REPUBLIKA HRVATSKE

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Pregradi

Pp-178/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Pregradi, po sucu Jadranki Kiš Šaulovečki uz sudjelovanje Kristine Folnović Režek kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika JG zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. toč. 3. kažnjivo po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21., 114/22. i 36/24.; dalje: ZZNO), pokrenutog po Optužnom prijedlogu Policijske postaje Krapina s ispostavom Pregrada, br. Klasa: 211-07/26- 5/1269, Urbroj: 511-17-08-26-1 od 22. siječnja 2026., nakon održane i zaključene glavne tajne rasprave, u prisutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, na temelju čl. 179. st. 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.; dalje: PZ), 7. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Na temelju čl 182. toč. 3. PZ-a

I/ Okrivljenik: JG, sin J i T, rođ. TG, rođen **.**.1991. u [adresa], iz [adresa], strojobravar, zaposlen, mjesečna plaća 2.000,00 €, oženjen, supruga zaposlena, suprugina plaća oko 700,00 €, otac troje mlt. djece, državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], neosuđivan.

oslobađa se od optužbe

da bi se:

neutvrđenog dana u mjesecu prosincu 2025., u neutvrđeno vrijeme tijekom večernjih sati, na adresi [adresa], u prostoriji kuhinje obiteljske kuće, vlasništvo TG, nasilnički ponašao prema svojoj sestri DG, na način da bi istu vrijeđao pogrdnim riječima govoreći joj "glupača, prasica", te da bi istu tri puta otvorenim dlanom desne ruke udario po glavi u području tjemena

dakle, da bi počinio tjelesno nasilje kod kojeg nije nastala ozljeda i psihičko nasilje na štetu sestre

čime da bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. ZZNO-a.

II/ Na temelju čl. 140. st. 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Krapina s ispostavom Pregrada podnijela je ovome sudu Optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci ove Presude.

2. Ispitan na glavnoj raspravi okrivljenik je porekao krivnju za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Naveo je da se ne sjeća više datuma, ali bilo je to krajem prošle godine kada je došla k njihovoj baki njegova sestra DG i kako je njegova kuća pored bakine, išao ju je vidjeti. Ističe da je dobronamjerno kazao sestri koja živi s jednim starijim čovjekom, da regulira taj odnos jer što će se dogoditi ako on umre. Nije joj kod toga kazao da je glupača i prasica, a nije je ni udario po glavi, već ju je više potapšao po glavi, rekavši joj pri tome „daj se uozbilji“. Pojašnjava da je sa sestrom u lošim odnosima od tog događaja i od dolaska policije, ali ni prije nisu bili u naročito prisnim odnosima.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao oštećenu DG i svjedokinju TG, pročitao je službenu zabilješku Hrvatskog zavoda za socijalni rad na listu 6 spisa te je na kraju pročitao potvrdu iz PE za okrivljenika na listu 24 i 25 spisa.

4. DG svjedoči da se sjeća događaja, bilo je to negdje početkom prosinca mjeseca 2025. kada je došla kod bake TG u [adresa], bio je tamo i njezin brat. Pojašnjava da ju je više u šali potapšao po glavi, nije ju vrijeđao, kazao joj je „budi dobra“. Navodi da mu to oprašta jer se ne želi s njime svađati. Pojašnjava da je socijalnoj radnici ispričala taj događaj pa je ona to prijavila policiji, iako ona nije namjeravala bilo što policiji prijavljivati. Na upit suda iskazuje da ju bratov postupak nije uznemirio niti povrijedio jer nije ni zadobila nikakvu povredu. Na upit predstavnika ovlaštenog tužitelja iskazuje da je policijskim službenicima kazala da ju je okrivljenik znao ranije, prije ovog događaja vrijeđati riječima „koza, krava“, ali to sve mu oprašta. Što se tiče udarca po glavi, radilo se o laganom udaranju, smatrala bi da se radi o nasilju kada bi dobila potres mozga ili glavobolju, a njoj nije bilo ništa.

5. TG svjedoči da je negdje početkom mjeseca prosinca prošle godine k njoj došla unuka DG koja živi s jednim starijem čovjekom, a što njoj nije po volji. Smatra da će je iskoristiti, ona brine o njemu, taj čovjek joj obećava da će joj sve ostaviti, a niti ona, a niti njezin unuk u to ne vjeruju jer i taj čovjek ima svoju obitelj. Te zgode joj je okrivljenik, koji je njezin unuk rekao „ DG, pazi kaj radiš, budi pametna“ te ju je potapšao po glavi. Ništa nije bilo, nije je udario. Pojašnjava da su svi za DG zabrinuti. Ističe da je o DG brinula dok nije bila zaposlena iako ima vrlo malu poljoprivrednu mirovinu. Nakon što se DG zaposlila kao gerontodomaćica, otišla je k tom muškarcu i on ju je odgovorio da radi. Na upit predstavnika ovlaštenog tužitelja iskazuje da nije čula da bi njezin unuk – okrivljeni bilo što uvredljivo kazao unuci DG, a braća si znaju svašta u šali reći.

6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud nije utvrdio dokazanim da bi se okrivljenik tempore criminis nasilnički ponašao na štetu oštećenice, na način i pod okolnostima kako mu se to optužnim prijedlogom PP Krapina s ispostavom Pregrada stavlja na teret.

6.1. Prije svega valja navesti, da bi se nekoga proglasilo krivim, sve činjenice koje ga terete moraju biti dokazane, dok činjenice koje idu u korist okrivljeniku dovoljno je učiniti vjerojatnim.

6.2. Okrivljeniku se stavlja na teret da je počinio tjelesno nasilje kod kojeg nije nastala ozljeda i psihičko nasilje na štetu sestre. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u toč. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a u toč. 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10 t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenost žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 10 st. 1 t. 3 kažnjivo po čl. 22 st. 1 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

6.3. Sud smatra da u ovome postupku nije sa sigurnošću utvrđeno da bi ponašanje okrivljenika kritične zgode kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Ovo iz razloga što oštećena nije zatražila postupanje policije nakon događaja jer kako navodi, nije bila uznemirena bratovim ponašanjem već je samo o događaju ispričala socijalnoj radnici. Sve ovo ukazuje da eventualno ponašanje okrivljenika za posljedicu nije imalo naprijed navedene bitne činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da se radi o psihičkom nasilju i o primjeni fizičke sile. Nadalje, sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje TG jer je ista iskazivala uvjerljivo i jasno, te njezin iskaz nije ničime doveden u sumnju, ovo tim više što niti sama oštećenica nije teretila okrivljenika za ono što mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

7. Kako slijedom naprijed izloženih dokaza nije sa sigurnošću utvrđeno da bi okrivljenik počinio nasilje prema oštećenoj na način kako ga se tereti, valjalo je primijeniti opće prihvaćeno načelo in dubio pro reo te okrivljenika osloboditi od optužbe i presuditi kao u izreci.

8. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, na temelju propisa citiranih pod II/ izreke, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

U Pregradi, 7. srpnja 2026.

Zapisničar:

Sudac:

Kristina Folnović Režek

Jadranka Kiš Šaulovečki

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude tužitelj može u roku od 8 dana po primitku iste podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu RH putem ovog suda u tri jednaka pisana primjerka.

Dostaviti:

1. JG, [adresa]

2. Policijska postaja Krapina s ispostavom Pregrada, br. Klasa: 211-07/26-5/1269, Urbroj: 511-17-08-26-1

3. DG, po pravomoćnosti,

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, PU Krapina, po pravomoćnosti

5. spis