REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

P-462/2026-8

P R E S U D A

I

PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA I ODRICANJA

Općinski sud u Makarskoj – Stalna služba u Imotskom, po sucu Bori Misiru, u građanskopravnoj stvari tužitelja Hoteli Brela d.d., (OIB: 06916431329), iz Zagreba, Radnička cesta 43, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički & Partneri d.o.o., iz Zagreba, Miramarska cesta 24, protiv tuženika 1. OU pok. ČU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. SU pok. O (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] (oni ad/1 i ad/2 zastupani po punomoćniku Mareli Puharić, odvjetnici iz Zagreba), 3. OUN, pok. ČU rođena SU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) [adresa], 4. ĆU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 5. EU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 6. CU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 7. NU, 8. [adresa]. ČU (oni ad/7 – ad/9, odsutni i nepoznatih boravišta, a zastupa ih privremeni zastupnik Bojan Žarnić, odvjetnik iz Makarske), 10. Č KU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 11. AU rođ. ČU iz [adresa]. LU rođ. ČU, iz [adresa], radi utvrđenja i dr., nakon što je dana 8. lipnja 2026. god. zaključio glavnu raspravu, dana 7. srpnja 2026. god.

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se tužitelje zahtjev prema tuženicima ad/1 – ad/9, baš zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj Sunce hoteli d.d., Radnička cesta 43, 10000 Zagreb, OIB: 06916431329, vlasnik realnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u ukupnoj površini od 4.874 m2, koji je u priloženom Geodetskom situacijskom nacrtu kojeg je sastavio Geo Horvat d.o.o., a kojeg je izradio ŠU, mag. ing. geod. et geoinf. u Makarskoj u listopadu 2022., označen da se nalazi u obuhvatu granica određenih lomnim točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-1, dodatno označenim plavom bojom te dijela označenog lomnim 6 točkama 9-10-11-12-13-14-9, dodatno označenog žutom bojom u naprijed navedenom Geodetskom situacijskom nacrtu, koji je sastavni dio ove presude, pa je tužitelj ovlašten na temelju ove presude za k. o. [katastarska općina] zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, nakon što u zemljišnoj knjizi bude formirana odgovarajuća nova zemljišnoknjižna čestica koja će po obliku i površini odgovarati u ovoj presudi označenom realnom dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena upisanih osoba, a što su sve dužni trpjeti tuženici, i to:

- tužena ad.7 / NU, tužena ad. 8. / IU i tuženik ad. 9. / ČU kao pravni sljednici svog prednika upisanog u zemljišnoj knjizi u odnosu na 1. suvlasnički dio: 8/32 kao ČUN, a u odnosu na 2. suvlasnički dio: 4/32 kao SUN.Kasto pok. ĆUN,

- tuženik ad. 4. / ĆU, tuženik ad. 5. / EU i tužena ad. 6. / CU, kao pravni sljednici BU pok. ĆUN upisanog u zemljišnoj knjizi u odnosu na 3. suvlasnički dio: 4/32, i kao pravni sljednici ZU. ĆUN upisane u zemljišnoj knjizi u odnosu na 4. suvlasnički dio: 4/32,

- tuženik ad. 2. / SU, kao osoba upisana u zemljišnoj knjizi u odnosu na 7. suvlasnički dio: 6/32,

- tuženik ad. 1. / VU, kao osoba u zemljišnoj knjizi u odnosu na 8. suvlasnički dio: 3/32,

- tužena ad. 3. / OUN, rođ. VU kao osoba u zemljišnoj knjizi upisana u odnosu na 9. suvlasnički dio: 3/32."

II Tužiteljev zahtjev postavljen prema tuženima ad/10, ad/11 i ad/12, zahtjev – u bitnome – istovjetan sadržaju zahtjeva izloženog pod I, odbija se.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u postupku – u bitnome – naveo da je po provedenoj nacionalizaciji nekretnine istovjetne kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nacionalizaciji provedenoj prema prednicima tuženika, ondašnjim upisanim stvarnopravnim ovlaštenicima na predmetnoj nekretnini, Skupština općine Makarska, rješenjem od 28. listopada 1963. god., tu nekretninu u površini 8.696 m², dodijelila njegovom predniku Hotelskom poduzeću Brela iz [adresa] i da je još tada promatrana nekretnina postala postala nekretnina u statusu društvenog vlasništva s udijeljenim pravom korištenja promatranom tužiteljevom predniku, ondašnjem društvenom poduzeću.

