,5kn za koliko se može kupiti a na proljeće će biti još i veća.

11. U svom pismenom nalazu poljoprivredni vještak Danko Mjertan koji je angažiran od strane tužitelja navodi da je izvid štete bio 7.11.2022. na nekretninama tužitelja i to na tri katastarske čestice čkbr [katastarska čestica] u K. o. [katastarska općina] a koje su u naravi jedna parcela na kojoj je posađen kukuruz na kojem je nastala šteta od divljači. Parcela da je ograđena električnim pastirom te je vještak u nalazu izračunao štetu te dostavio fotografije sa izvida štete. Vještak je naveo da je šteta od divljači na navedenim česticama u omjeru od 43% te da iznosi 1.558,77€ / 11.737,60kn. Navedene čestice su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica]- livada prišeš sa 2689m[2] , u zk. ul. [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica]-livada prišeš sa 6285 m[2] , u zk. ul: [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] i to: k. č. br. [katastarska čestica]-livada prišeš sa 4410 m[2] .

U pismenom nalazu vještak u izračunu navodi da je na zasijanoj površini čestica koje obrađuje tužitelj očekivani prinos 16428kg po hektaru te je prihvatio smanjenje od 50% uroda zbog suše a što daje prinos od 8214kg kukuruza po hektaru. Uz cijenu kukuruza od 2,48kn po 1kg pomnoženo sa iznosom prihoda od 8214kg dobiva se vrijednost prihoda od 20.370,72kn na zasijanoj površini po hektaru. Kada se ista vrijednost prinosa od 20.370,72kn pomnoži sa ukupno zasijanom površinom sa 1,34ha dobiva se vrijednost prinosa od 27.296,76kn a prema izvještačenom omjeru nastale štete od 43% dobiva se iznos štete na usjevu tužitelja od 11.737,60kn / 1.558,77€. Rekapitulacija štete od divljih svinja na usjevu kukuruza tužitelja na navedene tro čestice od kojih je zasijana površina 1,34ha s očekivanim urodom od 16428kg a koji je smanjen zbog suše u omjeru od 50% dolazi se do prinosa od 8.214kg kukuruza koji pomnožen sa cijenom od 2,48kn po kg daje očekivani prihod kukuruza u vrijednosti od 20.370,72kn po hektaru koji pomnožen sa zasijanom površinom od 1,34ha daje vrijednost očekivanog prihoda u vrijednosti od 27.296,76kn a što uz umanjenje štete pričinjene na 43% usjeva zasijane površine daje iznos od 11.737,60kn / 1.558,77€. U usmenom očitovanju vještak je otklonio mogućnost da bi šteta nastala od neke druge divljači te je iskazao da je ista nastala od divljih svinja a što je dokazano pregledom usjeva i dokumentirano fotografijama. Izgled srušenih stabljika kukuruza koje su po redovima polegnute i iskrižane s jednog reda na drugi ukazuje da je šteta nastala upravo od divljih svinja i to kada je kukuruz bio u punoj zrelosti pred branje. Vještak se očitovao da je na parcelama zatekao električnog pastira a tužitelj je potvrdio da je zvao predstavnika tuženika lovnika ŠP da prisustvuje očevidu.

12. Sud je prije donošenja ranije prvostupanjske presude koja je ukinuta po žalbi tuženika u cijelosti poklonio vjeru pismenom nalazu poljoprivrednog vještaka ZP koji je napravljen na traženje tužitelja no uz usmenu obavijest predstavniku tuženika lovniku ĆP koji nije bio nazočan očevidu. Sud je odbio tuženika sa prijedlogom za saslušanje svjedoka ŠP lovnika tuženika koji unatoč pozivanju i urednoj dostavi nije pristupio sudu radi saslušanja niti je svoj izostanak opravdao pri čemu se mora navesti razlog spriječenosti da pristupi. Poklonjena je vjera i saslušanoj svjedokinji FP supruzi tužitelja u dijelu gdje ista opisuje na koji način je tužitelj štitio njihov usjev od divljih svinja a što je potvrdio i tužite lj. U konačnici i sam poljoprivredni vještak je naveo da je oko čestica zasijanih kukuruzom tužitelj imao postavljenog električnog pastira koji je bio u funkciji. Upravo tužitelj je u svom iskazu rekao da su divlje svinje prethodno oštetile električni pastir pa su ušle na usjev na kojem su napravile štetu a čiji obim je utvrđen poljoprivrednim vještačenjem.

13. Sud je zatražio od tužitelja da dostavi Ugovor o zakupu za čkbr [katastarska čestica] livada Prišeš k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu HP a sa kojom je tužitelj imao sklopljen ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 6.10.2020. i koji ugovor o zakupu je dostavljen u spis po tužitelju sa 22.11.2025. (str. 97 spisa) a zbog prigovora tuženika da ista čestica nije u vlasništvu tužitelja.

14. Imenovani poljoprivredni vještak Dubravko Obadić je u pismenom nalazu od 12.2.2026. (str.110-116) utvrdio da je tužitelj 2022. na poljoprivrednim površinama u k.o. Gornji Varoš i to na čkbr 1162, 1163 i 1161 imao zasijan kukuruz a u rujnu 2022. divlje svinje su počinile štetu na način da su uništile dio zasijanog kukuruza čime je tužitelj oštećen za vrijednost uništenog poljoprivrednog usjeva. Ukupna zasijana površina prema sudskom spisu iznosi 13384m2 ili 1,34 ha te podatke o uništenom kukuruzu imenovani vještak uzima iz elaborata o procjeni štete od divljači sačinjenom temeljem provedenog očevida na terenu od strane ZP dipl. ing. agronomije i stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu u studenom 2022. gdje stoji da je šteta od divljači na kukuruzu tužitelja pričinjena u omjeru od 43% a što je utvrđeno očevidom na terenu 7.11.2022. prije berbe kukuruza analizom više uzoraka te je ovakav način procjene štete sukladan pravilima agronomske struke. Prema podacima iz elaborata vještaka ZP procijenjeni urod kukuruza na poljima tužitelja na kojima se procjenjuje šteta od divljači iznosi 8214kg po hektaru a do kojeg podatka se došlo pregledom procjenjivanih polja kukuruza te utvrđivanjem prosječnog sklopa biljaka i prosječne težine zrna na jednom klipu a uzimajući u obzir djelovanje suše na urod kukuruza 2022. godine. Prema podacima TISUP-a koje je priloženo u nalazu ZP, cijena kukuruza u vrijeme procjene štete 2022. iznosila je 2,48kn/kg. Poljoprivredni vještak Dubravko Obadić prihvaća tako utvrđene podatke o stanju usjeva i šteti od divljači te prema vremenu izrade nalaza navodi da obzirom na zasijanu površinu od 1,34ha te prinos od 8,214kg po hektaru uz cijenu od 2,48kn/kg te utvrđene štete od divljači od 43% gubitka očekivanog uroda šteta iznosi 11.737,60kn ili 1.557,85€ sa kojim iznosom je vještak utvrdio štetu od divljači na usjevima kukuruza zasijanim po tužitelju 2022. godine uz napomenu da je šteta počinjena od divljači divljih svinja te da je tužitelj u cilju zaštite svojih usjeva od divljači provodio više mjera zaštite usjeva od divljači i to postavljanjem el. pastira, paljenjem guma oko polja kukuruza, obilaskom kukuruza i tjeranje odnosno plašenje divljači bukom te krčenjem rubnog pojasa oko polja u cilju lakšeg odstrela divljači od strane lovaca a sve prema iskazima saslušanog tužitelja i saslušane svjedokinje FP. Također tužitelj je naveo da je obavještavao lovce da divljač čini štetu u njegovim kukuruzima, da je tražio kemijske repelente od lovnika u lovačkoj udruzi koje nije dobio.

15. Tužiteljska strana je prihvatila u cijelosti nalaz poljoprivrednog vještaka Dubravka Obadić te je prema istome precizirala tužbeni zahtjev na iznos od 1.557,85€ podneskom od 21.2.2026. (str. 121 spisa) na koji iznos je potraživala i zakonsku zateznu kamatu počevši od 20.9.2022. do isplate.

