Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-73/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LP. OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Ingrid Roce Hrastić, odvjetnici u Rovinju, protiv 1. tuženika LPŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivani Orkić, odvjetnici u Umagu i 2. tuženice NP (ranije L) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Lei Lukšić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Stanić i partneri iz Rijeke, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbama 1. i 2. tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P Ob-24/2025-94 od 29. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 7. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču- Parenzo, poslovni broj P Ob-24/2025-94 od 29. prosinca 2025., u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke i u tom dijelu sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„ I. Utvrđuje se da je imovina i to:

-k. č. [katastarska čestica] [adresa] pov. 689 m2, dvorište pov. 5m2, dvorište pov. 6 m2, dvorište pov. 6 m2, dvorište pov. 10 m2, zgrada mješovite uporabe pov. 662 m2, 28.Suvlasnički dio:6435/217395 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na 3. katu u ulazu M na jugoistočnoj strani zgrade, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, blagavaonice, dnevnog boravka, lođe, spavaće sobe i balkona, ukupne tlocrtne površine 63,34 m2, odnosno ukupne korisne površine 62,08 m2, obojan svijetlo zelenom bojom u Etažnom elaboratu zgrade kao posebni dio nekretnine označen slovom „E-28“, Posebnom dijelu „E-28“ pripada spremište „E-28- S“ u suterenu u ulazu G istočno ukupne tlocrtne površine 4,54 m2, odnosno ukupne korisne površine 2,27 m2 obojano istom bojom, ukupna tlocrtna površina posebnog dijela „E-28“ sa pripatkom „E-28-S“ iznosi 67,88 m2, a ukupna korisna površina iznosi 64,35 m2, sve obojano svijetlo zelenom bojom u Etažnom elaboratu zgrade, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] etažno vlasništvo s određenim omjerima k. o. [katastarska općina], izvanbračna stečevina tužiteljice LP i pok. LPŠ Ivana rođenog **.**.1938., a preminulog **.**.2016. i njihovo suvlasništvo, svakoga u ½ dijela slijedom čega se utvrđuje da u ostavinu iza pok. ZP ne ulazi ½ dijela predmetne imovine koji suvlasnički udio predstavlja udio tužiteljice LP u navedenoj izvanbračnoj stečevini te njezino vlasništvo, pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnoj knjizi koja se kod Općinskog suda u Pazinu zk. odjela Pazin za k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižba prava suvlasništva u ½ dijela predmetne nekretnine u svoju korist, a što su tuženici dužni trpjeti.

II. Odbija se žalba 1. i 2. tuženika kao neosnovana i potvrđuje ista prvostupanjska presuda u pobijanim dijelu toč. II. izreke kojim nije prihvaćen njihov zahtjev za naknadu parničnog troška.

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi 1. tuženiku trošak sastava žalbe u iznosu od 1.944,47 EUR, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužiteljici naknaditi 2. tuženoj trošak sastava žalbe u iznosu od 1.944,47 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

I. „Utvrđuje se da je imovina i to:

-k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište pov. 5m2, dvorište pov. 6 m2, dvorište pov. 6 m2, dvorište pov. 10 m2, zgrada mješovite uporabe pov. 662 m2, 28.Suvlasnički dio:6435/217395 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na 3. katu u ulazu M na jugoistočnoj strani zgrade, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, blagavaonice, dnevnog boravka, lođe, spavaće sobe i balkona, ukupne tlocrtne površine 63,34 m2, odnosno ukupne korisne površine 62,08 m2, obojan svijetlo zelenom bojom u Etažnom elaboratu zgrade kao posebni dio nekretnine označen slovom „E-28“, Posebnom dijelu „E-28“ pripada spremište „E-28- S“ u suterenu u ulazu G istočno ukupne tlocrtne površine 4,54 m2, odnosno ukupne korisne površine 2,27 m2 obojano istom bojom, ukupna tlocrtna površina posebnog dijela „E-28“ sa pripatkom „E-28-S“ iznosi 67,88 m2, a ukupna korisna površina iznosi 64,35 m2, sve obojano svijetlo zelenom bojom u Etažnom elaboratu zgrade, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] etažno vlasništvo s određenim omjerima k. o. [katastarska općina], izvanbračna stečevina tužiteljice LP i pok. ZP rođenog **.**.1938., a preminulog **.**.2016. i njihovo suvlasništvo, svakoga u ½ dijela slijedom čega se utvrđuje da u ostavinu iza pok. ZP ne ulazi ½ dijela predmetne imovine koji suvlasnički udio predstavlja udio tužiteljice LP u navedenoj izvanbračnoj stečevini te njezino vlasništvo, pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnoj knjizi koja se kod Općinskog suda u Pazinu zk. odjela [adresa] za k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižba prava suvlasništva u ½ dijela predmetne nekretnine u svoju korist, a što su tuženici dužni trpjeti.

