Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Poslovni broj: Pp-752/2026-6
Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Zdunić, u prekršajnom predmetu protiv 1. okr. pravne osobe Videoton grupa d.o.o., koju brani branitelj Dino Vukušić, odvjetnik u Osijeku i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi NR, kojeg brani braniteljica Iva Kovačev Radić, odvjetnica u Osijeku, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točaka 1., 4., 26., 28. i 46. i stavka 2. te članka 228. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), pokrenutom na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, klasa: 116-02/26-01/80, urbroj: 443-02-01-08-26-11 od 2. ožujka 2026., nakon završene glavne i javne rasprave održane 3. srpnja 2026. u prisutnosti predstavnika 1. okr. pravne osobe ujedno i 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi NR, branitelja 1. okr. i braniteljice 2. okr., a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 8. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
1. okr. pravna osoba: VIDEOTON GRUPA d.o.o., sa sjedištem u [adresa], djelatnost ugostiteljstvo i dizajn, žiro račun br:
[broj bankovnog računa] kod PBZ, prekršajno kažnjavana,
i
2. okr. odgovorna osoba: NR, OIB [osobni identifikacijski broj], sin N i SR, rođene S, rođen **.**.1971. u [adresa], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], pismen, SSS, po zanimanju ugostitelj, zaposlen, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.050,00 eura, razveden, otac dvoje mlt djece, dobrog imovnog stanja, vlasnik dva poslovna objekta i obiteljske kuće, odlikovan, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan, vodi se drugi prekršajni postupak, ne vodi se kazneni postupak,
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
I. da 1. okr. kao poslodavac pravna osoba i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi u Osijeku evidenciju o radnom vremenu radnika ER nisu vodili na propisani način u skladu s člankom 5. Zakona o radu u vezi članka 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca jer da bi inspekcijskim nadzorom bilo utvrđeno da je radnik ER u prosincu 2025. radio na sljedeći način: u tjednu od 1. prosinca 2025. do 7. prosinca 2025. radio je od ponedjeljka do nedjelje od 07,00 do 23,00 sata, dakle radnik je u navedenom tjednu radio 112 sati, odnosno 72 sata prekovremeno, 7 sati noću i 16 sati nedjeljom; u tjednu od 8. prosinca 2025. do 14. prosinca 2025. radio je 8. prosinca 2025., 9. prosinca 2025., 10. prosinca 2025. i 11. prosinca 2025. od 11,00 do 23,00 sata, u dane 12. prosinca 2025., 13. prosinca 2025. i 14. prosinca 2025. radio je od 11,00 do 24,00 sata, dakle radnik je u ovom tjednu radio 87 sati, odnosno 47 sati prekovremeno, 12 sati noću i 13 sati nedjeljom; u tjednu od 15. prosinca 2025. do 21. prosinca 2025. radio je 15. prosinca 2025. i 16. prosinca 2025. od 11,00 do 21,00 sati, 17. prosinca 2025., 18. prosinca 2025. i 19. prosinca 2025. od 11,00 do 23,00 sata, dok je 20. prosinca 2025. i 21. prosinca 2025. radio od 11,00 do 24,00 sata, dakle radnik je u ovome tjednu radio 82 sata, odnosno 42 sata prekovremeno, 7 sati noću i 13 sati nedjeljom, a uvidom u evidenciju o radnom vremenu za mjesec prosinac 2025. za radnika ER utvrđeno je da okrivljenici nisu evidentirali sve posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, odnosno nisu evidentirali 161 sat prekovremenog rada, 25 sati rada nedjeljom (radnik je radio nedjeljom 42 sata, a okrivljenici su evidentirali 17 sati rada nedjeljom) i nisu evidentirali 26 sati noćnog rada, a također okrivljenici nisu evidentirali sve sate rada blagdanom, odnosno evidentirali su 2 sata rada blagdanom, a trebali su evidentirati 4 sata rada blagdanom,
pa da bi time postupili suprotno članku 5. Zakona o radu u vezi članka 13. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu,
II. da 1. okr. kao poslodavac pravna osoba i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi u Osijeku nisu radniku ER dostavili primjerak ugovora o radu i primjerke prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u skladu s člankom 14. stavkom 5. Zakona o radu i to jer da bi inspekcijskim nadzorom bilo utvrđeno da okrivljenici radniku ER nisu prije početka rada dostavili primjerak ugovora o radu i nisu mu dostavili primjerke prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a člankom 14. stavkom 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu te su okrivljenici bili dužni radniku prije početka njegovog rada 29. srpnja 2025. dostaviti primjerak ugovora o radu, a što su propustili učiniti i okrivljenici su radniku ER bili u obvezi 6. kolovoza 2025. dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko osiguranje (prijavu su bili dužni izvršiti najkasnije 29. srpnja 2025.), a što su propustili učiniti te su primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje okrivljenici bili u obvezi dostaviti ER **.**.2025. (prijavu su bili dužni izvršiti najkasnije 6. kolovoza 2025.), a što su propustili učiniti,
pa da bi time postupili suprotno članku 14. stavku 5. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 4. i stavku 2. istoga zakona,
