REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-896/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužiteljice VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Joško Jurašin, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 10. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 7. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, isplatiti tužiteljici VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 398,17 eura sa zateznim kamatama koje teku od 25. travnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se kao djelomično neosnovan zahtjev tužiteljice VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa 796,33 eura sa zateznim kamatama koje teku od 25. travnja 2024. do isplate, u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, naknaditi tužiteljici VŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu 637,04 eura sa zateznim kamatama koje teku od 7. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 25. travnja 2024. podnijela tužbu u kojoj je navela da je 1. svibnja 2021. doživjela prometnu nezgodu prilikom koje je došlo do frontalnog sudara s automobilom kojim je upravljao ŠŠ koji je nepropisno vršio pretjecanje te je odgovoran za nastanak štetnog događaja. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je između ostalog pretrpjela prijelom kondile. Kao djelatnica MUP-a bila je osigurana kao javni službenik policom osiguranja na iznos 7.963,37 eura. Prema procjeni cenzora kod tužiteljice je zaostalo 15% invaliditeta. Stoga je tužiteljica predložila donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti joj iznos 1.194,50 eura sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe do isplate, kao i naknaditi joj parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti osporio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva navodeći da kod tužiteljice nije zaostao trajni invaliditet u smislu Općih uvjeta za osiguranje od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) te pripadajućih Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice i obvezati ju na naknadu parničnih troškova s pripadajućim zateznim kamatama tuženiku.

3. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu održanom 10. lipnja 2026. tužiteljica je predložila donijeti presudu kojom će sud naložiti tuženiku isplatiti joj iznos 398,17 eura sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe do isplate, kao i naknaditi joj parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama (list 145 spisa).

3.1. Na istom ročištu tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe (list 145 spisa).

3.2. Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela VSRH od 26. travnja 2021., broj: Su-IV-16/2021-8 smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz čl. 193. ZPP-a za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari (uvijek) potreban pristanak tuženika.

3.3. Kako se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je sud odlučivao o tužbenom zahtjevu iz tužbe, odnosno o zahtjevu za isplatu iznosa 1.194,50 eura.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u policu osiguranja od nezgode (listovi 4, 107 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Melite Uremović (listovi 5-6, 16-17 spisa), potvrdu MUP-a (listovi 7-8 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (listovi 10-11 spisa), prijavu nesretnog slučaja (listovi 12-13 spisa), zapisnik MUP-a (list 14 spisa), izvješće (list 15 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 18-62 spisa), Opće uvjete za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) (listovi 70-75 spisa), prilog III. Tablica za određivanja postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) (listovi 76-106 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću (listovi 121-122, 143-144 spisa).

4.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu osigurnine zbog prijeloma kondile, koji tvrdi da je zadobila 1. svibnja 2021., a po polici osiguranja od nezgode broj 01-000002061, čiji su sastavni dio Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode),

6. Između stranaka nisu sporni aktivna i pasivna legitimacija.

7. Između stranaka je sporno jesu li ispunjene pretpostavke za isplatu osigurnine temeljem točke 193. Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) (dalje u tekstu Tablica).

8. Radi utvrđenja odlučnih činjenica izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću.

8.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Miljenka Franića proizlazi da su u štetnom događaju zadobivene opisane ozljede (udarac u glavu, krvni podljev lijeve podlaktice i lom donjeg dijela desne bedrene kosti) te je provedeno odgovarajuće liječenje.

Mišljenja je da postoji uzročno posljedična sveza između navedenih ozljeda te štetnog događaja. Zdravstveno stanje stabiliziralo se 30. ožujka 2022. uzevši u obzir priloženu medicinsku dokumentaciju te karakter zadobivenih ozljeda u štetnom događaju. Prema priloženim Tablicama za određivanje postotka trajnog invaliditeta zaostaje trajni invaliditet prema točci: 193. smanjena pokretljivost zgloba koljena nakon rtg dokazanog loma, smanjenje do 1/3... 5%.

8.2. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju navodeći da ne postoji niti jedan medicinski nalaz koji bi opisivao lom natkoljenice u koljenom zglobu.

8.3. Na ročištu održanom 10. lipnja 2026. vještak se očitovao na prigovore tuženika navodeći da je cijenio invaliditet prema toč. 193. obzirom na, u medicinskoj dokumentaciji jasno navedenu, u više navrata dijagnozu prijeloma lateralnog kondila desne bedrene kosti. Obzirom da je pokretljivost ograničena do 1/3 primijenio je stupac, odnosno pod točku a.

Na pitanje punomoćnice tuženika naveo je kako se u medicinskoj dokumentaciji koja je priložena spisu decidirano ne opisuje prijelom, osim što je postavljena dijagnoza. Nakon što mu se predočava nalaz od 29. rujna 2021. koji prileži listu 32 spisa naveo je da činjenica je da u nalazu magnetske rezonance desnog koljena tužiteljice od 29. rujna 2021. nema opisa prijeloma u području desnog koljena. No međutim isto tako je činjenica da postoji dijagnoza prijeloma desne bedrene kosti u medicinskoj dokumentaciji te je vještak temeljem toga zaključio da su kolege imale na uvid određeni nalaz koji bi govorio u tom smislu.

Ponovnim pregledom medicinske dokumentacije, odnosno RTG očitanju desnog koljena od 1. svibnja 2021. može reći da je opisana transparencija u području lateralnog kondila desnog femora, što može odgovarati frakturi. Inicijalnom dijagnostičkom obradom 1. svibnja 2021. na RTG-u desnog koljena vidi se diskretna transparencija koritikalisa kondila desne bedrene kosti. Temeljem tog nalaza postavljena je dijagnoza koja je RTG verificirana prijeloma bedrene kosti. Naknadno se tužiteljica žalila na određene tegobe te je između ostaloga i 29. rujna 2021. učinjena magnetska rezonanca desnog koljena na kojoj se ne spominju nikakve promjene u području desnog kondila bedrene kosti. Sasvim je moguće i realno da je u međuvremenu došlo do cijeljenja ovog prije opisanog loma. Naknadno u listopadu 2021. učinjena je i artroskopija desnog koljena tužiteljice zbog tegoba koje je imala i po indikaciji specijaliste. Prilikom artroskopije desnog koljena nije moglo biti vidljivo niti se ne prikazuje opisano područje iz RTG nalaza.

U nalazu radiologa od 1. svibnja 2021. OB Zadar opisani su različiti dijelovi koji su snimljeni kraniogram (glava), vratna kralježnica, lijeva podlaktica, sve bez sigurnih RTG znakova svježeg prekida koštanog kontinuiteta, dok se na RTG-u desnog koljena opisuje prekid koštanog kontinuiteta te je postavljena dijagnoza prijeloma (listovi 18 i 37 spisa).

Na daljnje pitanje punomoćnice tuženika naveo je da je u nalazu od 31. siječnja 2022. spec. fizikalne medicine navedeno da je fleksija desnog koljena 100 stupnjeva, a normalna je do 130 stupnjeva, dakle radi se ograničenoj fleksiji.

Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice pojašnjava da se "transparencija" tumači kao prekid.

Na pitanje da li je dijagnostika iznad RTG snimaka pojašnjava da je RTG snimka, odnosno snimanje prethodi postavljanju dijagnoze, te je dijagnoza temeljena na RTG snimci.

8.4. I nakon usmenog očitovanja vještaka punomoćnica tuženika ostala je kod svih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te predložila izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem navodeći da je vještačenje dr. V proturječno medicinskoj dokumentaciji, a što da je potvrdio sam doktor u prvom dijelu iskaza kad je naveo da ne postoji rendgenološki dokazan prijelom kod tužiteljice. Stoga je predložila obnoviti vještačenje po novoj osobi vještaka. Smatra kako nigdje u medicinskoj dokumentaciji nije decidirano opisan niti radiološki potvrđen ikakav lom tužiteljice. Da je lom kod tužiteljice izostao potvrđuje i MR nalaz, a to što vještak pretpostavlja da je isti možda zarastao je hipoteza i ne potvrđuje medicinska dokumentacija koja prileži spisu.

8.5. Dakle, prigovori tuženika na nalaz i mišljenje vještaka u bitnome se svode na tvrdnju da u medicinskoj dokumentaciji nije decidirano opisan niti radiološki potvrđen ikakav lom tužiteljice, a što je prvotno naveo i vještak u svom usmenom očitovanju.

8.6. Prema odredbama čl. 261. st. 2 i 3. ZPP-a ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun, ili u proturječnosti sam sa sobom ili sa izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještakom. Tek ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugih vještaka.

8.7. Istina je da je vještak prvo u svom usmenom očitovanju naveo da se u medicinskoj dokumentaciji koja je priložena spisu decidirano ne opisuje prijelom, već da se u više navrata navodi dijagnoza prijeloma desne bedrene kosti, a da je u nastavku svog očitovanja, nakon ponovnog uvida u medicinsku dokumentaciju naveo da je kod tužiteljice prijelom radiološki potvrđen.

8.8. Naime, vještak je naknadnim pregledom medicinske dokumentacije utvrdio da su u nalazu radiologa od 1. svibnja 2021. u OB Zadar opisani različiti dijelovi tijela koji su snimljeni kraniogram (glava), vratna kralježnica, lijeva podlaktica, sve bez sigurnih RTG znakova svježeg prekida koštanog kontinuiteta, dok se na RTG-u desnog koljena opisuje prekid koštanog kontinuiteta (listovi 18 i 37 spisa).

8.9. U tom nalazu navodi se da se vidi diskretna transparencija koritikalisa kondila desne bedrene kosti (list 37 spisa). Temeljem tog nalaza, suprotno tvrdnjama tuženika, postavljena je dijagnoza prijeloma bedrene kosti koja je RTG verificirana.

8.10. U odnosu na činjenicu da u nalazu magnetske rezonance od 29. rujna 2021. (list 32 spisa) nema opisa prijeloma u području desnog koljena vještak je dodatno pojasnio da je moguće i realno da je u međuvremenu, od štetnog događaja u svibnju do kraja rujna, došlo do cijeljenja opisanog loma.

8.11. Stoga je sud prihvatio takvo usmeno očitovanje vještaka te smatra da je istim vještak otklonio sve eventualne nejasnoće i proturječnosti u svom nalazu, zbog čega je sud odbio prijedlog tuženika da se vještačenje obnovi s drugim vještakom.

8.12. Ovo osobito zato što je ovakvo mišljenje u skladu s medicinskom dokumentacijom i to RTG nalazom sačinjenim na dan štetnog događaja 1. svibnja 2021. u OB Zadar, zbog čega se ne mogu prihvatiti navodi tuženika da kod tužiteljice ne postoji rendgenološki dokazan prijelom.

9. Prema odredbi čl. 193. Tablica smanjena pokretljivost zgloba koljena nakon rendgenološki dokazanog prijeloma i/ili posttraumatske artroze nakon prijeloma, komparirana sa zdravim:

a) Smanjenje do 1/3 opsega do 5%

b) Smanjenje do 2/3 opsega do 10%

c) Smanjenje preko 2/3 opsega do 20%.

10. Stoga je sud, dovodeći u vezu nalaz i mišljenje vještaka, priloženu medicinsku dokumentaciju i Tablice, utvrdio da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet prema točci: 193. Tablica u opsegu 5% zbog smanjene pokretljivosti zgloba koljena nakon rtg dokazanog loma.

10.1. Naime, kako je to naveo i vještak u svom usmenom očitovanju u nalazu od 31. siječnja 2022. spec. fizikalne medicine navedeno da je fleksija desnog koljena 100 stupnjeva. Kako je normalnafleksija do 130 stupnjeva, to je kod tužiteljice zaostala ograničena fleksija do 1/3 opsega.

10.2. Slijedi da su, ispunjeni uvjeti za nastupanje osiguranog slučaja iz čl. 13. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) u vezi čl. 193. a) Tablice, jer je tužiteljici postavljena dijagnoza prijeloma bedrene kosti koja je RTG verificirana, uslijed čega je kod tužiteljice zaostalo ograničena fleksija do 1/3 opsega.

11. Prema Polici osiguranja od nezgode broj: 01-0000002062 osigurani iznos po osiguraniku i osiguranom slučaju je za slučaj trajnog invalididteta uslijed nezgode do 7.963,37 eura / 60.000,00 kuna.

11.1. Stoga tužiteljici, temeljem čl. 921. i čl. 922. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) te 193. a) Tablice, obzirom na utvrđenu smanjenu pokretljivost zgloba koljena do 1/3 opsega pripada iznos 398,17 eura, dok je odbijen njezin zahtjev za isplatu daljnjeg iiznosa 796,33 eura.

11.2. Tužiteljici je dosuđena zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos osigurnine od 25. travnja 2024. kao dana podnošenja tužbe, kako je zatraženo, temeljem odredbe čl. 943. st. 4. u vezi čl. 2. ZPP-a.

11.3. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

12. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točkama I i II izreke ove presude.

13. U smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužiteljica je uspjela u sporu sa 66,5% (u pogledu visine zahtjeva tužiteljica je uspjela sa 33%, vodeći računa o uspjehu u dokazivanju u pogledu osnove zahtjeva uspjela je sa 100%, dakle ukupno kad se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tužiteljica je ukupno uspjela sa 66,5%).

13.1. U smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, tuženik je uspio u sporu sa 33,5% (u pogledu visine zahtjeva uspio je sa 67%, vodeći računa o uspjehu u dokazivanju u pogledu osnove zahtjeva tuženik nije uspio, dakle ukupno kad se ta dva postotka zbroje i podijele sa dva tuženik je ukupno uspio sa 33,5%).

13.2. Kada se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, slijedi da je tužiteljica u sporu uspjela sa 33% (66,5%-33,5%).

13.3. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

13.4. Stoga je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, zastupanja na ročištu 11. travnja 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife i zastupanja na ročištu 10. lipnja 2026. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

13.5. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tužiteljici pripada iznos 600,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 750,00 eura.

13.6. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 39,82 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 80,00 eura.

13.7. Slijedom navedenog, tužiteljici ukupno pripada parnični trošak u iznosu 869,82 eura, odnosno razmjerno uspjehu u sporu od 33%, tužiteljici pripada 287,04 eura.

13.8. Međutim, bez obzira na omjer djelomičnog uspjeha u parnici u odnosu na visinu dosuđenog iznosa, tužiteljici u ovom postupku radi naknade štete pripada trošak na ime provedenog vještačenja u cijelosti (tako VSRH u Rev 660/21 od 14. rujna 2021., Rev 1709/11 od 27. siječnja 2015., Rev-388/00 od 26. kolovoza 2003. i dr.)

13.9. Stoga je tužiteljici priznat trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu 350,00 eura.

13.10. Slijedom navedenog, tužiteljici pripada parnični trošak u iznosu 637,04 eura.

13.11. Na tako određeni trošak tužiteljici su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

14. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. srpnja 2026.

Sutkinja

Ana Štimac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužiteljice

- tuženiku