II. Svaka strana snosi svoj trošak.“

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio 1. tuženik iz žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti uz naknadu troškova žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Drugo tuženica također žalbom pobija u cijelosti prvostupanjsku presudu iz svih žalbenih razloga i predlaže njezino preinačenje i odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška i troškova žalbe.

4. Žalbe su djelomično osnovane.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi u tom dijelu bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti , pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbama ukazuju tuženici, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te se u cijelosti može ispitati njezina pravilnost i zakonitost.

6. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredni čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

7. Nije sporno da je pravomoćnim dijelom presude donesene u ovom postupku pod poslovnim brojem P Ob-21/2019-67 od 19.3.2024., koja je djelomično potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ob-248/2024-2 od 27. svibnja 2025., utvrđeno da je između tužiteljice i pok. TP postojala izvanbračna zajednica koja je kontinuirano trajala od 1988. do 26.10.2016., odnosno do dana smrti TP, sa svim učincima koji proizlaze iz izvanbračne zajednice, a time i prava nasljeđivanja iza pok. TP, kao nasljednica prvog nasljednog reda (toč. I. izreke). Odbijen je dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za utvrđenje da kuća pop. br. 4111 u [adresa] u [adresa], garaža i dvorište, sve na k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 126/576 dijela k.o. 8458/7 pašnjak upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavljaju izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pok. TP svakog u ½ dijela i zahtjev tužiteljice za uknjižbu prava vlasništva na tom suvlasničkom dijelu (toč. II.). Ujedno je utvrđeno da 50/576 dijela k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i osobni automobil Toyota Corolla, broj šasije:

JTNBV56EX0J001852, reg. oznaka [registarska oznaka] predstavlja izvanb račnu stečevinu tužiteljice i pok. TP svaki u ½ dijela, te da tužiteljica temeljem toga dijela presude može izvršiti uknjižbu prava suvlasništva u ½ dijela na svoje ime i ishoditi upis ½ vlasništva na osobnom vozilu. Ista prvostupanjska presuda ukinuta je u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje da stan u [adresa], pobliže opisan u toč. II. citirane presude predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pok. TP s obrazloženjem da se barem zasada ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da tužiteljica nije doprinijela u stjecanju stana u [adresa], te je u tom dijelu i u odluci o troškovima postupka predmet vraćen na ponovni postupak.

8. Odlučujući o preostalom dijelu tužbenog zahtjeva prvos tupanjski sud je u ponovljenom postupku utvrdio:

- da je izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. TP trajala od 1988. do njegove smrti 26.10.2016.;

- da je pok. TP bio nositelj stanarskog prava na stanu u [adresa], površine 62,27 m2, koji je otkupio od Općine Pazin Ugovorom o kupoprodaji od 28. rujna 1992. i aneksom od 26. ožujka 1993., za iznos kupoprodajne cijene od tadašnjih

2.039,947 HRD ili 6.374,83 DEM;

- da je tužiteljica također bila nositelj stanarskog prava na drugom stanu u [adresa], veličine 40 m2, koji je otkupila Ugovorom o kupoprodaji zaključenim s Gradom Pazinom 9. listopada 1992. za iznos od 5.201,31 DEM;

- da iz internog naloga za knjiženje (list 15 spisa) proizlazi da je tužiteljica 13.10.1992. podigla s vlastite štednje iznos od tadašnjih 6.7711 HRD ili 5.662 DEM upravo radi otkupa stana na kojemu je imala stanarsko pravo, a ne radi otkupa stana na kojemu je pok. TP imao stanarsko pravo;

- da iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice proizlazi da je tužiteljica radila u dječjem vrtiću, da je brinula o pok. TP, vodila brigu o domaćinstvu i iznajmljivanju apartmana u [adresa], te da su zajedno uredili i opremili sporni stan u [adresa].

9. Polazeći od utvrđenja da je sporni stan u [adresa], na kojemu je pok. TP imao stanarsko pravo i kojeg je otkupio 28.9.1992. za iznos kupoprodajne cijene od 6.374,83 DEM, i koju cijenu je platio 6.10.1992., kupljen temeljem tada važećih zakonskih propisa i to odredbe čl. 60. Zakona o stambenim odnosima („Narodne novine“, broj 52/74 – dalje: ZSO) i čl. 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“, broj 27/91, 54/91, 6/92, 8/92, 33/92, 46792, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/94, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02 – dalje: ZPSSP), prema kojima nitko nije mogao koristiti dva ili više stanova, niti kupiti više od jednoga stana, zbog čega tužiteljica nije mogla temeljem stanarskog prava sreći vlasništvo na predmetnom stanu, jer je bila nositeljica stanarskog prava na drugom stanu u [adresa], koji je i otkupila. Međutim, prvostupanjski sud nalazi da je tužiteljica, koja je u vrijeme otkupa spornoga stana već četiri godine bila u izvanbračnoj zajednici sa pok. TP zajedničkim radom i sredstvima stekla suvlasništvo predmetnog stana u ½ dijela s osnova izvanbračne stečevine, sukladno odredbama čl. 277. st. 1. i 2. i 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 1/78, 45/89 i 59/90 – dalje: ZBPO), te je presudio kao u izreci pobijane presude.