III. da ukupno trajanje prekovremenog rada radnika ER u [adresa] nije bilo u skladu s člankom 65. stavkom 3. Zakona o radu jer da bi inspekcijskim nadzorom bilo utvrđeno da je radnik ER u prosincu 2025. na manifestaciji Advent u Osijeku 2025. radio na sljedeći način: u tjednu od 1. prosinca 2025. do 7. prosinca 2025. radio je od ponedjeljka do nedjelje od 07,00 do 23,00 sata, dakle radnik je u navedenom tjednu radio 112 sati, odnosno 72 sata prekovremeno; u tjednu od 8. prosinca 2025. do 14. prosinca 2025. radio je 8. prosinca 2025., 9. prosinca 2025., 10. prosinca 2025. i 11. prosinca 2025. od 11,00 do 23,00 sata, u dane 12. prosinca 2025., 13. prosinca 2025. i 14. prosinca 2025. radio je od 11,00 do 24,00 sata, dakle radnik je u ovom tjednu radio 87 sati, odnosno 47 sati prekovremeno; u tjednu od 15. prosinca 2025. do 21. prosinca 2025. radio je 15. prosinca 2025. i 16. prosinca 2025. od 11,00 do 21,00 sati, 17. prosinca 2025., 18. prosinca 2025. i 19. prosinca 2025. od 11,00 do 23,00 sata, dok je 20. prosinca 2025. i 21. prosinca 2025. radio od 11,00 do 24,00 sata, dakle radnik je u ovome tjednu radio 82 sata, odnosno 42 sata prekovremeno, a člankom 65. stavkom 3. Zakona o radu propisano je da ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, a ER je u tjednu od 1. prosinca 2025. do 7. prosinca 2025. radio 72 sata prekovremeno, u tjednu od 8. prosinca 2025. do 14. prosinca 2025. radio je 47 sati prekovremeno, dok je u tjednu od 15. prosinca 2025. do 21. prosinca 2025. radio 42 sata prekovremeno, dakle u navedenim tjednima ukupno trajanje rada radnika je bilo duže od pedeset sati tjedno,
pa da bi time postupili suprotno članku 65. stavku 3. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 26. i stavku 2. istoga zakona,
IV. da su 1. okr. kao poslodavac pravna osoba i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi u [adresa] ER, roditelju djece do osam godina života naredili prekovremeni rad, bez njegove pisane izjave o dobrovoljnom pristanku na takav rad, protivno članku 65. stavku 6. Zakona o radu jer da bi inspekcijskim nadzorom bilo utvrđeno da je radnik ER radio prekovremeno i to: u tjednu od 1. prosinca 2025. do 7. prosinca 2025. radio je od ponedjeljka do nedjelje od 07,00 do 23,00 sata, dakle radnik je u navedenom tjednu radio 112 sati, odnosno 72 sata prekovremeno; u tjednu od 8. prosinca 2025. do 14. prosinca 2025. radio je 8. prosinca 2025., 9. prosinca 2025., 10. prosinca 2025. i 11. prosinca 2025. od 11,00 do 23,00 sata, u dane 12. prosinca 2025., 13. prosinca 2025. i 14. prosinca 2025. radio je od 11,00 do 24,00 sata, dakle radnik je u ovom tjednu radio 87 sati, odnosno 47 sati prekovremeno; u tjednu od 15. prosinca 2025. do 21. prosinca 2025. radio je 15. prosinca 2025. i 16. prosinca 2025. od 11,00 do 21,00 sati, 17. prosinca 2025., 18. prosinca 2025. i 19. prosinca 2025. od 11,00 do 23,00 sata, dok je 20. prosinca 2025. i 21. prosinca 2025. radio od 11,00 do 24,00 sata, dakle radnik je u ovome tjednu radio 82 sata, odnosno 42 sata prekovremeno te je također utvrđeno da je ER roditelj djece do osam godina života i to djeteta NRF rođenog **.**.2020., OR rođenog **.**.2022. i BR rođenog **.**.2025., a ER kao roditelj djece do osam godina života kojem su okrivljenici naredili prekovremeni rad, 1. prosinca 2025. niti naknadno u mjesecu prosincu 2025., nije okrivljenicima dao pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad,
pa da bi time postupili suprotno članku 65. stavku 6. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 28. i stavku 2. istoga zakona,
V. da 1. okr. kao poslodavac pravna osoba i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu u Osijeku omogućili korištenje dnevnog odmora na način i pod uvjetima propisanim zakonom u skladu s člankom 74. Zakona o radu jer da bi inspekcijskim nadzorom bilo utvrđeno da je radnik ER: **.**.2025. radio do 23,00 sata, a 2. prosinca 2025. je započeo s radom u 07,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 8 sati; 2. prosinca 2025. radio do 23,00 sata, a 3. prosinca 2025. je započeo s radom u 07,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 8 sati; 3. prosinca 2025. radio do 23,00 sata, a 4. prosinca 2025. je započeo s radom u 07,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 8 sati; 4. prosinca 2025. radio do 23,00 sata, a 5. prosinca 2025. je započeo s radom u 07,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 8 sati; 5. prosinca 2025. radio do 23,00 sata, a 6. prosinca 2025. je započeo s radom u 07,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 8 sati; 6. prosinca 2025. radio do 23,00 sata, a 7. prosinca 2025. je započeo s radom u 07,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 8 sati; 12. prosinca 2025. radio do 24,00 sata, a 13. prosinca 2025. je započeo s radom u 11,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 11 sati; 13. prosinca 2025. radio do 24,00 sata, a 14. prosinca 2025. je započeo s radom u 11,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 11 sati; 14. prosinca 2025. radio do 24,00 sata, a 15. prosinca 2025. je započeo s radom u 11,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 11 sati; 20. prosinca 2025. radio je do 24, 00 sata, a 21. prosinca 2025. je započeo s radom u 11,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 11 sati i 21. prosinca 2025. radio je do 24,00 sata, a 22. prosinca 2025. započeo je s radom u 11,00 sati pa je dnevni odmor radnika trajao 11 sati, a člankom 74. stavkom 1. Zakona o radu propisano je da tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, a okrivljenici u navedenim vremenskim razdobljima nisu radniku omogućili pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno,
pa da bi time postupili suprotno članku 74. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 16. i stavku 2. istoga zakona,
