Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-858/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, u pravnoj stvari tužitelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vulović, odvjetnik u Supetru, protiv tuženice ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru, radi smetanja posjeda, odlučujući povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru od 8. svibnja 2026. poslovni broj: Psp-62/2017-25, 8. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj: Psp-62/2017-25 od 8. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su time što su tuženici neutvrđenog dana a za što je tužitelj saznao 17.05.2015.g. uklonili učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke čime su napravili pristup sa svojih nekretnina na nekretninu tužitelja označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istim zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu ove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa im se nalaže da u roku od 8 dana o svom trošku uspostave ranije posjedovno stanje na način da na isto mjesto vrate učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke i tako zapriječi pristup sa svojih nekretnina na predmetnu nekretninu tužitelja te se ubuduće kane svakog takvog i/ili sličnog smetanja posjeda navedene nekretnine tužitelja."

1.1. Pod točkom II. izreke prvostupanjskog rješenja obvezan je tužitelj u roku od 8 dana isplatiti tuženicima iznos od 400,00 EUR na ime troškova postupka.

2. Navedeno prvostupanjsko rješenje pravodobnom žalbom pobija tužitelj iz svih žalbenih razloga s prijedlogom da se isto preinači uz naknadu nastalog troška uključujući i žalbe, podredno da se isto ukine i vrati na ponovni postupak pred drugim sucem.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Na temelju činjenica koje između stranaka nisu sporne kao i onih utvrđenih na temelju provedenih dokaza pobliže navedenih u točki 3. obrazloženja pobijanog rješenja, prvostupanjski sud neosnovanost tužbenog zahtjeva kojim tužitelj zahtijeva utvrđenje da su ga tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time što su uklonili učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke čime su napravili pristup od svojih nekretnina na navedenu nekretninu tužitelja te zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja kao i da se "kane" svakog takvog i/ili sličnog smetanja posjeda navedene nekretnine tužitelja, a polazeći od odredbi članka 21. stavka 1. i članka 22. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta

– dalje u tekstu: ZV), temelji na sljedećem činjeničnom stanju:

- da se čin smetanja svakako dogodio nakon 26. lipnja 2014. kada je tužitelj postavio predmetne šipke o kojem smetanju je prema navodima tužitelja saznao 17. svibnja 2015. zbog čega je tužba podnesena 27. svibnja 2015. podnesena unutar roka od godinu dana

- da je između stranaka još od 2001. od kada datira tužba ZR u predmetu P-131/2001 sporno da li suhozid u kojem je ZR otvorila prolaz, a koji je kasnije tužitelj zatvorio postavljanjem metaln im šipki koje su tuženici u ovom postupku ZR i CR sukladno tvrdnji tužitelja uklonili kako bi mogli pristupiti na dio nekretnine za koju tuženici tvrde da č ini sastavni dio zgr. 6/1 k. o. [katastarska općina] dok tužitelj smatra da navedeni dio parcele predstavlja čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] koju parcelu je stekao kupoprodajom, predstavlja granicu posjeda i vlasništvo stranaka odnosno da li ista leži na međi između zgr. 6/1 u vlasništvu tuženika i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja

- da je u predmetu prvostupanjskog suda posl.br. Psp-250/15 (ranije P-247/14) u pravnoj stvari tužiteljice ZR ovdje tužene ad.1. protiv tuženika LR, ovdje tužitelja, radi smetanja posjeda, 14. listopada 2016. doneseno rješenje kojim je usvojen tužbeni zahtjev koji glasi: "Time što je tuženik dana 26. 06. 2014. godine na kamenom suhozidu tužiteljice na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš na dijelu istog na kojem se nalazi prolaz s drvenim jednokrilnim vratima širine cca 1,00 m izbušio na kamenom suhozidu rupe i u iste stavio željezne ankere te na njih postavio dva okomita željezna stupa (cijevi) na međusobnoj udaljenosti od cca 1,50 m i povezao ih željeznim šipkama, zatvorivši time prolaz u suhozidu s drvenim jednokrilnim vrat ima tužiteljice, tuženik je zasmetao tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu njezinih nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa je dužan tuženik u roku od 15 dana i u cijelosti o svom trošku, a sve prema pravilima građev inske struke kumulativno ukloniti s kamenog suhozida na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš na dijelu istog na kojem se nalazi prolaz s drvenim jednokrilnim vratima tužiteljice širine cca 1,00 m, željezne ankere s popunjavanjem betonom izbušenih rupa u kojima su ankeri bili postavljeni, te ukloniti na predmetne ankere postavljena dva okomita željezna stupa (cijevi) međusobno udaljena cca 1,50 m, te time učiniti nesmetano prolaznim otvor u predmetnom suhozidu s drvenim jednokrilnim vratima tužiteljice, te se ubuduće kloniti svakog takvog i/ili sličnog smetanja posjeda tužiteljice.“

