- 1 -              Revd 174/2024-2

Broj: Revd 174/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. o. k. d.d., iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćnici I. P., odvjetnici u Z., protiv tuženika M. Š., iz K., OIB ..., zastupanog po punomoćniku I. B., odvjetniku u P., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-295/2021-3 od 29. kolovoza 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj Povrv-181/2015-39 od 29. listopada 2020., u sjednici održanoj 23. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

I. U odnosu na pravna pitanja, prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

II. U odnosu na povredu temeljenih ljudskih prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-295/2021-3 od 29. kolovoza 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj Povrv-181/2015-39 od 29. listopada 2020., tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

1. Da li je vještak dužan usmeno obrazložiti svoj pisani nalaz i mišljenje kad su na isti izneseni obrazloženi prigovori?,

2. Da li je stranka onemogućena u raspravljanju pred sudom ako sud vještaka ne sasluša na ročištu po konkretnim prigovorima na nalaz i mišljenje?.

1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo i to pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost i ravnopravnost građana.

1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.

2.1. Predmetna pravna pitanja odnose se na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 260. st. 1. ZPP i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP. No, u postupku u sporu male vrijednosti (što je u konkretnom slučaju riječ) prvostupanjska presuda ne može se pobijati iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP. Stoga predmetna pravna pitanja u odnosu na tu bitnu povredu odredaba parničnog postupka nisu niti važna za odluku u ovom sporu jer dakle drugostupanjski sud nije niti bio u mogućnosti ispitivati prvostupanjsku presudu kroz žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 260. st. 1. ZPP. U odnosu na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, iz onoga što je dostavljeno ovom revizijskom sudu nije moguće ocijeniti da bi predmetna pravna pitanja bila važna za odluku u sporu. Naime, iz obrazloženja pobijane drugostupanjske presude nije vidljivo da bi tužitelj prvostupanjsku presudu pobijao iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, a tužitelj nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP te uz reviziju nije priložio žalbu iz koje bi se moglo ispitati da li je tužitelj prvostupanjsku presudu žalbom pobijao iz tog žalbenog razloga.

2.2. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost i ravnopravnost građana.

3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 23. siječnja 2024.

                                                        Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.