REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: R1-275/2023-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jasni Baričević, u izvanparničnom postupku predlagatelja PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Antoniu Vedriću, odvjetniku iz Zadra, protiv protustranke pod 1) OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Raspović, odvjetnici u Zadru i pod 2) AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 8. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Prekida se predmetni izvanparnični postupak.
II. Upućuju se protustranke pod 1) DF i pod 2) AF u roku od 30 dana, od pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv predlagatelja, a radi osporavanja suvlasničkih omjera predmetnih stranaka upisanih u zemljišne knjige ovog suda, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], Novi Bokanjac, u naravi kuća, [adresa], dvorišna zgrada i dvorište, ukupne površine 495 m2, koja nekretnina je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo predlagatelja za ¼ dijela, protustranke pod 1) za ½ dijela i protustranke pod 2) za ¼ dijela, te utvrđenja činjenice je li između stranka izvršena dioba predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
III. Ukoliko protustranke pod 1) i 2) u danom im roku ne postupe po toč. II. izreke ovog rješenja, smatrat će se da nema spora radi čijeg rješavanja su upućene u parnicu.
Obrazloženje
1. Predlagatelj PF (dalje u tekstu: predlagatelj) u podnesenom prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, protiv protustranke pod 1) OF i pod 2) AF (dalje u tekstu: protustranke pod 1) i pod 2)), navodi da je nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Novi Bokanjac, u naravi kuća površine 187 m2, dvorišna zgrada, površine 91 m2 i dvorište površine 227 m2, ukupne površine 495 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo predlagatelja za 1/4 dijela, protustranke pod 1) za ½ dijela i protustranke pod 2) za ¼ dijela. Stranke kao suvlasnici da se ne mogu sporazumjeti u načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini, pa stoga, sukladno odredbi čl. 49. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zahtjeva da to učini sud.
Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja stambenu zgradu, katnicu i pomoćnu zgradu, te smatra da istu nije moguće geometrijski podijeliti na način da svakoj od stranaka u vlasništvo pripadne točno određeni fizički dio nekretnine na ime pripadajućeg suvlasničkog djela, bez da se znatno ne umanji vrijednost iste, rad čega da je mišljenja da je moguće isključivo civilno razvrgnuće predmetne nekretnine sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV-a. Slijedom navedenog, predlagatelj predlaže da sud donese rješenje kojim će razvrgnuti suvlasničku zajednicu na predmetnoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli između stranaka razmjerno suvlasničkim udjelima istih.
2.Dopisom od 11. listopada 2023. sud je protustrankama pod 1) i pod 2) dostavio prijedlog predlagatelja, te iste pozvao da se u roku od 8 dana pisano očituju na isti. Iako su protustranke pod 1) i 2) uredno zaprimili prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iste se nisu očitovale.
3.Tijekom postupka Sud je proveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije koja prilaže spisu i to: izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.4.), izdanu građevinsku dozvolu Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove za građevinu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 10. veljače 2003. (l.s.19-21), presliku Ugovora o darovanju nekretnina od 10. travanja 2017. s ovjerom po javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić, istog nadnevka pod brojem OV-3733/17 i OV-3734/17 (l.s.22-24, presliku Ugovora o darovanju nekretnina od 10. travanja 2017. s ovjerom po javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić, istog nadnevka pod brojem OV-3735/17 i OV-3736/17 (l.s.25-27), presliku Zapisnika sastavljenog povodom osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod brojemZ-10000/18/1524 od 27. listopada 2020. (l.s.30-32), presliku Arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene jedinstvene zgrade u [adresa], č. z. 913/4 k. o. [katastarska općina], izrađenu od travnja 2017 po uredu ovlaštenog arhitekta ĆF (l.s. 42-60), proveo očevid na licu mjesta 18. siječnja 2024. u nazočnosti stranaka, vještaka građevinske struke ŠF ing. građ. i vještaka geodetske struke Dražena Torbarine, dipl. ing. geod., iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o., izvršio uvid u skicu sudskog očevida kao i fotografije od 02.veljače 2024. (l.s.65-66), pročitao nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ŠF ing. građ. od 28. kolovoza 2024. (l.s.90-140).