- da iz nalaza vještaka za geodeziju u kojem je prikazan položaj i oblik predmetnih nekretnina proizlazi da se suhozid sa kojega su tuženici "uklonili učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke" nalazi u cijelosti na čest. zgr. [katastarska čestica] koje su vlasnici tuženici za cijelo zbog čega ne stoje navodi tužitelja da je postavljanjem metalnih šipki priječio tuženicima pristup na svoju čest. zem. [katastarska čestica] jer suhozid na kojem je tužitelj postavio metalne stupove ne predstavljaju među između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], a što je utvrđeno i pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda u predmetu R1-316/17 od 4. prosinca 2019. kojim je u uređena međa između tih nekretnina nakon čijeg donošenja tužitelj u parnici nije dokazao da bi međa između navedenih nekretnina bila na drugom mjestu

- da iz iskaza saslušanih svjedoka nije bilo moguće utvrditi okolnosti vezane uz sam čin smetanje posjeda i posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine,

te iz utvrđenog činjeničnog stanja, a imajući na umu da je jedna od zakonskih pretpostavki za pružanje posjedovne zaštite upravo posljednji mirni posjed stvari u trenutku počinjenja čina smetanja, nastavno utvrđuje da se posjed tužitelja na predmetnim metalnim stupovima i čeličnim šipkama nije umirio, osobito zbog činjenice da je rješenjem Psp-250/15 od 14. listopada 2016. utvrđeno da je upravo tužitelj LR počinio smetanje posjeda tuženice ZR time što je 26. lipnja 2014. na kamenom suhozidu tužiteljice na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izbušio na kamenom suhozidu rupe i u ista stavio željezne ankere te na njih postavio dva okomita željezna stupa (cijevi) i povezao ih željeznim šipkama. Zaključno smatra da se na strani tužitelja nije ostvarila zakonska pretpostavka za pružanje posjedovne zaštite obzirom da tužitelj nije dokazao svoj mirni posjed stvari zbog čega odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.

6. Prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – Odluka USRH koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 70/19 uz izuzetke propisane stavkom 2. i 3. istog članka i na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. tog članka - dalje u tekstu: ZPP) u vezi članka 381. istog Zakona drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Postupajući po naprijed navedenoj zakonskoj odredbi utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije ostvarena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud u žalbenom postupku na temelju članka 365. stavka 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti pa tako niti po tužitelju isticana bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer protivno navodima žalbe pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u suprotnosti s provedenim dokazima , a poglavito iskazima saslušanih svjedoka i stranaka te geodetskog vještva mjernika Nikše Petkovića provedenog u ovom postupku. Pobijano rješenje nema ni nikakvih drugih nedostataka radi kojih se ne bi mogla ispitati njegova pravilnost i zakonitost.

8. Nadalje u žalbi tužitelj tvrdi da iz iskaza svjedoka proizlazi da između nekretnina stranaka desetljećima postoji suhozid te da isti razgraničava ta dva posjeda bez ičijeg osporavanja te da su tuženici tek prije nekoliko godina počeli tvrditi da je njihovo vlasništvo iza tog suhozida i od kada počinju različiti pokušaji tuženika da uđu u posjed njihovog, pozivajući se na prikaz stanja u katastru, a da pri tome ne uvažavaju činjenicu da je do takvog stanja na katastarskoj mapi došlo zbog pogrešnog spoja mapa koje su upravo na tom dijelu spojene, dok proizlazi drugačije katastarsko stanje kad se pravilno mape spoje. Navodi i da je to na žalost uzrokovalo više mjerničkih vještava u više različitih postupaka među strankama od kojih su bila neka izrađena na način koji odgovara tužitelju, a neka na način koja odgovara tuženicima što je sve dovelo do različitih presuda i rješenja ovisno o tome kojem bi se vještvu pokazalo povjerenje . Tvrdi da je predmetno rješenje doneseno uz prihvaćenje vještva iz drugih predmeta, točnije predmeta broj Psp-250/15 unatoč vještva vještaka mjernika Nikše Petkovića u predmetnom postupku iz kojeg vještva proizlazi da je suhozid razdjelnica između posjeda stranaka odnosno između čest. zem. [katastarska čestica]. i čest. zgr. [katastarska čestica] što u cijelosti potvrđuje i tuženica ZR u svom iskazu danom na ročištu od 5. srpnja 2016. Navodi i da stječe utisak kao da sude mjernici iz drugih, u obrazloženju navedenih predmeta, a da se ne sagledavaju nedvojbene činjenice i okolnosti na koje se u postupku ukazivalo kao i samo vještvo Nikše Petkovića u ovom predmetu gdje je jasno označen suhozid iznad ostatka zagona i kotca te da kroz pobijani otvor tuženici mogu doći jedino na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo "tuženika" i da je jedini ulaz na taj prostor bio sa ulice sa sjevera ko ji su koristili prednici tužitelja. Zaključno tvrdi da je u okviru zakonskih ovlasti postavljanjem stupova onemogućio pristup na svoju nekretninu, a da su tuženici izvan roka za samopomoć iste uklonili i to je nedvojbeno smetanje posjeda nekretnine tužitelja za koju bi sud trebao pružiti zaštitu tužitelju. Stoga da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i na isto pogrešno primijenio materijalno pravo.