Tužena strana u pismenom podnesku navodi da ne prihvaća nalaz poljoprivrednog vještaka Dubravka Obadić. Isti osporava zbog činjenice da je isti sačinjen na temelju nalaza i mišljenja vještaka ZP koji je angažiran samostalno po tužitelju bez saznanja i prisutnosti tuženika prilikom očevida radi procjene štete i prije pokretanja bilo kakvog postupka. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

16. Na ročištu od 9. lipnja 2026. poljoprivredni vještak Dubravko Obadić iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog pismenog nalaza zaprimljenog u sudu sa 13.2.2026. u kojem je utvrdio štetu od divljači na procjenjivanim usjevima kukuruza u vlasništvu tuži telja 2022. a prema cijenama u vrijeme nastanka štete. Na dan 9. lipnja 2026. prema podacima TISUPA (Tržišni informacijski sistem u poljoprivredi) prosječna tržišna cijena kukuruza je od 0,20€ po 1kg. Sve to prema izračunu štete 1,34ha x 8,214kg/ha x 0,20€x43% = 946,58€. Cijena kukuruza na dan vještačenja je niža od cijene kukuruza u vrijeme nastanka štete 2022. godine.

Vještak navodi da je svoj nalaz izradio temeljem dostupnih podataka iz spisa, navoda stranaka i svjedoka i priloženog nalaza ovlaštenog sudskog vještaka ZP kojeg je angažirao tužitelj.

17. Punomoćnik tužitelja je podneskom od 17.6.2026. (str. 131 spisa) precizirao tužbeni zahtjev te isti smanjio na iznos od 946,56€ na koji potražuje zakonsku zateznu kamatu od 20.9.2022. do isplate.

18. Tužitelj se prije utuženja sukladno čl. 82 Zakona o lovstvu obratio tuženiku u roku od 8 dana od dana nastanka štete pismenim putem radi rješavanja spora a obzirom da je šteta nastala na usjevu u razdoblju od mjeseca rujna 2022. pa nadalje o čemu je tužitelj obavijestio tuženika podnescima koji su dostavljeni u spis (str. 8 sa potvrdom primitka te novim podneskom od 7.10.2022. i 22.11.2022. zajedno sa preslikama povratnica time da tuženik nije preuzeo podnesak od 7.10.2022. ali je preuzeo podnesak od 22.11.2022. a prema dostavljenoj povratnici sa 29.11.2022.) Članak 82. stavak 3. Zakona o lovstvu propisuje da ako ne dođe do sklapanja sporazuma o visini nastale štete i visini naknade za istu da oštećenik može podnijeti tužbu pred sudom protiv lovačke udruge radi naknade štete . U zakonu stoji da će sud da će odbaciti tužbu ako oštećenik nije postupio na način propisan člankom 81. stavkom 1. i 2. Zakona o lovstvu, no tužitelj je postupio na način propisan navedenim odredbama Zakona o lovstvu. Tužitelj nije postupio i sukladno članku 272. do 276. ZPP-a te nije proveo sudski izvanparnični postupak osiguranja dokaza u nazočnosti suca nego je sam angažirao ovlaštenog poljoprivrednog vještaka koji je izašao na očevid te utvrdio količinu uništenog usjeva, visinu štete i činjenice korištenja zaštitnih mjera protiv štete od divljači.

Sud je poklonio vjeru iskazu saslušanog tužitelja i njegove supruge saslušane kao svjedoka te iskazu poljoprivrednog vještaka koji su suglasno iskazali da je ŠP lovnik tužene bio obaviješten o terminu izlaska poljoprivrednog vještaka na očevid radi procjene štete no isti nije pristupio. Tužena također nije reagirala niti po pismenim podnescima tužitelja osobno niti punomoćnika tužitelja kada su isti prijavili štetu na usjevu od divljači pa je vidljivo da tužena svojim pasivnim držanjem odbija postupiti po odredbama Zakona o lovstvu. Predstavnici tužene su mogli i bili su dužni izaći na procjenu štete već po obavijesti tužitelja da je do štete došlo. Tužena ne odgovara na pismene dopise oštećenih osoba te time sa svoje strane otežava postupak procjene štete. Iz iskustva suca kojem je predmet dodijeljen u rad vidljivo je da tužena strana ne često ne bude nazočna niti u izvanparničnim predmetima osiguranja dokaza pri izvidu radi procjene štete od divljači. Stoga je sud prihvatio pismeni nalaz ovlaštenog poljoprivrednog vještaka ZP od 7.11.2022. koji je dostavljen uz tužbu a cijeneći činjenicu da je u istom nalazu umanjen procijenjeni prinos kukuruza tužitelja prvo zbog postojeće suše u toj godini za 50% a zatim dalje umanjenje za 43% zbog štete od divljih svinja koje dolaze iz lovišta tuženika. Navedeni sudski poljoprivredni vještak Danko Mjertan svoj nalaz nije donio u pokrenutom izvanparničnom postupku osiguranja dokaza no obzirom da se radi sudskom poljoprivrednom vještaku sud istome u cijelosti poklanja vjeru jer imenovanog vještaka često angažira u drugim izvanparničnim postupcima za osiguranje dokaza. Sudu je nepoznato iz kojeg razloga punomoćnik tužitelja nije i kod tužitelja pokrenuo izvanparnični postupak za osiguranje dokaza putem suda bez obzira na vrijeme kada je očevid izvršen početkom studenog 2022. te činjenicu da su agrotehničke mjere za skidanje usjeva kukuruza nalagale da isti već bude obran.

Zbog navedenog sud u cijelosti prihvaća navode iz elaborata ZP a imajući i dokaz priložen od strane tužitelja da je obavijestio tuženika o nastaloj šteti pismenim dopisom koji je lovačka udruga zaprimila sa 19.9.2022. (str. 8 i 9 spisa).

19. Odgovornost tuženika isključiva je ili barem solidarna prema članku 1067. ZOO-a gdje se u stavku 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, dok stavak 3. istog članka kaže da se vlasnik oslobađa djelomično odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Tužitelj je upoznat s činjenicom da se navedeno zemljište na kojem ima zasijan kukuruz nalazi u blizini lovišta tuženika te da postoji šansa uništenja usjeva od divljači. Tužitelj je zatražio repelente od tuženika koje tuženik nije osigurao tužitelju a poljoprivredni vještak je iskazao da je tužitelj imao postavljen električni pastir oko zasijanog usjeva kukuruza.

Volja da se objektivno utvrdi šteta na usjevu bila bi pokazana kroz reagiranje na podnesak oštećenika koji je tužena zaprimila sa 19.9.2022.. koji je dostavljen tuženoj strani (str. 9 spisa) i po kojem podnesku bi predstavnik tužene izašao na lice mjesta te po svom vještaku, a u nazočnosti vlasnika usjeva izvršio procjenu nastale štete. Ništa od toga lovačka udruga nije učinila. Stoga ne stoje tvrdnje tuženika koji smatra da tužitelj sukladno članku 79. Zakona o lovstvu nije poduzeo određene radnje radi sprečavanja štete od divljači kao dobar gospodar te da nema pravo na naknadu štete.

20. U predmetima radi naknade štete od divljači potrebno je provesti izvanparnični postupak prethodnog osiguranja dokaza u kojim slučajevima tužena strana ne može prigovarati da utvrđena nastala šteta nije objektivno procijenjena. Tužena strana može i sama izlaskom utvrditi u kojem obimu je došlo do štete na usjevu, a po prijavi vlasnika usjeva. Tužena strana nije reagirala na podneske tužitelja kojima je isti prijavio štetu pa je tužitelj suprotno zakonskom propisu da pokrene sudski postupak osiguranja dokaza direktno pozvao poljoprivrednog vještaka radi procjene štete te obavijestio tuženu stranu o izlasku istoga na koji izvid štete nitko ispred tuženika nije pristupio već je upravo lovnik tužene ŠP tužitelju rekao neka ih tuže. Predloženi svjedok ŠP nije pristupio u sud gdje je predložen kao svjedok radi saslušanja iako je uredno pozvan pa su cijelosti prihvaćeni navodi tužitelja da tužena lovačka udruga ništa ne poduzima po prijavama oštećene strane.