4.Iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.4.),slijedi da predmetna nekretnina u naravi kuća, dvorišna zgrada i dvorište, ukupne površine 495m2 je upisana kao suvlasništvo predlagatelja za ¼ dijela, protustranke pod 1) za ½ dijela i protustranke pod 2) ¼ dijela.
5. Provedenim očevidom na licu mjesta 18. siječnja 2024, sud je u nazočnosti zamjenika punomoćnika predlagatelja, protustranke pod 1) i 2) s punomoćnicom protustranke pod 1), te vještakom mjernikom SF. dipl. ing. geod. i vještakom građevinske struke ŠF ing. građ., utvrdio da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere), u naravi predstavlja stambenu zgradu (prizemlje, prvi i drugi kat) s pomoćnim objektima sa zapadne strane, te dvorišni dio koji se sastoji od popločanog kolnog dijela i vrta. Istočni dio stambene zgrade, koji dio je u posjedu protustranke pod 1), je obložen fasadnim sustavom i završnom zelenom bojom, dok zapadni dio stambene zgrade, neožbukan, je u posjedu i korištenju protustranke pod 2).
U istočno prizemlje stambene zgrade se ulazi na vrata s južne strane u stubišni prostor, te se u prizemlju nalazi kupaonica, dnevni boravak s kuhinjom i blagovaonicom, te unutarnje montažno stepeništem koji se dolazi do prvog kata, gdje se nalaze 4 spavaće sobe, kupaonica, WC i natkrivena terasa. Također, iz stubišnog prostora na prvom katu, montažnim stepeništem se dolazi i u potkrovlje koje u naravi predstavlja jedan prostor u roh bau izgradnji.
U zapadni dio stambene zgrade također se ulazi na vrata sa južne strane u ulazni prostor, gdje se nalaze montažne stepenice koje vode na prvi kat, a osim ulaznog prostora u prizemlju se nalazi kupaonica, WC, kuhinja s blagovaonom, dnevni boravak i jedna spavaća soba. Na katu se nalaze dvije uređene spavaće sobe, dok je preostali dio prostora u roh abu varijanti. Na zapadnoj strani također se nalazi balkon, a unutarnje stepenice za drugi kat nisu izvedene, s tim da i drugi kat predstavlja roh bau prostor.Također, utvrđeno je da pomoćni objekt sa zapadne strane u naravi predstavlja garaže, i gledajući od juga prema sjeveru, po navodima protustranka prvu garažu koristi protustranka pod 2), drugu garažu s ljetnom kuhinjom da koristi protustranka pod 1), dok ljetnu kuhinju u koju se ulazi sa sjeverne strane da koristi protustranka pod 1). Ispod kuhinjskog prostora ljetne kuhinje povezane sa garažom se nalazi podrum, za koje su protustranke istakle da ga zajedno koriste, kao i natkriveni dvorišni dio kroz koji protustranka pod 2) ima prilazni put do ljetne kuhinje.
5.1.Nadalje, na samom očevidu zamjenik punomoćnika predlagatelja je naveo da ostaje kod podnesenog prijedloga, i da ne raspolaže nikakvom dokumentacijom u pogledu legalizacije postojećeg objekta na predmetnoj nekretnini.
Punomoćnica protustranke pod 1) je istakla da se protivi prijedlogu predlagatelja za diobom, jer da je sporna diobena masa, a to stoga što stranke da su se međusobno podijelile na predmetnoj nekretnini, u postupku osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], temeljem Zapisnika od 27. listopada 2020., a u kojoj diobi da je protustranci pod 1) pripala istočna polovina predmetne nekretnine (istočna strana kuće) u kojoj živi i dvorište, dok zapadnu polovinu kuće i dvorišta u posjed i vlasništvo da su dobili predlagatelj i protustranka pod 2) AF. Jedino stranke među sobom da nisu podijelile garažu koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u odnosu na koju stranke da već znaju koji dio garaže koriste, a i na taj način da je i posjeduju. Shodno tome, da predlaže sudu odbiti prijedlog za diobu, dok zapisnik sastavljen prilikom preoblikovanja i obnove zk za k. o. [katastarska općina], da se obvezuje dostaviti u roku od 3 dana.
Protustranka pod 2) je istakla da predlagatelj (bivši suprug iste) više nije suvlasnik predmetne nekretnine, jer s predlagateljem da je sklopila Ugovor o darovanju, kojim da joj je isti darovao predmetnu čest. 913/4 k. o. [katastarska općina], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od prizemlja, kata i potkrovlja, a nalazi na adresi u [adresa], u prilog čemu je sudu priložila citirani Ugovor o darovanju zaključen 10. travnja 2017., ovjeren istog nadnevka, po Javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić iz [adresa], pod brojem OV-3736/17. Također ona (protustranka pod 2) kao darovateljica, bivšem suprugu, ovdje predlagatelju, kao daroprimatelju, Ugovorom o darovanju zaključenim 10. travnja 2017., i ovjerenim istog nadnevka, po Javnoj bilježnici Alkici Kolega Zubčić iz [adresa], pod brojem OV-3736/17, da je darovala nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koje u naravi da predstavljaju stambenu zgradu-kuću, koja se sastoji od podruma, prizemlja i kata s okućnicom, na adresi [adresa].
5.2.Predlagatelj u dostavljenom podnesku od 25. siječnja 2024. (l.s.40-41) navodi da iz iskaza protustranka na očevidu na licu mjesta kao i dostavljenih isprava nesporno proizlazi da je predlagatelj sagradio polovinu stambene zgrade kao i pomoćni objekt koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da predlagatelj nije u posjedu niti jednog dijela predmetne nekretnine unatrag 5-6 godina, da predlagatelj nije raspolagao u cijelosti pravom (su)vlasništva koje mu pripada na predmetnoj nekretnini u korist protustranke pod 2, da su stranke u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] suglasno utvrdile kako je “predmetna nekretnina vlasništvo njih troje”, te da su stranke suglasno utvrdile da među njima postoji spor oko predmetne nekretnine. Kada se naprijed navedeno dovede u vezu s činjenicom da nekretninu u pravnom smislu čini zemljišna čestica, uključujući sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, da je jasno da su navodi punomoćnice protustranke pod 1) netočni, te da među strankama nije izvršena nikakva dioba predmetne nekretnine, jer nekretninu u pravnom smislu čini zemljišna čestica, uključujući sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje. Predlagatelj upravo iz razloga što je nesporno suvlasnik, a neposjednik predmetne nekretnine, da je pokrenuo ovaj postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice jer se ne može s ostalim suvlasnicima dogovoriti oko istog. U privitku da dostavlja Arhitektonsku snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene jednostavne zgrade u [adresa], izrađenu za potrebu legalizacije pomoćnih objekata, dok s ostalom dokumentacijom da ne raspolaže, pa predlaže da sud (vještak) istu pribavi službenim putem od nadležnih tijela.