10. Žalbenim navodima tuženika osporeno je pravo shvaćanje prvostupanjskog suda na kojemu se temelji obrazloženje pobijane presude da sporni stan predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i pok. TP, uz tvrdnje žalitelja da je riječ o stanu na kojemu je prednik stranaka imao stanarsko pravo i koji je otkupio po posebni propisima ZOS-u i ZPSSP-u, a kojim su bila propisana stoga ograničenja u pogledu stanarskog statusa i prava na otkup, uključujući pritom zabranu korištenja i stjecanja više od jednog stana.

11. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica s osnova izvanbračne zajednice stekla suvlasništvo na predmetnom stanu je pogrešan, jer predmetni stan ne predstavlja izvanbračnu stečevinu.

12. Prema odredbi čl. 1. st. 5. ZPSSP stanar može pod uvjetima propisanim tim zakonom otkupiti samo jedan stan. Člankom čl. 6. istog Zakona stan ima pravo kupiti stanar pod uvjetima toga Zakona, uz njegovu suglasnost, a uz njegovu suglasnost i članovi njegova obiteljskog domaćinstva (st. 1.). Stanarom, odnosno članom obiteljskog domaćinstva smatraju se osobe, određene propisima o stanovanju (st. 2.). Kad stanarsko pravo imaju supružnici, stan mogu kupiti zajednički, a jedan od njih samo uz suglasnost drugog.

13. Odredbom čl. 60. st. 1. ZSO propisano je da nitko ne može kao stanar koristiti dva ili više stanova.

14. Budući da je pravo na otkup stana imovinsko pravo koje nositelja stanarskog prava ovlašćuje da pod posebnim uvjetima stekne pravo vlasništva na stanu, odlučno je za razrješenje konkretnog pravnog odnosa tko je bio nositelj stanarskog prava u vrijeme otkupa stana i je li tužiteljica u vrijeme otkupa stana ulazila u krug osoba obiteljskog domaćinstva nositelja stanarskog prava, odnosno je li na temelju zakona stekla određena prava kod otkupa stana.

15. Iz materijalnih dokaza koji se nalaze u spisu proizlazi da je prednik stranka pok. TP u vrijeme otkupa spornoga stana i sklapanja Ugovora o kupoprodaji 28. rujna 1992. bio je nositelj stanarskog prava na tome stanu, dok tužiteljica nije uopće ulazila u krug nositelja stanarskog prava na predmetnom stanu, jer je u isto vrijeme bila nositelj stanarskog prava na stanu u [adresa], koji je i otkupila Ugovorom o kupoprodaji zaključenim s Gradom Pazinom 9. listopada 1992. sredstvima koja je podigla s vlastitog računa upravo za otkup stana na kojemu je imala stanarsko pravo, a ne za otkup spornoga stana.

16. Zbog navedenih razloga sporni stan, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, ne predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pok. TP, već njegovu posebnu imovinu.

17. Slijedom iznijetoga, valjalo je uvažiti žalbe 1. i 2. tuženika i temeljem odredbe čl. 373. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. I. izreke i tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan.

18. Kako je i nakon preinačenja prvostupanjske presude uspjeh stanaka u parnici podjednak, jer je tužiteljica uspjela sa zahtjevom za utvrđenje da je postojanja izvanbračne zajednice i za utvrđenje da pašnjak i osobno vozilo predstavljaju izvanbračnu stečevinu nje i prednika stranaka, dok je odbijena sa dijelom tužbenog zahtjeva za utvrđenje da su stan u [adresa] i kuća u [adresa] izvanbračna stečevina nje i pok. TP, to je uspjeh stranaka u ovoj parnici podjednak. Stoga je potvrđena odluka prvostupanjskog suda sadržana u toč. II. izreke pobijane presude, prema kojoj svaka stranka snosi svoje troškove postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 4. ZPP.

19. Tuženicima koji su uspjeli u žalbenom postupku temeljem Tbr. 10. /1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) dosuđen je zatraženi trošak sastava žalbi – svaki po 250 bodova, uvećano za 25% i trošak PDV-a od 25%, te plaćenu sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 313,22 EUR svaki, ili ukupno 1.944,47 EUR za svakog tuženika.

20. Slijedom iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbi čl. 368. st. 1. i 373. ZPP odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Zagrebu, 7. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš