Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

Ovrv-22977/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu po sutkinji Vesni Šprljan Prelević, a na prijedlog više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova ulica 2, OIB: 76674680107, protiv ovršenka ZLM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Borivoj Mitrić, odvjetnik u Šibeniku, 8. srpnja 2026.

r i j e š i o j e:

I.Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zapljenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovšne isprave, zadužnice broj OV- 28694/2008 potvrđene kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića 18. listopada 2008., kao neosnovan.

i

z a k l j u č i o  j e:

I.Upućuje se ovršenik ZLM, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu

ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, zadužnice br. OV-28694/2008 potvrđene kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića 18. listopada 2008. iz žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda dana 22. lipnja 2026. godine zaprimljen je prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja nedopuštenim kao i za odgodu provedbe ovrhe.

2. Ovršenik u bitnom navodi kako ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju navedene ovršne isprave zahtijevati ovrhu protiv ovršenika, jer da je ista izdana u korist drugog ovrhovodielja, poziva se na zastaru potraživanja, te traži odgodu provedbe ovrhe.

3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući njegove navode u cijelosti.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Odredbama čl. 65. st. 1. toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

6. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje( subjektivni razlog) već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe. Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o tome jeli imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku naplate zaplijenjen s njegovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da ona nije dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku, što ovršenik nije dokazao, zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

7. Odredbom članka 50. OZ-a propisano je da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u članku 50. stavak 1. toč. 7. I toč. 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisana obveza suda prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu rodi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku 8 dana.

8. Glede navedenog, a temeljem članka 52. st.3. OZ-a i članka 210. st. 1. I 2.

OZ-a, riješeno je kao u zaključku.

U Splitu, 8. srpnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Šprljan Prelević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

– Ovrhovoditelj

– Ovršeniku po punomoćniku

– FINA Split