5.2. Protustranka pod 1) po punomoćnici u podnesku od 29. siječnja 2024. (l.s.61) se očitovala na potonje navode predlagatelja ističući da neće ulaziti u odnose između predlagatelja i protustranke pod 2)., niti u njihove pravne odnose u svezi nekretnine, već isključivo da je interesira ono što su stranke ugovorile na zapisniku od 27.10.2020.g., gdje su se stranke između sebe podijelile, makar je ostao upis suvlasničkog udjela. Zašto je sud izvršio upis suvlasničkih udjela, iako su sve stranke suglasno na zapisniku navele da su podijeljene u svezi predmetne nekretnine, to protustranci pod 1) da nije jasno. Zapravo, taj upis suvlasništva da nema nikakvo pravno značenje niti važnost, obzirom da su svoje izjave stranke, pogotovo predlagatelj što se time suglasio, iznijele na zapisniku kod Suda. Stranke da su izričito navele da postoji samo spor u svezi garaže. To što predlagatelj navodi u svom podnesku da je suprotno od njegovih, ne tako davnih navoda iz Zapisnika, pa da se da izvesti zaključak da je predlagatelj ili dobio amneziju ili zaista misli da može dobiti ¼ dijela cijele nekretnine, pa u tome da ustraje.
Protustranka pod 1) da osporava diobenu masu i da osporava vlasništvo predlagatelja jer isti prema izjavi iz Zapisnika Suda, kao i prema darovnim ugovorima upoće da nije vlasnik predmetne nekretnine, a kamo li da bi u diobi, prodajom nekretnine dobio novčanu naknadu za ¼ dijela. Predlagatelj da nije posjednih upravo zbog svega gore navedenog u podnesku, odnosno stoga što da je izvršena dioba, i stoga jer je učinio darovanje u svezi predmetne nekretnine prema svojoj bivšoj supruzi. Protustranci pod 1) da nije jasno, da se predlagatelj diči izgradnjom kuće, pomoćnih objekata, a za to ništa da nema dokumentaciju. Protustranka pod 1) da predlaže uputiti predlagatelja u parnicu te obustaviti ovaj postupak.
5.3.Potom predlagatelj u podnesku od 31. siječnja 2024. (l.s.64) navodi da punomoćnica protustranke pod 1) u potonjem podnesku u bitnom ostaje kod navoda izneseni na očevidu, te ponovno da “zanemaruje” činjenicu da su sve stranke na raspravi u postupku obnove zemljišne knjige, a na koju se poziva, utvrdile kako je “predmetna nekretnina vlasništvo njih troje”.
Sva daljnja obrazlaganja o nevažnosti upisa u zemljišnu knjigu, navodnoj podijeli i slično da su suvišna, ali i netočna obzirom da se predlagatelj ne nalazi u posjedu niti jednog realnog dijela predmetne nekretnine. Protustranka pod 1) da je u svojim navodima i kontradiktorna, budući da najprije navodi kako je između stranka izvršena dioba ,i u toj diobi nešto da je i pripalo predlagatelja, da bi potom navela kako predlagatelj uopće nije vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina.
Predlagatelj da je knjižni suvlasnik predmetne nekretnine i kao takav da nije dužan dokazivati svoje pravo vlasništva, a posljedično niti činjenice vezane za gradnju objekata koji se nalaze na nekretnini. Ukoliko protustranka tvrdi drukčije tada ona da je mogla, i bila dužna, poduzeti odgovarajuće radnje prije izvršene uknjižbe (parcelaciju predmetne nekretnine sukladno navodnoj podjeli u postupku obnove zemljišne knjige, pokretanje postupka za utvrđenje prava vlasništva ili slično), a što da nije učinila. Ako sud smatra da treba nekog uputiti u parnicu radi dokazivanja kakvog prava, onda da je to protustranka pod 1) i to sukladno odredbi članka 27. Zakona o izvanparničnom postupku.
6. U pisanom nalazu i mišljenju od 28. kolovoza 2024. vještaka građevinske struke od ŠF, ing. građ. navodi da predmetna nekretnina se nalazi na predjelu Bokanjac, u gradu [adresa], unutar uređenog dijela naselja koji je povezan sa ostalim dijelovima gradskim cestama. Predmetna nekretnina da se nalazi na rubnom dijelu izgrađenog dijela pretežno stambene namjene sa blizinom svih potrebnih sadržaja, a udaljena od mora cca 2 km zračne linije.
Za stambenu zgradu na predmetnoj nekretnini da je izdana građevinska dozvola od 10. veljače 2003., dok za pomoćnu građevinu da je izdano Rješenje o izvedenom stanju od 23. studenog 2017. Isto tako, za stambenu zgradu da nije izdana uporabna dozvola (zgrada nije završena u potpunosti). Inače, stambena građevina u naravi da predstavlja samostojeću zgradu sa dvije više etažne stambene jedinice, sa pripadajućim dvorištem. Stambena zgrada da je katnosti P+2, dok da su dva stana podijeljena zidom u sredini zgrade (u projektu da su naznačena 2 zida, dok u naravi, prema riječima protustranke pod 1) da je izveden samo jedan zid). Ulaz na predmetnu parcelu da je sa istočne strane, sa lokalne, asfaltirane ceste, dok je ulaz u stanove sa južne strane preko lođe. Dvije etaže istočnog stana da su završene, dok potkrovlje da nije završeno i isto da čini jedan povezan prostor sa lođom i ne natkrivenim balkonom. U prizemlju istočnog stana se nalazi ulazni prostor sa stubištem, kupaonica, dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinja, dok su na prvom aktu stubišni prostor, dvije kupaonice, 4 spavaće sobe i lođa.
Kod zapadnog stana nije izvedeno pročelje, dok su iznutra završeni prizemlje, stubište za I. kat i dvije prostorije (sobe na I. katu). Ostalo da je ne završeno, s time da nedostaje stubište za I. kat. U prizemlju zapadnog stana su ulazni prostor stubištem, kupaonica, WC, dnevni boravak s blagovaonicom, kuhinja i spavaća soba. Prostor I. kata da je izveden sa svim zidovima i nije ožbukan, dok je prostor II. kata jedna cjelina sa ne natkrivenim balkonom i lođom/terasom na zapadnoj strani. Predmetna nekretnina u završnom dijelu da se koristi u svojoj namjeni, a građevina da je spojena na javni vodovod, kanalizaciju i elektroenergetsku mrežu. Pomoćna građevina da se sastoji od podruma i prizemlja, ulaz u podrum zgrade da se nalazi na sjeveroistočnoj strani zgrade, a u prizemlju da su spremišta i garaža, kojima se pristupa sa jugoistočne i istočne strane. Podrum da se sastoji od jedne prostorije, a prizemlje da se sastoji od dvije garaže, spremišta, te kuhinje i natkrivene terase. Jednostavna zgrada da služi kao garaža sa spremištima, te kominom s natkrivenom terasom.
Građevinski vještak u svom zaključku, tj. mišljenju, navodi da ukupna tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 420.000,00 € (953.00,00 €/m2), dok vrijednost ½ suvlasničkog udjela da iznosi 210.000,00 €, a vrijednost ¼ suvlasničkog udjela da iznosi 105.000,00 €.
U odnosu na geometrijsku diobu, vještak navodi da ista nije moguća za predmetnu nekretninu zatečenu na dan očevida, obzirom da se radi o samostojećoj stambenoj zgradi, pomoćnoj zgradi i dvorištu. Naime, geometrijskom diobom da nastaju nove samostalne čestice, odnosno konstruktivno neovisne zgrade na zasebnim česticama. Međutim, između dva dijela stambene građevine na predmetnoj nekretnini nisu izvedena dva zida, kako je naznačeno u projektu za građevinsku dozvolu, već samo jedan prema kazivanju protustranke pod 1).
