REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-606/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, kao predsjednice vijeća, Biljane Bojanić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ratko Vlašić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženih 1. VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. JD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], 3. ĐD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Srđan Brajević, odvjetnik u Splitu, 4. SD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], 5. PD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], 6. UD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], 7. OD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Ivan Močić, odvjetnik u Splitu, i 8. ĆD iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], zbog ukidanja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4161/2024-34 od 29. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4161/2024-34 od 29. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom presuđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, a koji glasi:

„1. Ukida se pravo stvarne služnosti prolaza pješice preko nekretnine tužiteljice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (sada [katastarska čestica]) KO [katastarska općina], u naravi dvorište, zasnovana Presudom Općinskog suda u Splitu Pst-747/2013 od 14. svibnja 2015. u korist nekretnina tuženih, označenih kao [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica], [katastarska čestica] i [katastarska čestica], sve položene u KO [katastarska općina] pa su tuženici dužni kaniti se prolaženja preko nekretnine tužiteljice.

2. Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana tužiteljici solidarno naknade trošak ovog parničnog postupka.“

II. Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati parnični trošak tuženima i to:

- tuženima pod 1 VD, pod 2 JD i pod 3 ĐD ukupan iznos od 1.356,64 € te

- tuženiku pod 7 OD iznos od 631,64 €,

sve sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.“

2. Protiv navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužiteljica iz svih zakonom dopuštenih žalbenih razloga. U žalbi u bitnome, navodi da je sud proveo dokaz na licu mjesta u pogledu čestice koja predstavlja poslužno dobro i čestice koje predstavljaju povlasno dobro (ne svih), kao i u pogledu zamjenske nekretnine na koju bi se služnost trebala preložiti, te da se ne slaže s obrazloženjem prvostupanjskog suda u pogledu zamjenske nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je tužiteljica upravo njezin suvlasnik za 21 m[2] , koji graniči s tužiteljičinim nekretninama, pa je stoga navedeni dio nekretnine moguće koristiti radi prolaza i provoza na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], koja također u naravi predstavlja put i koja je u suvlasništvu tuženika, te dalje na nekretnine označene k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, da sud i nije utvrđivao nekretnine koje su označene kao povlasne nekretnine i time pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Podnosi se žalba i u odnosu na odluke o troškovima postupka obzirom je nepravilno obračunat u korist tuženika pod 1., 2. i 3. te u korist tuženika pod 7.

Žalbeni je prijedlog preinačenje pobijane presude, prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tužiteljice, uz dosudu parničnog troška, podredno da pobijanu presudu u pobijanom dijelu ukine se i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak uz nalog da se nova rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

3. Sa žalbom tužiteljice postupljeno je na temelju odredbe članka 359. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).

3.1. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žaliteljice, pazeći pri tome i dodatno po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP -a na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava ocjena je ovog suda da je pobijana presuda pravilna.

6. U ovoj pravnoj stvari obzirom i na žalbene razloge tužiteljice u dijelu u kojem se i poziva na bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP- a, valja i navesti da prvostupanjski sud nije počinio ovu bitnu povredu obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, kao što niti o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.

6.1. S obzirom da pobijana presuda prvostupanjskog suda u bitnome, sadrži objektivne razloge, to se i ne može prihvatiti žalbeni navod tužiteljice da bi se radilo o arbitrarnoj presudi, kao i u odnosu na kojem se ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, prvostupanjski sud je i raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore te na osnovu izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i pravilno utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, te u ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se ukine pravo stvarne služnosti prolaza pješice preko njezine nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] (sada k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište, zasnovana presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-747/2013 od 14. svibnja 2015. u korist nekretnina tuženih, sada označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

8. Prvostupanjski sud je nakon dovoljne raspravljenosti svih, za ovaj spor pravno relevantnih činjenica, utvrdio:

- da je presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-747/2013 zasnovano pravo služnosti radi prolaska pješice na teret nekretnine tužiteljice u širini od 2,10 metara i duljini od 18 metara,

- da se provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Vedrane Garmaz, pristupilo predmetnoj nekretnini anagrafske oznake [adresa] koja u naravi predstavlja kuću tužiteljice i dvor, te je i naloženo vještaku da identificira nekretnine koje su tada obiđene, nekretnine na kojima je uspostavljeno pravo služnosti i nekretnine za koje tužiteljica predlaže izmještanje prava služnosti, kako bi se nakon te identifikacije moglo utvrditi je li zadovoljen princip jedinstvenih suparničara,

- da je prema dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, temeljem očevida na licu mjesta, naknadnog geodetskog snimanja terena i dostupnih podataka iz katastra i zemljišne knjige utvrđeno, da se do predmetnih nekretnina pristupa asfaltiranom cestom preko k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu Grada Splita, da se istočno od završetka navedene čestice nalazi k. č. br. [katastarska čestica] u naravi betonirani put širine C2,10 metara, a dužine 21,5 metara, da je taj put smješten između kuće na k. č. br. [katastarska čestica]. (vlasnica ČD), te kuća na k. č. br. [katastarska čestica]. (vlasnica MD) i k. č. br. [katastarska čestica] (vlasnica HD), da je tužiteljica prijedlog za uspostavu prava služnosti pokazala na zemljanom putu koji se proteže česticama k. č. br. [katastarska čestica], vlasnica ČD, k. č. br. [katastarska čestica], vlasnici ED i ČD, k. č. br. [katastarska čestica] vlasnici ID, GD i ČD i k. č. br. [katastarska čestica] vlasnica RD, kao povlasnih nekretnina, te je tužiteljica na očevidu pokazala k. č. br. [katastarska čestica] koja se spaja s k. č. br. [katastarska čestica]. i izjavila da je Grad Split proglasio navedenu česticu nerazvrstanom cestom,

- da je u zemljišnim knjigama k. č. br. [katastarska čestica] upisana na vlasnike GD, pokojnog Ivana, ID, OD, ND, ŽD, VD, PD, UD, AD, JD, TD, ŠD, ZD i ĐD,

- da je tužiteljica prijedlog za uspostavu prelaganja prava služnosti pokazala na zemljanom putu koji se proteže na k. č. br. [katastarska čestica], čiji je vlasnik ČD, k. č. br. [katastarska čestica], čiji su vlasnici ĐD i ČD, k. č. br. [katastarska čestica], čiji su vlasnici ID, GD i DD, na k. č. br. [katastarska čestica], čiji je vlasnik RD, te k. č. br. [katastarska čestica],

- da na službenim internet stranicama u odnosu na parcelu k. č. br. [katastarska čestica] za koju tužiteljica tvrdi da je proglašena nerazvrstanom cestom, proizlazi da ista nije ucrtana,

- da je prema zahtjevu prvostupanjskog suda Odsjek za komunalno održavanje Grada Splita i naveo, da k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], se ne smatraju nerazvrstanom cestom koja je dostupna svima pod jednakim uvjetima te na kojima Grad Split može ostvariti pravo upisa vlasništva temeljem Zakona o cestama i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Splita.

9. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice radi ukidanja prava stvarne služnosti preko njezine nekretnine sada k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri tome i zaključio da među strankama i postoji volja izmijeniti postojeće stanje utvrđeno presudom tog suda poslovni broj Pst-747/2013 sklapanjem ugovora o uspostavi prava služnosti, ali da to u tom u ovom trenutku i u tom postupku nije moguće jer alternativni put koji bi tuženici mogli koristiti obuhvaća i prava stranaka koje nisu stranke u ovom postupku, a vlasnici su nekretnina za koje bi se takvo ugovaranje ticalo. Pri tome da se ne može zamijeniti i notirati činjenica da je prikazani alternativni put za koji tužiteljica predlaže izmještanje u ovom trenutku neadekvatan, močvaran, ali da to ne znači da je nemoguće u budućnosti nekim tehničkim rješenjima isto pretvoriti u put kojim bi se tuženici mogli koristiti. Obzirom da u tom postupku se ne tiče svih zainteresiranih stranaka koje nisu identične u ovim parničnim strankama, tužiteljičin zahtjev pokazao se kao neosnovan. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke, i to sukladno članku 242. stav 2. i članku 175. stav 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/2000. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014. i 81/2015. - pročišćeni tekst i 94/2017. - ispravak pročišćenog teksta - dalje: ZVDSP).

10. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i posljedično tome primjena materijalnog prava, suprotno žalbenim navodima žaliteljice, prihvaća se u cijelosti od strane ovoga suda obzirom da su za to dani jasni i uvjerljivi razlozi, koji nisu umanjeni od strane žaliteljice žalbom.

11. U odnosu na žalbene navode vezano za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom je i tužiteljica suvlasnik, isti se ne mogu prihvatiti kao osnovani, obzirom, kao što to i navodi prvostupanjski sud, za taj prijedlog da se u odnosu na tu nekretninu i utvrdi služnost prolaza nije se to moglo na taj način utvrditi obzirom da ostali suvlasnici te nekretnine, i to ID i GD nisu označeni kao tuženi u navedenom postupku, kao što nije utvrđeno da bi ta nekretnina bila podijeljena na suvlasnike, kako bi se utvrdilo da ta predložena služnost ide preko suvlasničkog dijela tužiteljice.

12. Vezano i za žalbene navode da se pristup sa glavne asfaltirane razvrstane ceste označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se moglo proći dalje do k. č. br. [katastarska čestica] i na ostale nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], također se i ne mogu i prihvatiti kao osnovani, obzirom da u odnosu na te nekretnine koje su i prikazane za uspostavu prava služnosti na zemljani put u osnovu kojih je i tužiteljica na očevidu se izjasnila, ne odnose se na te čestice. Iako su tuženici 1.-3. na ročištu i naveli da se radi o putu kojeg tužiteljica predlaže u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] te da se radi o dijelu nekretnine koja je u naravi foša, često pod vodom i neuvjetna za pristup ostalim česticama, također i ne odnosi se na nerazvrstanu cestu kojom se pristupa na k. č. br. [katastarska čestica] i zemljani put k. č. br. [katastarska čestica] na kojima su označeni i tuženici u tom postupku, obzirom da se upisani vlasnici u odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] i odnosi na stranke koje i nisu označene kao tuženici. Na toj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] i uknjiženi su GD, ID, ŽD, ČD (tužiteljica), TD, AE, VE koji i nisu označeni kao tuženici u predmetnom postupku. Pri tome, prvostupanjski sud navodi da bi predmetni dio nekretnine bio neadekvatan i močvaran, ali da to ne znači nemogućnost u budućnosti tehničkim rješenjima isto pretvoriti u put kojim bi se tuženici mogli koristiti, pa se u odnosu na navode tuženika iznesene na očevidu, kada je tužiteljica pokazala zemljani put kao prelaganje prava služnosti, da se radi o neuvjetnom pristupu ostalim česticama (koja je foša-da je često pod vodom), obrazloženje presude nije isključivo utemeljeno na tim navodima.

13. Odredbama članka 237. do 245. ZVDSP propisani su načini prestanka služnosti pa je tako, između ostalog, odredbom članka 242. stav 1. ZVDSP i propisano da izgubili pravo služnosti i razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine: ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zavjet vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana, a stavkom 2. tog članka propisano je da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta , bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

14. U odnosu na žalbene navode žaliteljice u odnosu da se nije pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, isti nisu osnovani, obzirom da je i tijekom postupka utvrđeno da u odnosu na njezinu nekretninu za koju smatra da bi se treba lo ukinuti pravna služnost prolaza pješice, ista se i nije mogla utvrditi osnovanom obzirom i na nekretnine koje je tužiteljica predložila da se iste utvrde kao prolaz, kada one nisu s tužbenim zahtjevom označene u odnosu na njihove suvlasnike. Dio tuženika nije se suglasio sa pravom služnosti preko predloženih nekretnina, obzirom da tim dijelom nema pristupa na njihove nekretnine. Tek kad bi se utvrdilo da pristup tuženicima se može osposobiti preko predloženih nekretnina i putem javnog puta, što tužiteljica navodi, postojali bi uvjeti za ukidanje služnosti. Sud može na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine ukinuti služnost prolaza ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz. Određivanje stvarne služnosti odnosi se na pravni odnos između suvlasnika nekretnina i nekretnine jedne u položaju povlasnog, gospodujućeg dobra, a druge poslužnog dobra. Vlasnici nekretnine mogu ostvarivati stvarnu služnost bilo kojeg sadržaja koji je moguć i dopušten, a ako bi se služnost koja je po svojoj naravi stvarna, osnovala u korist određene nekretnine i vlasnika te nekretnine, tada je i bitna karakteristika obilježje služnosti koja se odnosi na stvarne služnosti, kao što je nedjeljivost, neodvojivost, korisnost obzirom u izvršavanju. Time ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, tada i suvlasnici ne mogu biti suvlasnici određenog realnog dijela nepodijeljene nekretnine, jer suvlasništvo predstavlja pravo vlasništva više osoba na nepodijeljenoj stvari (i pretpostavlja se da je u tom slučaju suvlasniku na ime idealnog dijela pripao određeni realni dio nekretnine), što znači da svaki suvlasnik ima istodobno sve vlasničke ovlasti, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojim stvari

- članak 30. i članak 36. ZVDSP. Time je isključena mogućnost da se prebaci pravo služnosti na određene nekretnine u suvlasništvu osoba koje nisu označene kao tuženici u predmetnom postupku.

15. Sukladno žalbenim navodima žaliteljice, prvostupanjski sud je pravilno odlučio i o troškovima postupka prema odredbi članka 154. stav 1. i članka 155. stav 1. ZPP, te prema odredbi tarifnog broja 7. točke 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.), prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak u postupcima radi služnosti, dok za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 boda. Time je i žalbu žaliteljice valjalo ocijeniti neosnovanom i u ovom dijelu.

16. Slijedom navedenog kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i pri tome nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koji je žalbom ukazivala tužiteljica, a ni one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, žalba tužiteljice odbijena je kao neosnovana i temeljem odredbe članka 368 . stav 1. ZPP presuđeno kao u izreci ove presude.

U Puli-Pola 8. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Nataša Babić