VI. da 1. okr. kao poslodavac pravna osoba i 2. okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi u Osijeku radniku ER na dan dospjelosti nisu u cijelosti isplatili plaću za mjesec prosinac 2025. te u odnosu na navedeni mjesec nisu radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće dostavili dva obračuna, jedan u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće koji su bili dužni isplatiti, u skladu s člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu i to jer okrivljenici radniku ER nisu do 15. siječnja 2026. isplatili u cijelosti plaću za mjesec prosinac 2025. jer nisu obračunali i isplatili u povećanom postotku 161 sat prekovremenog rada, 25 sati rada nedjeljom (radnik je radio nedjeljom 42 sata, a okrivljenici su obračunali 17 sati rada nedjeljom) i nisu obračunali i isplatili u povećanom postotku 26 sati noćnog rada te također okrivljenici nisu obračunali i isplatili u povećanom postotku sve sate rada blagdanom, odnosno obračunali su i isplatili 2 sata rada blagdanom, a trebali su obračunati i isplatiti 4 sata rada blagdanom, a člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu propisano je da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti: obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju i obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, dok okrivljenici na dan dospjelosti (15. siječnja 2026.) nisu radniku ER isplatili u cijelosti plaću za mjesec prosinac 2025. te su mu do 31. siječnja 2026. bili dužni dostaviti dva obračuna: jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti, a što su propustili učiniti u propisanom roku,
pa da bi time postupili suprotno članku 93. stavku 2. Zakona o radu te da bi time počinili prekršaj kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. istoga zakona,
VII. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, podnio je 2. ožujka 2026. optužni prijedlog protiv 1. okr. pravne osobe Videoton grupa d.o.o. i 2. okr. NR kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točaka 1., 4., 26., 28. i 46. i stavka 2. te članka 228. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o radu .
2. U svoju obranu okrivljenici su naveli da nisu točni navodi optužnog prijedloga i pravna osoba se ne smatra odgovornom te se 2. okr . ne smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret optužnim prijedlogom. Što se tiče evidencije o radnom vremenu radnika, 2. okr. je naveo da može reći da on osobno nema uvid u šihterice, već da iste vode za to zadužene osobe u restoranima Strossmayer 1 i 2 i to dostavljaju njemu kao odgovornoj osobi. Što se tiče samog načina zasnivanja radnog odnosa i vezano uz probni rad, 2. okr. je naveo da potencijalni novi radnik prvi dan dolazi na razgovor i tada drugi dan dođe da se upozna s objektom, prostorom te načinom i organizacijom rada te se unose nekakvi osobni podaci i to maksimalno traje nekih 30 do 40 minuta te za to vrijeme radnik ne radi ništa iz opisa poslova, već počinje s radom tek nakon potpisivanja ugovora i nakon što dobije ugovor automatski idu i prijave na obvezna osiguranja i tek tada zapravo radnik ulazi u šihtericu koja je povezana s Remarisom putem vlastitog OIB-a te je 2. okr. naveo da on u te interne šihterice nema uopće uvid, već njih vode za to ovlaštene osobe, odnosno poslovođe koji ih onda dostavljaju njemu i na temelju toga se radnicima isplaćuju plaće. 2. okr. je također naveo da radnik ER nije nikada zasnovao radni odnos za mjesto poslovođe, niti ga je on postavio kao poslovođu, a niti je obavljao ikakve organizacijske poslove, a isto tako nije obavljao ni poslove nabave namirnica koji se obavljaju putem za to određene aplikacije. Naveo je da je radnik ER izuzetno loš i problematičan radnik kojeg niti jedan poslodavac ne bi poželio jer je i kod njih kao poslodavaca otuđivao novac, oštetio službeno vozilo koje je također otuđio te nije redovito dolazio na posao, a kasnije je saznao da je redovito krao i to velike količine novca. Što se tiče rada na adventu 2025., 2. okr. je rekao da je organizacija rada bila takva da se radilo od 16,00 do 22,00 sata, a vikendom se radilo malo duže. Na upit suda 2. okr. je odgovorio da je svim radnicima pa tako i ER bilo omogućeno korištenje dnevnog i tjednog odmora, međutim isti je zloupotrebljavao sva prava iz radnog odnosa na način da više nije bio na poslu nego što je dolazio na isti, da je krao i zloupotrebljavao sva prava što je imao. Na upit svoje braniteljice 2. okr. je odgovorio da smatra da je motiv ER za prijavu Državnom inspektoratu bilo to što je dobio otkaz kod njih kao poslodavca zbog nepoštivanja obveza iz radnog odnosa pa da je onda htio napakostiti, budući da više nije mogao krasti i koristiti sve blagodati posla kod njih kao poslodavca. Na daljnji upit svoje braniteljice 2. okr. je odgovorio da nikada nije bilo prekovremenih sati niti za jednog radnika jer oni imaju sasvim dovoljno radnika i nema potrebe za tim. Na daljnji upit svoje braniteljice 2. okr. je odgovorio da su za vrijeme rada na adventskim kućicama ER i RR radili isključivo na radnom mjestu na adventskim kućicama i u tom periodu nisu obavljali poslove u restoranu. 2. okr. je također nadodao da je nakon ovoga nadzora imao još sedam nadzora u kojima nisu utvrđeni nikakvi nedostatci glede radnopravnih odnosa, što potvrđuje da su oni savjesni i odgovorni poslodavci.
3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao ZR, ER, RR i ŠR, pročitao obavijest po članku 109. a stavku 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika (stranica 8 do 9 spisa), zapisnik od 27. siječnja 2026. (stranica 10 do 12 spisa), zapisnik od 15. siječnja 2026. (stranica 13 do 16 spisa), pročitao i pregledao materijalnu dokumentaciju (stranica 17 do 25 spisa) i pročitao izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH od 3. srpnja 2026.
3.1. Sud nije izvodio daljnje dokaze, budući da smatra da je činjenično stanje na temelju svih izvedenih dokaza dovoljno utvrđeno da se može donijeti odluka u ovome postupku pa bi se inzistiranjem na izvođenju daljnjih dokaza samo bespotrebno odugovlačio ovaj postupak, a što je suprotno načelu učinkovitosti i ekonomičnosti postupanja.
4. Ispitana na ročištu održanom 13. svibnja 2026. svjedokinja ZR iskazala je da je u konkretnom slučaju provela inspekcijski nadzor 15. siječnja 2026. u restoranu Strossmayer 2 u [adresa] i nastavno nakon toga, ne može se točno sjetiti kojeg dana te je zatražila dostavu radnopravne dokumentacije, a također je na zapisnik ispitala radnika ER. Iskazala je da je na temelju iskaza radnika i uvidom u radnopravnu dokumentaciju utvrdila da okrivljenici nisu vodili na propisan način evidenciju o radnom vremenu radnika ER. Rekla je da su u toj evidenciji bili iskazani neki sati noćnog rada i rada nedjeljom, a što nije bilo u skladu s onim što je utvrđeno iz iskaza ispitanog radnika. Isto tako je rekla da su okrivljenici kao poslodavci imali sklopljen ugovor o radu s radnikom ER te su istog uredno prijavili na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, međutim iz iskaza radnika je utvrdila da istom nisu uručili prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao niti primjerak ugovora o radu. Isto tako je iskazala da je radnik radio prekovremeno u prosincu 2025. i da je ukupno trajanje rada radnika bilo dulje od 50 sati tjedno. Također je iskazala da je tijekom nadzora utvrdila da je radnik ER osoba koja spada u zaštićenu kategoriju radnika, budući da je roditelj troje djece starosti do 8 godina te su okrivljenici istom naredili prekovremeni rad, a bez da je isti dao pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Također je iskazala da navedeni radnik nije imao omogućeno korištenje dnevnog odmora u skladu s odredbama Zakona o radu, odnosno nije mu omogućeno neprekinuto trajanje dnevnog odmora od 12 sati između dva radna dana. Na upit suda odgovorila je da su okrivljenici naknadno navedenom radniku isplatili ustegnuti dio plaće za prosinac 2025 i to u siječnju 2026., međutim s obzirom na utvrđene sate prekovremenog rada radnika je utvrdila da istom radniku nije bio obračunat cjelokupan iznos plaće niti mu je isplaćena cjelovita plaća za prosinac 2025. i to na način da mu nisu pravilno obračunati povećani postoci za prekovremeni rad, rad nedjeljom i rad noću te su stoga okrivljenici kao poslodavci tome radniku, kojem na dan dospjelosti nisu u cijelosti isplatili plaću, bili dužni do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaća dostaviti dva obračuna sukladno Zakonu o radu, a što nisu učinili. Na upit braniteljice 2. okr. na koji način se tijekom inspekcijskog nadzora provjerava istinitost izjave radnika, svjedokinja je odgovorila da su radnici tijekom nadzora ispitani u svojstvu svjedoka te se isti upozoravaju da su dužni govoriti istinu sa svim ostalim zakonskim posljedicama davanja lažnog iskaza, a ponekad se može provjeriti točnost tih podataka koji su oni dali u svom iskazu i na drugi način, međutim to u konkretnom slučaju nije bila riječ. Na daljnji upit braniteljice 2. okr. na koji način je zaključila da je evidencija o radnom vremenu koju je dostavio poslodavac manjkava, svjedokinja je odgovorila da je to utvrdila na temelju iskaza radnika te je na daljnji upit braniteljice 2. okr. svjedokinja odgovorila da radnik u adventskoj kućici nije radio sam, a da tijekom nadzora ponekad ispituje i druge radne kolege, međutim vezano uz njihov status, a ne vezano za druge osobe u vezi njihovog radnog vremena. Na daljnji upit braniteljice 2. okr. da li je kod poslodavca zatekla tri primjerka ugovora o radu, svjedokinja je odgovorila da je poslodavac radnopravnu dokumentaciju dostavio skeniranu putem elektroničke pošte te je na daljnji upit braniteljice 2. okr. na koji način zna da je ER otac troje djece do 8 godina života svjedokinja odgovorila da joj je to poznato na temelju iskaza radnika te se to u svakom nadzoru pita svakog radnika za kojeg postoji sumnja da radi prekovremeno. Na daljnji upit braniteljice 2. okr. da li je potrebna pisana suglasnost za prekovremeni rad iako je riječ o roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb, svjedokinja je odgovorila da se s tim do sada nije susrela, ali da zakonska odredba kaže da je roditelj djece do 8 godina života dužan dati pisanu izjavu o pristanku na prekovremeni rad ako radi prekovremeno. Na upit 2. okr. da li je uočila bilo kakav nedostatak ili nepravilnost, osim izjave ER, svjedokinja je odgovorila da osim ovog što je rekla da je utvrdila, druge nepravilnosti u odnosu na druge radnike nije utvrdila. Na upit 2. okr. da li zna zbog čega je radnik u mjesecu prosincu 2025. dobio otkaz, svjedokinja je odgovorila da se toga ne sjeća te da to nije bio predmet njezinog nadzora. Na upit 2. okr. koliko je djelatnik promijenio poslova u pet godina radnog staža, svjedokinja je odgovorila da se toga ne sjeća.