6.1. Predlagatelj nije imao primjedbi ni prigovora na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, protustranka pod 2) se nije očitovala, dok protustranka pod 1) je u cijelosti prigovorila, navodeći da je kuća fizički podijeljena i kao takvu stranke da koriste. Godinama da živi u podijeljenoj nekretnini, te se protivi navodu vještaka da se nekretnina ne može podijeliti geometrijski, već prodajom na javnoj dražbi. Civilnoj diobi da se protivi, i traži da se vještak očituje na činjenicu da protustranke pod 1) i 2)) već žive u odijeljenim dijelovima, a predlagatelj uopće da ne živi u kući, a što da je vještak građevinske struke i naznačio u nalazu i mišljenju. Isto da je navedeno na zapisniku sačinjenom na licu mjesta u k. o. [katastarska općina] dana 18. siječnja 2024., pa da nije jasno kako je tu činjenicu vještak mogao ignorirati. Protustranka pod 1) da ostaje kod svog prigovora, te smatra da predmet treba odbiti, a predlagatelja sa zahtjevom uputiti u parnicu, a sve kako je navedeno u podnesku od 28. siječnja 2024., te na ročištu od 18. siječnja 2024.
6.2. Dakle, razvidno je da protustranka u podnesenom prigovoru na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ponavlja navode koje je isticala tijekom provođenja očevida, odnosno ponavlja da je izvršena dioba predmetne nekretnine između stranka i tu činjenicu vještak da je trebao uzeti u obzir prilikom davanja nalaza i mišljenja.
Ovdje je za ukazati da protustranka pod 1) nije upravu kada navodi da je vještak trebao imati u vidu da je izvršena dioba predmetne nekretnine između stranka, jer po mišljenju ovog suda protustranka pod 1) ponavljanjem ovi istih navoda samo ukazuje da postoji sporna činjenica između stranka, je li izvršena dioba predmetne nekretnine između stranaka, i da je došlo do spora između stranaka oko suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini, a o tome odlučuje sud, a ne vještak građevinske struke prilikom izrade nalaza i mišljenja.
7. Odredbom čl. 27 st. 1 i 2 Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" 59/23) određeno je da ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom te će odrediti rok u kojem predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni, s time da će se, ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrati da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak.
8. Slijedom naprijed iznesenog, obzirom da je među stranka sporna činjenica je li između istih izvršena dioba predmetne nekretnine, te da je među strankama došlo do spora oko suvlasničkih udjela na predmetnoj nekretnini, a da navedeno predstavlja spor o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud je temeljem odredbe čl. 27 Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" 59/23) prekinuo predmetni izvanparnični postupak i uputio protustranke pod 1) i pod 2) na parnični postupak radi utvrđenja spornih činjenica. Naime, sadržaj zemljišnoknjižnog izvatka i u dijelu koji se odnosi na suvlasništvo nekretnine predstavlja javnu ispravu pa njezin sadržaj predstavlja oborivu presumpciju, radi čega protustranka koja tvrdi drugačije nego je upisano u zemljišnim knjigama valja u parnici dokazati svoje navode (čl. 230 Zakona o parničnom postupku).
9. Pritom obveza protustranke nije u izvanparničnom postupku za svoje obrazložene navode dostavljati dokaze, već će ista biti dužna dostaviti i svoje navode dokazati u parnici na koju je upućena te u parnici urediti tužbeni zahtjev u pogledu utvrđenja suvlasničkih omjera koje smatra da joj pripadaju, kao i činjenice da je izvršena dioba predmetne nekretnine.. Naime, u izvanparničnom postupku razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se jedino ukoliko između suvlasnika nema spora u predmetu suvlasništva i veličini suvlasničkih dijelova, odnosno spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, pa kako su potrustranke pod 1) i 2) tijekom postupka osporile suvlasničke dijelove upisane u zemljišnu knjigu, te tvrde da da je izvršena dioba, to je temeljem odredbe čl. 27 Zakona o izvanparničnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zadar, 08. srpnja 2026.
Sutkinja
Jasna Baričević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DNA: 1. Predlagatelju po punomoćniku,
2. Protustranci pod 1) po punomoćnici
3. Protustranci pod 2) osobno