Iz provedenih dokaza sud prihvaća kao dokazane tvrdnje tužitelja da je nastala šteta na usjevu kukuruza šteta od divljači, tj. divljih svinja koje žive u lovištu tuženika i u obimu kako je to izvještačio poljoprivredni vještak Dubravko Obadić koji je izvještačio i novčanu protuvrijednost nastale štete u trenutku vještačenja 9. lipnja 2026.. Tuženik kao zakupnik lovišta nije ispoštovao obvezu poduzimanja mjera radi sprečavanja štete od divljači dijeljenjem repelenata poljoprivrednicima koji imaju zasijane usjeve u blizini lovišta no kraj postavljenog električnog pastira oko zasijanih površina sud prihvaća da je tužitelj štitio svoj usjev od divljači a sve u smislu članka 75. do 79. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19, 32/20) koji govori o obvezi obje strane o zaštiti usjeva od divljači.

21. Radi se o objektivnoj odgovornosti za štetu iz članka 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje ZOO-a) a sama osnova odgovornosti utemeljena je na odredbi članka 76., 80. i 81. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19, 32/20) prema kojem je za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljači, koje je u skladu sa navedenim zakonom bio obavezan poduzeti. Iz provedenih dokaza vidljivo je da je tužitelj kao oštećenik provodio mjere kojima je pokušao smanjiti štetu od divljači kroz mjere obilazaka usjeva te postavljanjem električnog pastira, a sve temeljem članka 79. Zakona o lovstvu. Tužitelj nije koristio repelente koje nije mogao dobiti od tuženika iako ih je tražio.

22. Iz dostavljenih podnesaka punomoćnika tužiteljice tuženiku vidljivo je da je tužena i prije utuženja obaviještena o nastaloj šteti. Kako nije uslijedio nikakav odgovor tužitelju kao oštećeniku niti je postignut kakav sporazum o isplati nespornog dijela štete time su ispunjeni uvjeti iz članka 82. Zakona o lovstvu koji predviđaju da postupak pokušaja nagodbe nije uspio pa je došlo do utuženja, a sve temeljem članka 82. stavka 3. Zakona o lovstvu.

Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, pa je sud proveo dokaze predložene po tužitelju i ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan. Iz pismenog nalaza poljoprivrednog vještaka ZP kojeg je angažirao tužitelj osobno te iz pismenog nalaza i usmenog očitovanja poljoprivrednog vještaka Dubravka Obadić koji je imenovan od strane suda proizlazi da je tužitelj imao štetu na usjevu kukuruza a koja šteta je procjenjena u utuženom iznosu od 946,58€ na dan 9. lipnja 2026. a sve temeljem članka 1089. stavka 1. i 2. ZOO-a.

23. Sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na dosuđeni iznos od dana presuđenja pa do isplate, a sve temeljem članka 1085. stavka 3. ZOO-a.

24. Sud je odbio tužitelja sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 20. rujna 2022. do 8. srpnja 2026. a obzirom da je provedenim poljoprivrednim vještačenjem utvrđena visina nastale štete pa zakonska zatezna kamata na tako utvrđenu imovinsku štetu teče od dana presuđenja.

Stopa zakonske zatezne kamate određena je temeljem članka 29. stavka 1. ZOO-a.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku ((Narodne novine 35/91., 53/91., 91/92., 53/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13., 89/14.,70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) dalje ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 69/93., 87/93., 91/94., 11/96., 37/05., 168/09., 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22, 126/22, 138/23) – dalje OT

Sud je tužitelju dosudio zatražene troškove a prema troškovniku tužitelja na strani 137 spisa.

Tužitelj je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 1.558,77€ / 11.737,60kn a koji iznos je snižen na iznos od 946,58€ podneskom od 17.6.2026. a obzirom da promjenu cijene kukuruza na dan usmenog očitovanja poljoprivrednog vještaka Dubravka Obadić, sa kojim sniženim iznosom je tužitelj uspio u cijelosti. Troškove tužitelju sud je dosudio prema zadnjem preciziranom tužbenom zahtjevu a nakon provedenog poljoprivrednog vještačenja i prema cijeni kukuruza na dan vještačenja koju cijenu kukuruza tužitelj nije mogao predvidjeti u vrijeme utuženja pa tako niti utuženi iznos na ime naknade štete.

Prema navedenom v.p.s. tužitelju pripada 75 bodova za svaku radnju u vrijednosti boda od 2,00€ ili 150,00€ za svaku radnju.

Tužitelju je dosuđen zatražen trošak za sastav tužbe temeljem tbr. 7 . OT u iznosu od 150,00€, za sastav podnesaka od 16.6.2023., 24.11.2025., 23.2.2026., temeljem tbr. 8/1 OT u iznosu od 150,00€ za svaki podnesak.

Za zastupanja na ročištima od 6.12.2023., 20.11.2023., 17.10.2025. i 9.6.2026. i 1.7.2026. u iznosu od po 150,00€ za svako ročište temeljem tbr. 9/1 OT, te iznos od po 75,00€ za pristup na svako ročište radi objave presude 20. prosinca 2023. i 8. srpnja 2026. temeljem tbr. 9/3 OT.

Zbrajanjem osnovanih troškova zbog vođenja parničnog postupka dobiva se iznos od 1.275,00€ na koji tužitelju pripada PDV od 318,75€, što daje zbroj od 1.593,75€. Tužitelju pripada i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09€ te trošak pristojbe na presudu od 53,09€, te trošak pristupa plaćenog svjedoka ZP u iznosu od 30,00€, te trošak provedenog poljoprivrednog vještačenja po vještaku Dubravku Obadić u iznosu od 375,00€ što ukupno daje zbroj od 2.104,93€.

Od tog osnovanog troška tužitelju sud je odbio trošak sastava žalbe tuženika od ukupno 234,38€ (187,50€ + 46,88€ PDV-a) sa kojom je tuženik uspio pa se dobiva razlika od 1.870,55€ koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

26. S preostalim zatraženim parničnim troškom preko dosuđenog iznosa sud je tužitelja odbio kao neosnovanim i previsoko zatraženim.

Tužitelj je odbijen sa zatraženim troškom u iznosu od 200,00€ temeljem tbr. 31 OT konferencije sa strankom te sa troškom sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00€ temeljem tbr. 28 OT, te troškom pribave isprava u iznosu od 50,00€, a koje troškove tužitelj nije dokazao na ime troškova konferencije sa strankom i pribave isprava a neki od zatraženih troškova nisu bili nužni za vođenje ovog postupka kao što su trošak sastava odštetnog zahtjeva koji nije uvjet podnošenja tužbe. Tužitelj je odbijen sa iznosom preko dosuđenog iznosa od 150,00€ za svaku radnju do zatraženog iznosa od 200,00€ a obzirom na v.p.s. od 945,58€. Odbijen je i sa zatraženom sudskom pristojbom na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 330,00€ a gdje je dosuđen trošak plaćene pristojbe na tužbu od 53,09€ te na presudu od 53,09€.

27. Tužena je odbijena sa zatraženim parničnim troškom za sastav odgovora na tužbu, ročišta od 20.11.2023. i 17.10.2025. te podnesaka od 6.12.2023., 8.6.2026. i 30.6.2026. a obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio sa preciziranim tužbenim zahtjevom. Tuženiku je priznat samo trošak sastava žalbe u iznosu od 187,50€ sa pripadajućim PDV-om od 46,88€ ili zbrojeno 234,38€ koji iznos je odbijen od osnovanog troška tužitelja.

U Novoj Gradiški 8. srpnja 2026.

S u d a c :

Željka Paunović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je uredno bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Odvj. Nemanja Nožinić

2. Odvj. Ksenija Penić