5. Ispitan na ročištu održanom 13. svibnja 2026. svjedok ER iskazao je da se kod poslodavca Videoton Grupa d.o.o. zaposlio negdje u svibnju ili lipnju 2025. godine i to prvotno na poslovima konobara. Do listopada 2025. je radio u restoranu Strossmayer 2, a tada je u listopadu 2025. dobio poziciju voditelja restorana Strossmayer 1 i Strossmayer 2 te je radio u oba restorana i stalno je morao ili ići u nabavku ili organizirati poslovanje u oba restorana ili nešto treće. Iskazao je da su te 2025. planirali raditi na kućici na adventu u Osijeku te se zajedno s kolegom E, kojem ne zna prezime, pripremao za rad na adventu i vozili su sve stvari na advent u Tvrđu, a s njima je bio i NR, međutim isti je prije početka adventa otišao na neko putovanje. Iskazao je da je on svako jutro obavljao nabavku u Metrou, nekada za oba lokala i Strossmayer 1 i Strossmayer 1, a nekada samo za Strossmayer 2, dok je za Strossmayer 1 obavljao djelatnik tog restorana. Iskazao je da su 28. studenog 2025. postavili kućicu u Tvrđu na advent te ne zna točno kada su započeli s radom na adventu, a zna da je za svoj rođendan 1. prosinca radio na adventu. Rekao je da mu je u to doba radno vrijeme počinjalo od 07,00 sati kada je išao u nabavku, a isto tako je rekao da je nabavku za advent službenim vozilom tada prevozio u Tvrđu. Iskazao je da su s radom, odnosno izdavanjem računa, u Tvrđi počinjali od 16,00 sati, ali su oni tamo dolazili i ranije radi pripreme te su vikendom, a pod tim misli petkom, subotom i nedjeljom, radili do ponoći, a ostalim danima nekada do 22,00 a nekada do 23,00 sati. Na upit suda odgovorio je da je prvotno bio tri dana na probnom radu prije nego što je uopće počeo radili kod poslodavca Videoton Grupa d.o.o., a da je ugovor o radu sklopio u prostoru restorana Strossmayer 2 i to na način da su mu na šanku ostavljena tri primjerka ugovora o radu te mu je rečeno da sva tri potpiše i ostavi. Na daljnji upit suda odgovorio je da mu nije uručen primjerak ugovora o radu, a niti je on to tada tražio jer mu je bilo samo bitno da radi. Na daljnji upit suda odgovorio je da je bio prijavljen tijelima obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, međutim da mu primjerci prijava nisu bili uručeni. Dalje je iskazao da nije imao dnevni odmor u dovoljnom trajanju jer je uvijek morao nešto odrađivati od toga da je ujutro išao u nabavku pa preko organizacije rada i sve do rada na kućicama na adventu od 16,00 sati pa nadalje. Na daljnji upit suda odgovorio je da je roditelj troje djece starosti pet, tri i pol godine i jednu godinu i dva mjeseca starosti te da mu se u tom periodu razboljela supruga i rekao je poslodavcu da mora biti s djecom jer nema tko biti s njima, budući da mu je supruga oboljela od karcinom te se 28. prosinca 2025. nije pojavio na poslu, nakon čega mu je poslodavac na viber poslao poruku da je njihova suradnja završena i da vrati radnu opremu. Na upit suda, a vezano za isplate plaća, odgovorio je da su mu sve plaće uredno isplaćene i to jedan dio na običan račun, a jedan dio na zaštićeni račun te je izričito naveo da nikada nije bilo nikakvih problema vezano uz plaće niti mu je poslodavac ikada uskraćivao dijelove plaće. Na daljnji upit suda svjedok je odgovorio da je radio prekovremeno i to svaki dan te je siguran da je to bilo više od 50 sati tjedno te da nikada nije dao pisanu suglasnost za prekovremeni rad. Na daljnji upit suda svjedok je odgovorio da su radnici sami pisali „šihterice“, odnosno svoje interne evidencije o radnom vremenu te je to uvijek stajalo u šanku i bilo dostupno svima te mu nije poznat način na koji način je poslodavac vodio evidenciju. Na daljnji upit suda svjedok je odgovorio da je namirnice koje je nabavljao vozio u Tvrđu službenim vozilom marke Fiat Panda, kojim je išao i kući jer mu je rečeno da koristi to vozilo, međutim na plaći za prosinac 2025. mu je uskraćen dio iznosa na ime korištenja tog vozila. Na daljnji upit suda kako to da sada navodi da mu je ipak uskraćen dio plaće, dok je ranije na pitanje odgovorio da mu nikada ništa nije bilo uskraćeno, svjedok je odgovorio da mu nikada nije bilo uskraćeno do tog mjeseca, a tada mu je uskraćeno na ime korištenja tog vozila te je odmah zvao poslodavca da vidi zašto je to tako jer mu je rečeno da vozilo može koristiti. Na upit branitelja 1. okr. pravne osobe da li je čitao navedeni ugovor o radu prije nego što ga je potpisao, svjedok je odgovorio da nije, dok je na daljnji upit branitelja 1. okr. pravne osobe da li zna za koji posao je sklopio ugovor o radu svjedok odgovorio da je sklopio ugovor o radu za poslove konobara, dok je u ugovoru pisalo za posao pomoćnog konobara. Na daljnji upit branitelja 1. okr. pravne osobe da preciznije odgovori na koji način je znao što je pisalo u ugovoru, ako isti nije pročitao kako je rekao, svjedok je odgovorio da je svim radnicima pisalo u ugovoru da su isti sklopljeni za poslove pomoćnog konobara, a svjedok je naveo da je nakon toga na e-građani mogao vidjeti podatke za koje radno mjesto je bio prijavljen te je isto tako naveo da je on kao voditelj poslovanja imao uvid u sve podatke. Sud je tijekom ispitivanja svjedoka konstatirao da je svjedok u jednom trenutku naveo da ne želi odgovarati niti na jedno daljnje pitanje.
5.1. Branitelj 1. okr. pravne osobe je stavio primjedbu na iskaz svjedoka navodeći da je isti u cijelosti neistinit, konfuzan te motiviran nezadovoljstvom radi otkaza u pravnoj osobi.
5.2. Svjedok je na iskazanu primjedbu izjavio da ostaje u cijelosti pri svojem iskazu te da za ono što je govorio sudu ima i dokaze.
6. Ispitana na ročištu održanom 3. srpnja 2026. svjedokinja RR je iskazala da je kod poslodavca Videoton grupa d.o.o. zaposlena od 2021. prvotno kao praktikantica, a od rujna 2024. ima sklopljen ugovor o radu. Na upit suda odgovorila je da joj je poznato ime ER jer je to kolega s kojim je radila i to od kolovoza 2025. do prosinca 2025. Iskazala je da je njezino radno mjesto u Osijeku u Divaltovoj ulici u ugostiteljskom objektu Strossmayer 2. Na upit suda odgovorila je da joj je radno vrijeme organizirano u dvije smjene i to prva smjena se radi od 09,00 do 16,00 sati, a druga od 16,00 do 23,00 sata i to vrijedi za radno mjesto kuharice na kojem je ona zaposlena, dok konobari rade u smjenama od 10,00 do 16,00 sati i od 16,00 do 23,00 sata. Rekla je da je ER radio na radnom mjestu konobara u ugostiteljskom objektu Strossmayer 2, a 2025. u periodu od 27. studenog do 29. prosinca su ER i ona radili i na adventskim kućicama u Osijeku i to im je radno vrijeme bilo radnim danima od 16,00 do 22,00 sata i vikendom od 16,00 do 23,00 sata. Iskazala je da su na kućice dolazili od kada im je bilo radno vrijeme, odnosno pola sata ranije radi pripreme te je na upit suda odgovorila da ER nije obavljao nikakve poslove nabave namirnica, već to uvijek obavlja šef, dok oni radnici iz kuhinje dva puta tjedno rade narudžbu onoga što im je potrebno. Na daljnji upit suda odgovorila je da je radni odnos ER prestao iz razloga jer isti nije redovito dolazio na posao, a isto tako je na adventskim kućicama i uzimao novac od obavljenog posla, a što joj je poznato jer joj je on sam to rekao. Iskazala je da ER od 13. prosinca 2025. nije više redovito dolazio na posao, već je dolazio povremeno i onda su s njom na kućicama na adventu radile kolegice iz restorana Strossmayer 1. Na daljnji upit suda, a glede vođenja evidencije o radnom vremenu, odgovorila je da ona vodi šihterice za sve radnike u kuhinji restorana Strossmayer 2, dok ne zna da li je ER vodio sebi ikakve vlastite evidencije, a može reći da ona te šihterice tada preda poslodavcu. Na daljnji upit suda, a vezano uz samo sklapanje ugovora radnika ER, svjedokinja je odgovorila da joj o tome ništa nije poznato. Na daljnji upit suda svjedokinja je odgovorila da bez obzira što su ona i ER radili na adventskim kućicama da u restoranu Strossmayer 2 nije bio nedostatak radnika, već je bilo dovoljno i kuhara i konobara. Na daljnji upit suda, a vezano uz korištenje dnevnog i tjednog odmora, svjedokinja je odgovori la da je radno vrijeme organizirano u smjenama i to na tjednoj bazi na način da jedan tjedan radi prijepodne, a drugi poslijepodnevnu smjenu te joj je uvijek omogućeno korištenje dnevnog i tjednog odmora. Na upit branitelja 1. okr. pravne osobe svjedokinja je odgovorila da ER nije bio voditelj restorana Strossmayer 1 i 2 te također može reći da ER nije bio osoba koja je morala ići u nabavku niti je on bio taj koji je zadužen za organizaciju poslovanja u oba restorana. Na upit 2. okr. svjedokinja je odgovorila da zasnivanje radnog odnosa kod poslodavca Videoton grupa d.o.o. funkcionira na način da se potpisuju tri primjerka ugovora o radu i to je jedan za šefa, jedan za radnika i treći za firmu. Na daljnji upit suda svjedokinja je odgovorila da kada se dođe kod ovoga poslodavca prvo se tri do četiri dana radi probni rad, a onda se sklapa ugovor o radu ako radnik zadovolji na probnom radu te može reći da je to tako bilo i s radnikom ER.
7. Ispitan na ročištu održanom 3. srpnja 2026. svjedok ŠR je iskazao da je od kolovoza 2025. zaposlen na radnom mjestu šefa kuhinje u restoranu Strossmayer 1 u Osijeku. Na upit suda odgovorio je da mu je poznato ime ER jer je isti jedno vrijeme bio zaposlen kao konobar u restoranu Strossmayer 2 također u Osijeku i misli da je tek počeo raditi kada je i on krenuo s radom. Na upit suda odgovorio je da ER nije nikada obavljao nikakve nabavke, niti je organizirao rad u restoranima Strossmayer 1 i 2, već se nabavke nabavljaju putem aplikacije i to u restoranu Strossmayer 1 većinom on prati sve vezano uz nabavke. Na daljnji upit suda odgovorio je da mu je poznato da su ER i RR radili na adventu u Osijeku 2025. i to u kućici, a također može reći da mu o njihovom rasporedu radnog vremena i organizaciji rada na kućicama nije puno toga poznato jer je imao posla u samom restoranu, a jedino što je imao veze s adventom je to da je obavljao nabavku peciva i potrebnih priloga za pravljenje jela na kućicama. Na daljnji upit suda, a vezano uz način sklapanja ugovora o radu kod poslodavca Videoton grupa d.o.o., odgovorio je da se prije početka rada uredno sklapa ugovor, a o probnom radu mu nije puno toga poznato jer on isti nije obavljao, a ne može reći da li ga obavljaju drugi radnici prije sklapanja ugovora o radu. Na upit braniteljice 2. okr. svjedok je odgovorio da ER nije obavljao nikakve poslove organizacije rada u restoranima Strossmayer 1 i 2, kao niti poslove nabavke, odnosno rekao je da isti osim poslova konobara za koje je imao sklopljen ugovor o radu i rada na adventskim kućicama nije obavljao nikakve druge poslove. Na daljnji upit braniteljice 2. okr., a vezano uz evidencije o radnom vremenu radnika, svjedok je odgovorio da je on taj koji u restoranu Strossmayer 1 radi šihterice za sve radnike u kuhinji, a što se tiče konobara imaju excel tablice koje vodi poslovođa. Na daljnji upit braniteljice 2. okr. svjedok je odgovorio da ne zna da li je bilo problema oko rada ER na kućicama, niti zna zašto je ER prestao s radom kod poslodavca. Na upit 2. okr. svjedok je odgovorio da je u restoranu Strossmayer 2 zaposlena njegova supruga kao voditeljica konobara koja organizira i vodi njihov posao. Na upit branitelja 1. okr. pravne osobe tko sve ima pristup excel tablicama o kojima je govorio, a u kojima se vode evidencije o radnom vremenu, svjedok je odgovorio da u restoranu Strossmayer 1 tim tablicama ima pristup on i poslovođa O, dok u restoranu Strossmayer 2 misli da tim tablicama pristup ima samo njegova supruga koja je s radom u tom restoranu započela negdje u ljeto 2025. kada i on, budući da su se tamo i upoznali.
8. Sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim iskaze svjedoka RR i ŠR jer su isti detaljni, logični i životno uvjerljivi te su svjedoci iskazivali samo o onome što im je osobno poznato o predmetu postupka i čemu su osobno prisustvovali, a njihovi iskazi su međusobno usklađeni. Navedeni svjedoci su iskazivali vrlo uvjerljivo i dosljedno te su decidirano odgovarali na sva pitanja suda pa sud iskaze istih cijeni objektivnim. Svjedokinja ZR je u svojem iskazu iskazivala samo o onome što je utvrdila svojim službenim postupanjem u konkretnom predmetu i to na temelju provedenog inspekcijskog nadzora, međutim ista je i sama u svojem iskazu navela da je odlučne činjenice tijekom inspekcijskog nadzora utvrdila isključivo na temelju iskaza radnika ER. Iskaz svjedoka ER sud ne prihvaća istinitim iz razloga jer je isti nelogičan, konfuzan i životno neuvjerljiv. Svjedok je već tijekom odgovaranja na pitanja suda odgovarao konfuzno i nesigurno te je iskazivao kontradiktorno samome sebi, dok je u jednom trenutku tijekom postavljanja pitanja od strane obrane izjavio da ne želi odgovarati niti na jedno daljnje pitanje. Uzimajući u obzir činjenicu da je svjedok bivši radnik okrivljenika, isti je imao motiv neistinito iskazivati i teretiti okrivljenike, a sve iz razloga jer je dobio otkaz kod 1. okr. pravne osobe kao poslodavca. Za nadodati je da je sud za ročište 3. srpnja 2026. još jednom pozvao svjedoka ER radi eventualnog izvođenja dokaza suočenjem s ostalim svjedocima ispitivanim na tom ročištu, a naročito sa svjedokinjom RR, međutim svjedok nije zaprimio poziv za to ročište uz napomenu dostavne službe da je obaviješten i da nije podigao pošiljku te je svjedok očito ostao pri tome da ne želi odgovarati na ikakva daljnja pitanja i pokazao je nezainteresiranost za daljnje sudjelovanje u ovome postupku, kao i za suočenje sa svjedokinjom RR s kojom je radio na adventskim kućicama. Zbog takvog držanja svjedoka tijekom postupka dakako da je dovedena u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza, koji je i prije nego što je svjedok odlučio ne odgovarati na daljnja pitanja bio vrlo neuvjerljiv, konfuzan i kontradiktoran. Naime, nije logično ni životno uvjerljivo da bi netko radio po rasporedu radnog vremena kako je to naveo svjedok ER te je u tome dijelu sudu logičniji i životno uvjerljiviji iskaz svjedokinje RR koja je iskazivala o tome da nije radila u samom restoranu u razdoblju dok je radila na adventskim kućicama. Isto tako, nije logičan ni uvjerljiv dio iskaza svjedoka ER da je isti bio voditelj oba restorana i Strossmayer 1 i Strossmayer 2 jer to ne proizlazi niti iz jednog drugog dokaza te su druga dva radnika RR i ŠR ispitani u svojstvu svjedoka opovrgnuli takve tvrdnje svjedoka ER. Isto tako, sud nije prihvatio istinitim iskaz svjedoka ER u dijelu u kojem je isti naveo da je kod poslodavca obavljao nabavku namirnica, budući da je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno da se ista obavljala putem aplikacije te da su za to bile zadužene druge osobe, a ne svjedok ER koji je radio samo poslove konobara i poslove na adventskoj kućici za vrijeme adventa. Nisu logični ni uvjerljivi navodi svjedoka ER da mu poslodavac prije početka rada nije dostavio primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezna osiguranja iz razloga jer su ostala dva svjedoka, a koji su također radnici kod 1. okr. pravne osobe, u svojim iskazima opisali proceduru zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca te je tako svjedokinja RR rekla da zna da se prilikom zasnivanja radnog odnosa poštuje zakonska procedura, a isto tako svjedokinja ZR prilikom inspekcijskog nadzora nije utvrdila nikakve druge nepravilnosti u odnosu na druge radnike, već samo nepravilnosti koje joj je na zapisnik izjavio radnik ER. Stoga je sud iskaz svjedoka ER cijenio nevjerodostojnim iz svih gore navedenih razloga.
9. Okrivljenici osporavaju počinjenje terećenih prekršaja i njihova obrana potvrđena je drugim izvedenim dokazima koje sud cijeni vjerodostojnim, dok je iskaz svjedoka ER očito motiviran nezadovoljstvom zbog otkaza koji je dobio u 1. okr. pravnoj osobi, a iz drugih izvedenih dokaza, naročito iz iskaza svjedoka RR i ŠR, ne proizlazi da bi okrivljenici počinili terećene prekršaje. Stoga je sud prihvatio istinitom obranu okrivljenika jer je ista uvjerljiva i detaljna te potkrijepljena ostalim izvedenim dokazima koje sud cijeni vjerodostojnim.
10. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka sud nije mogao utvrditi da evidencija o radnom vremenu radnika ER za prosinac 2025. (stranica 17 spisa) ne bi bila vođena na propisani način u skladu sa zakonom i primjenjivim pravilnikom. Naime, okrivljenici su vodili navedenu evidenciju koju sud cijeni vjerodostojnom iz razloga jer ista nije dovedena u pitanje na temelju provedenog dokaznog postupka i sud nije imao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost iste. Sud također nije mogao nedvojbeno utvrditi da okrivljenici radniku ER ne bi prije početka rada dostavili primjerak ugovora o radu te primjerke prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje jer nije logično i životno uvjerljivo da su svim drugim radnicima zaposlenim kod njih to dostavili, budući da svjedokinja ZR u odnosu na druge radnike nije utvrdila nikakve nepravilnost, a da radniku ER isto ne bi dostavili. Glede toga sud nije prihvatio istinitim iskaz svjedoka ER iz razloga koji su gore podrobno izloženi pa se upućuje na ranije točke obrazloženja radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Isto tako, s obzirom da sud na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka nije nedvojbeno utvrdio da bi radnik ER uopće radio prekovremeno pa time ni to da bi trajanje njegovog rada bilo duže od 50 sati tjedno, to time nije dokazano ni da bi okrivljenici počinili prekršaj iz točke III. optužnog prijedloga. Samim time što nije utvrđeno da bi radnik ER kod 1. okr. pravne osobe kao poslodavca radio prekovremeno u prosincu 2025., to time nije niti bila potrebna ikakva pisana izjava o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad pa time nije dokazano ni da bi okrivljenici počinili prekršaj iz točke IV. optužnog prijedloga. Također, time što nije dovedena u pitanje evidencija o radnom vremenu radnika ER (stranica 17 spisa) i time što sud iz gore navedenih razloga nije prihvatio raspored radnog vremena kako ga je izložio svjedok ER, to time nije utvrđeno niti da okrivljenici ne bi imenovanom radniku omogućili pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno pa je stoga sud iste oslobodio od optužbe i za prekršaj iz točke V. optužnog prijedloga. Sud je okrivljenike oslobodio od optužbe i za prekršaj iz točke VI. optužnog prijedloga koji se također vezuje uz radno vrijeme radnika pa s obzirom da nije nedvojbeno utvrđeno da bi radnik radio onoliko sati prekovremenog rada, rada nedjeljom i noćnog rada koliko je isti iskazao inspektorici na zapisnik, to mu okrivljenici nisu ni bili dužni isplatiti plaću za takve sate rada kojih nije niti bilo pa posljedično tome nisu bili dužni dostaviti dva obračuna sukladno članku 93. stavku 2. Zakona o radu, budući da nije utvrđeno da radniku ne bi na dan dospjelosti isplatili u cijelosti plaću za prosinac 2025.
11. Stoga nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, svaki dokaz zasebno i dovodeći dokaze u međusobnu vezu, sud u radnjama okrivljenika nije nedvojbeno i sa izvjesnom sigurnošću, izvan svake moguće sumnje, našao da bi isti počinili prekršaje za koje se terete optužnim prijedlogom, odnosno sud nije u provedenom dokaznom postupku našao dovoljno dokaza koji bi nedvojbeno ukazivali da bi okrivljenici svojim ponašanjem počinili prekršaje iz članka 229. stavka 1. točaka 1., 4., 26., 28. i 46. i stavka 2. te članka 228. stavka 1. točke 16. i stavka 2. Zakona o radu, kako im se stavlja na teret optužnim prijedlogom.
12. Prema tome, sud nakon provedenog dokaznog postupka nije našao nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da bi okrivljenici počinili prekršaje na način kako im se to stavlja na teret optužnim prijedlogom pa je stoga, a u nedostatku drugih dokaznih prijedloga koji bi nedvojbeno i sa izvjesnom sigurnošću potvrdili navode optužnog prijedloga, sukladno članku 182. točki 3. Prekršajnog zakona okrivljenike po načelu in dubio pro reo oslobodio od optužbe za terećene prekršaje jer nije dokazano da bi okrivljenici iste prekršaje počinili te je stoga odlučio kao u izreci presude.
13. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
Osijek, 8. srpnja 2026.
Zapisničar
S U D A C
Silvija Zdunić
Snježana Marijanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.
DOSTAVITI:
1. 1. i 2. okr.,
2. Braniteljima 1. i 2. okr.,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. Arhivi.