1.1.Tužiteljev prednik pak da je ishodio pravo poduzimanja akata građenja na stečenoj nekretnini i te akte realizirao kroz izgradnju Hotela Maestral, a potom po izgradnji u objektima i na potpornom zemljištu tog hotela obavljao ugostiteljsko- turističku djelatnost sve dok u skladu s imperativima propisa donijetih po okončanju dvovrsnosti vlasništva u pravnom poretku Republike Hrvatske nije izvrgnut postupku pretvorbe.

1.2.Njegov prednik, da je, u pretvorbeni kapital unio i uparničenu nekretninu pa da je utoliko još neposredni slijednik tog njegovog/tužiteljevog prednika društvenog poduzeća stekao vlasničko pravo na promatranoj nekretnini, nekretnini koju da on/tužitelj i sada posjeduje.

1.3.Posebice je naglasio da su nekad postojeća prava prednika tuženika nad promatranom nekretninom prestala istodobno sa stjecanjem nekretnine po njegovom predniku/društvenom poduzeću i na izloženoj osnovi, nakon nužno (nužno, zbog ostvarenja smrti tuženika kroz tijek parnice) činjenih subjektivnih preinaka tužbe i preciziranja zahtjeva u pogledu egzaktnog određenja (uz napomenu da je takvo određenje bilo moguće tek po donošenju potvrdnice Centra za restrukturiranje i prodaju) gabarita posrednog predmeta spora ove parnice (dijela promatrane kat. č. zem.) postavio zahtjeve opisane u izreci ove odluke.

1.4.Pak, naposljetku je, nakon kušanog povlačenja tužbe podnijete protiv tuženika ad/10 – ad/12, učinio odricanje od postavljenog zahtjeva spram tih tuženika, odricanje koje je rezultiralo donošenjem odluke izložene pod II izreke.

2. Kroz odgovore na tužbu i raspolažući tijekom postupka, oni tuženici koji su sudjelovali u ovoj parnici osporavali su istinitost tužiteljevih tvrdnji i osnovanost postavljenog zahtjeva.

2.1.Naročito su osporili da bi, kako onaj tužiteljev prednik društveno poduzeće, tako i onaj prednik koji je bio sudionik promatrane pretvorbe, mogli steći ona prava koja tužitelj opisuje kao stečena prava tih njegovih prednika.

2.2.Naime, prvospomenuti prednik da nije mogao steći promatrano pravo korištenja uparničene nekretnine zato jer da ranijim vlasnicima (prednicima tuženika) nije isplatio naknadu za oduzetu im nekretninu.

2.3.Pak, drugospomenuti prednik da vlasničko pravo na uparničenoj nekretnini nije mogao steći u uparničenoj kvantiteti zato što da u toj i tolikoj kvantiteti promatrana nekretnina nije bila predmetom društvenog kapitala pretvaranog društvenog poduzeća.

2.4.Naposljetku su, pred samo okončanje raspravljanja u ovoj parnici prvo i drugotuženik priznali tužiteljev zahtjev kao pravno osnovano zahtijevanje, a ta je odluka ugrađena u ovosudno presuđenje izloženo pod II izreke.

3. U dokaznom postupku pročitani su z.k. izvadci za uparničene kat. č. zem. /listovi 43 – 44, 199, 335 – 381, 533 – 536, 550 – 551 spisa; dalje list/ovi/, pročitano je rješenje Općinske skupštine Makarska br. 4921/5/1963 od 28. listopada 1963. god. /listovi 4 – 5/, pročitano je rješenje o odobrenju za izgradnju Odjela za privredu, komunalno – stambene poslove Općine Makarska br. 05 – 2265/1 – 67 od 18. svibnja 1967. god. /listovi 6 – 7/, pročitan je izvadak iz katastra zemljišta Općinske uprave za katastar Makarska bez jasno označenog broja i nadnevka /listovi 9 i 231/, pročitana je potvrda Trgovačkog suda u Splitu R3 – 1672/2001 od 26. ožujka 2001. god. /list 11/, pročitano je rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju kl. 943 – 01/96 – 01/518 od 7. svibnja 1996. god. /listovi 12 – 21/, pročitana su pismena Policijske postaje Makarska od 17. siječnja 2007. god. /list 24/ i 5. lipnja 2008. god. /list 47/, pročitana je smrtovnica ĆUN /list 52/, pročitano je rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj O-237/08 od 17. srpnja 2009. god. /listovi 73 – 81/, pročitano je rješenje Općinskog suda u Makarskoj O-24/90 od 5. ožujka 1990. god. /list 96/, pročitan je zapisnik o uviđaju sačinjen po ranije uređujućem sudcu u stranačkoj pravnoj stvari /listovi 100 – 102/, pročitan je i pregledan stručni uradak vještaka Petra Vrdoljaka – U Splitu, travanj 2010. god. /listovi 105 – 175/, pročitana je smrtovnica EUN /list 187/, pročitan je zapisnik o saslušanju svjedoka HU /listovi 211 – 212/, pročitan je Elaborat procjene vrijednosti nekretnina HPP Brela /list. 218 – 229/, pročitana je Potvrda o usklađenosti geodetskog elaborata Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje; CERP) kl. 943 – 01/20 – 03/55 od 17. studenog 2021. god. /list 312/, pročitane su potvrde rezervacija brojeva katastarskih čestica Ureda za katastar – Ispostava Makarska /listovi 314 – 317/, pročitani su izvodi iz posjedovnog lista za uparničene kat. č. zem. /listovi 318 – 335/, pročitani su i pregledani Izvodi iz geodetskog-tehničkog dijela katastarskog operata Ureda za katastar – Ispostava Makarska od 7. svibnja 2021. god. /listovi 381 – 387/, pročitan je i pregledan geodetski elaborat Geo-Horvat d.o.o. za geodetske usluge iz Makarske potvrđen od strane CERP-a 23. studenog 2021. god. /listovi 380 – 466/, pročitana je potvrda tog elaborata po Uredu za katastar – Ispostava Makarska od 17. prosinca 2021. god. /list 313/, pročitane su građevinske dozvole Odsjeka za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove Općine Makarska od 2. veljače 1975. god. /list 434/, 15. studenog 1979. god. /list 439 i 440/, 18. svibnja 1967. god. /list 141 i 142/, 24. prosinca 1966. god. /list 443 i 444/, 11. prosinca 2001. god. /listovi 447 – 450/, pročitane uporabne dozvole prethodno označenog tijela od 15. listopada 1976. god., /list 443/, 6. listopada 1980. god. /list 436/ i 18. travnja 2013. god. /listovi 445 i 446/, pročitan je Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tužitelja/Sunce hoteli d.d. za turizam i ugostiteljstvo, turistička agencija od 29. svibnja 2023. god. /listovi 504 – 513/, pročitano je rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj O-4549/15 od 1. lipnja 2015. god. /listovi 528 – 531/, pročitana je Potvrda Grada Makarska kl. 021 – 01/2001 – 01/483 od 14. veljače 2001. god. /list 539/ te je pročitana opsežna recentna sudska praksa koja problematizira stjecanje prava nad nekretninama iz ranijeg društvenog vlasništva.

4. Nakon analize i ocjene stranačkih raspolaganja i rezultata dokaza izvedenih u postupku – zbog niže izloženih razloga – ovaj sud je zauzeo stajališta da su zahtjevi koje je tužitelj postavio u ovoj parnici u kvalitativno – kvantitativnom smislu/dijelu pravno ne/osnovani baš kako je to izloženo pod I i II izreke ove odluke.

5. Od u slijedu prvorelevantne, a među strankama nesporne činjenice, valja krenuti u iznošenju razloga zbog kojih je u ovoj parnici donešena onakva odluka kakva je izložena u izreci ove presude.

5.1.Naime, poći valja od toga da je među strankama bilo nesporno (a rješenjem Skupštine općine Makarska od 28. listopada 1963. god., implicite, no i iznimno jasno potvrđeno) da je po provođenju postupka nacionalizacije uparničene nekretnine (kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 8.656 m²), ta nekretnina promijenila ne/vlasnički status, dakle da je prestala biti predmetom nad kojim su se očitovala vlasnička ovlaštenja i postala predmetom društvenog vlasništva, dakle nekretninom nad kojom su tada (u vrijeme dvovrsnosti vlasništva) mogla biti stjecana samo ondašnja kvazistvarna prava (pa među tim pravima i pravo korištenja).

6. Baš netom spomenuto pravo, kako to jasno proizlazi iz prethodno označenog rješenja Skupštine općine Makarska, to je tijelo udijelilo Hotelskom poduzeću "Brela" iz [adresa], dakle, nesporno društvenom poduzeću kojeg je naposljetku baš tužitelj postao slijednik, pravo korištenja promatrane nekretnine, a taj slijednik je – budući ta okolnost nije bila propisana kao pretpostavka za stjecanje promatranog prava – i bez obzira na to je li bivšim vlasnicima isplatio naknadu za nacionaliziranu nekretninu (kako to proizlazi prema potvrdi Grada Makarska od 14. veljače 2001. god. – list 539) ili pak nije (kako su to tvrdili tuženici), stekao pravo korištenja udijeljene mu nekretnine.

7. Promatrano pravo korištenja tužiteljev prednik/društveno poduzeće je, o čemu nije bilo i naprosto ne može biti spora, višestrano konzumiralo. Naime, na dodijeljenom mu zemljištu s udijeljenim mu pravom korištenja tužitelj je, građenjem (naglašavamo: na toj i drugim nekretninama koje su tvorile kompleks nekretnina iz istovjetnog režima nekretnina), ostvario baš spomenuto korištenje i u ekonomskom i u pravnom smislu, jer je, u svrhu komercijalizacije izgradio nekretninu i u izgrađenim građevinama (i potpornim zemljištima tih građevina) obavljao djelatnost sve dok je u takvom statusu i obliku organiziranja mogao pravno djelovati u poretku Republike Hrvatske.

8. Prema izloženom naprosto, bez ma kakve dvojbe, slijedi da je još 1963. god. nespornom tužiteljevom predniku udijeljeno pravo koje mu je davalo ovlasti na vršenje faktične i pravne vlasti i da je to pravo (mi ga nazivamo kvazistvarnim pravom) taj tužiteljev prednik, mirno posjedujući predmetnu nekretninu, konzumirao kroz gotovo četrdesetogodišnje razdoblje.

8.1.Slijedi dakle da je u postupak pretvorbe nekretnina iz fonda društvenog vlasništva, dakle iz fonda/režima kojem je pripadala uparničena nekretnina, tužiteljev prednik mogao stupiti kao nositelj prava na upraničenoj nekretnini podobnog biti osnovom budućeg (u pretvorbi tog prava nastajućeg) vlasničkog prava nad tom nekretninom.

9. Ovdje (baš ovdje, a vidjeti će se u nastavku i zašto) valja, za sada, samo spomenuti da je ukupnost uparničene nekretnine kroz razdoblje dvovrsnosti vlasništva, u njenim dijelovima, funkcijski uporabljivana u različite namjene. Naime, jedan dio nekretnine je bio (i danas je) zemljište puta, jedan dio je zemljište položeno ispod trafostaničkog objekta, dok se na nekim dijelovima obavlja komunalna djelatnost. Sve ovo kažemo zato da bi kazali da unatoč postojanju promatranog prava korištenja tužiteljevog prednika društvenog poduzeća u vrijeme ostvarenja pretvorbe na cjelovitosti uparničene nekretnine to istodobno ne znači da je nekretnina u cjelovitosti mogla biti predmetom u postupku pretvorbe nastajućeg vlasničkog prava. U nastavku ćemo sagledavati je li mogla biti u cjelovitosti predmetom pretvorbe i je li bila, a ta utvrđenja ćemo izložiti baš u svrhu da bi se donio pravilan zaključak o tome je li i u kojoj je mjeri ako jeste, u smislu kvantitete, pravno osnovano tužiteljevo zahtijevanje postavljeno u ovoj parnici.

10. U pogledu kojeg dijela/ova uparničene kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelj iz ove parnice sada (u vrijeme okončanja raspravljanja u ovoj parnici) zahtijeva utvrđenje njega vlasnikom, utvrđeno je čitanjem i pregledom geodetskog elaborata koji je, po ŠU, mag. ing. geod. et. geoinf., u listopadu mjesecu 2022. god. sastavio Geo Horvat d.o.o. iz Makarske.

10.1.Na toj osnovi, inače ispravi/ama koju/e je kao ispravu/e usklađenu/e s propisima i stvarnim stanjem potvrdio i Ured za katastar Makarska, je utvrđeno da se zahtijevanje odnosi na zemljište narisano na geodetskom situacijskom nacrtu između točaka 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-1 (i dodatno obilježeno plavom bojom) te zemljište na istoj podlozi označeno točkama 9-10-11-12-13-14-9 (i dodatno obilježeno žutom bojom).

10.2.Nadalje je na istoj osnovi/ama, a naročito na osnovi sagledavanja stanja na promatranom geodetskom situacijskom nacrtu, utvrđeno da funkcije i izgrađenost prethodno označenih zemljišta nisu zaprekom da ta zemljišta ne bi mogla biti predmeti stjecanja prava vlasništva.

11. Pak, u pogledu toga je li zemljišta promatrana pod 10/1/2 predstavljaju zemljišta čija je vrijednost procijenjena u društvenom kapitalu društva koje je imalo prestati pretvorbom te u kapitalu novonastalog društva, jasno se očitovalo tijelo nadležno odgovoriti na netom postavljeno pitanje/a.

11.1.Naime, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) je, kroz sadržaje potvrda od 17.11.2021. god. (list 312) i 23.11.2021. god. (list 465), jasno iskazao da postoji potpuna usklađenost između geodetskog elaborata označenog pod 10, i isprave Hrvatskog fonda za privatizaciju od 7.5.1996. god. - "Iskaza o nekretninama koje su procijenjene u postupku pretvorbe" tužiteljevog prednika, društvenog poduzeća "HTP Brela".

12. Proizlazi dakle da su dokaznim sredstvima koje smo analizirali u odjeljcima 10 – 11, utvrđene za odlučivanje u ovom postupku dvije važne činjenice.

12.1.Utvrđeno je, ponajprije, da je uparničena nekretnina nekretnina na kojoj su se u vrijeme promatranog stjecanja mogla/i sada mogu stjecati vlasnička prava.

12.2.Napokon, utvrđeno je i to da je promatrana nekretnina (bolje kazano da su promatrani dijelovi uparničene kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), prigodom pretvorbe tužiteljevog prednika procijenjeni u njegovom kapitalu, a naposljetku i iskazane u tužiteljevom kapitalu.

13. Člankom 390 a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 – 94/17; dalje ZV) propisano je/i bilo je propisano da je trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi takvog poduzeća, vlasnik nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije:

- imale status nekretnina u društvenom vlasništvu s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća,

- mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva,

- čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

14. Napominjemo da su sve pretpostavke izložene u odjeljku 13 u relevantno vrijeme (na dan promatrane procjene) imale biti kumulativno ispunjene.

15. Kazali smo i obrazložili zbog čega je tome tako da je na dan procjene vrijednosti društvenog kapitala tužiteljevog prednika u postupku pretvorbe taj prednik bio ovlaštenik kvazistvarnih prava postojanja kojih u smislu odredbe označene pod 13 predstavlja prvu pretpostavku vlasničkog stjecanja nekretnine iz fonda nekretnina u društvenom vlasništvu.

15.1.Kazali smo i to da je uparničena nekretnina (ponavljamo, promatrani dijelovi kat. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u vrijeme pretvorbe/i sada mogla biti predmetom stjecanja prava vlasništva.

15.2.Napokon, kazali smo i to da je vrijednost nekretnine opisane pod 15.1, po mjerodavnom državnom tijelu, procijenjena u društvenom kapitalu tužiteljevog prednika i naposljetku u kapitalu samog tužitelja.

16. Proizlazi dakle da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene sve pretpostavke ostvarenje kojih je moralo biti ostvareno da bi slijednik pretvaranog društvenog poduzeća mogao steći, osim samog statusa slijednika tog društvenog poduzeća, i nekretnine nad kojima su do pretvorbe postojala prednikova kvazistvarna prava.

17. Proizlazi utoliko da je tužitelj, protivno stajalištu dijela tuženika, a u smislu promatrane zakonske odredbe stekao vlasničko pravo nad predmetnom nekretninom pa je, naposljetku, baš u skladu s raspolaganjima prvo i drugotužitelja – naglašavamo: i bez činjenja osvrta na ostale dokaze izvedene u postupku, a nespomenute kroz sadržaj ove odluke i ne čineći baš zato što ne sadržavaju ma kakvu argumentaciju koja bi oponirala konačnom stajalištu suda zauzetom u ovoj parnici – valjalo to pravo i deklarirati u sadržaju izloženom u izreci.

17.1.Naposljetku je, u skladu s određenjima čl. 127 ZV i čl. 15 Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 – 127/24), valjalo prihvatiti i kondemnatorni dio tužiteljevog zahtjeva te naposljetku, dosljedno ukupnosti izloženog, presuditi kao pod I izreke.

18. Budući stranke nisu popisale trošak, odnosno podnijele troškovnike, izostalo je odlučivanje o dosudi/snošenju troškova ove parnice.

U Imotskom 7. srpnja 2026. god.

S U D A C:

BORO MISIR

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana Županijskom sudu, a putem ovog suda.