9. Iznesenim navodima žalbe tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu koje ovaj sud prihvaća pravilnim budući je posljedica pravilne ocjene provedenih dokaza sukladno članku 8. ZPP pa tako i skice lica mjesta iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Nikše Petkovića u kojoj su identificirane nekretnine i to dio puta čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] iz koje je protivno navodima žalbe razvidno da nema izgrađenog suhozida između nekretnina tužiteljice SR čest. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 6/2 k. o. [katastarska općina] i nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] te da se sporni suhozid nedvojbeno nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženice SR .

9.1. Tužitelj uz žalbu prilaže skicu lica mjesta geodetskog vještaka Nikše Petkovića izrađene u predmetu posl.br. P-565/01 od 23. kolovoza 2002. pa s tim u vezi treba tek kratko navesti da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, pa stoga ovaj sud nije ni ovlašten ispitivati pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu iz aspekta po prvi put, u žalbi priloženog dokaza.

9.2. Osim naprijed navedenog valja naglasiti da je prvostupanjski sud utvrđenje o neosnovanosti tužbenog zahtjeva temeljio i na rješenju prvostupanjskog suda posl.br. Psp-250/15 od 14. listopada 2016. potvrđenog rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-8566/2016-2 od 28. veljače 2017. u dijelu kojim je usvojen tužbeni zahtjev ZR kao tužiteljice za posjedovnu zaštitu od smetanja njezinog posjeda nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i to na dijelu na kojem se u suhozidu nalazi prolaz sa drvenim jednokrilnim vratima, a koji zadnji mirni posjed je smetao ovdje tužitelj LR na način da je na tom dijelu izbušio na kamenom suhozidu rupe i u iste stavio željezne ankere te na njih postavio dva okomita željezna stupa (cijevi) te ih povezao sa željeznim šipkama zatvorivši time prolaz u suhozidu s jednokrilnim vratima tužiteljice. Kako je citiranim pravomoćnim rješenjem utvrđeno da je upravo tuženica SR u posljednjem mirnom posjedu suhozida na njezinoj nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica] na kojem su dijelu po tuženicima postavljena jednokrilna drvena vrata, a koja je tužitelj zagradio postavljanjem željeznih stupova povezanim sa željeznim šipkama, to je osnovano prvostupanjski sud utvrdio da su upravo tuženici u vrijeme kada su uklonili te željezne stupove povezane sa željeznim šipkama bili u posjedu prijepora koji se nedvojbeno nalazi na njihovoj nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica] i zbog čega nisu ni mogli smetati tužitelja u posjedu njegove nekretnine čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Budući je člankom 22. stavkom 2. ZV propisano da sud pruža zaštitu posjeda od samovlasnog smetanja u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, to je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da tužitelj nije bio u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine tuženice – suhozida na dijelu na kojem su tuženici probili otvor i postavili jednokrilna drvena vrata i zbog čega je njegov zahtjev za posjedovnu zaštitu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u propisanom postupku za smetanje posjeda propisanim člankom 22. stavkom 1. ZV pravilnom primjenom materijalnog prava odbio kao neosnovan.

11. Iz naprijed navedenih razloga žalba tužitelja ocijenjena je neosnovanom zbog čega je na temelju članka 380. točke 2. u vezi članka 368. stavka 1. ZPP odbijena njegova žalba i potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje u točki I. izreke.

12. Potvrđeno je pobijano rješenje i u odnosu na odluku o troškovima sadržanoj u točki II. izreke u vezi koje tužitelj ne iznosi konkretne žalbene razloge očito je pobijajuć i posljedično pobijanju odluke o glavnoj stvari, a da istu prvostupanjski sud pravilno temelji na članku 154. stavku 1. ZPP, a visinu troškova na relevantnoj odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 i 107/25 – presuda Visokog upravnog suda RH).

U Varaždinu 8. srpnja 2026.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec