Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-249/2026-15

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice PS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin Željko Rožić, sa sjedištem u [adresa], protiv I. protustranke ES, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], te II. protustranke ĐS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 07. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica PS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođen dana **.**.1944., i to počev od 2006. godine, pa sve do njegove smrti dana 25. ožujka 2026., te se ima smatrati njenim izvanbračnim suprugom.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica PS je po punomoćniku kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je sa pok. IS, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], rođen dana **.**.1944. u [adresa], a umrlog dana **.**.2026. u Koprivnici, živjela u izvanbračnoj zajednici neprekidno od 2006. do smrti IS dana 25. ožujka 2026. godine, time da su od 2006. do smrti IS oboje zajedno živjeli na adresi predlagateljice u [adresa]. Predlagateljica PS i IS dana 9.3.2026. kod Javnog bilježnika Višnje Tušek iz Križevaca sačinili su Ugovor o odricanju od nasl jedstva koje nije otvoreno broja ovjere OU-153/2026, iz kojeg je vidljivo da su isti bili u dugogodišnjoj izvanbračnoj zajednici, da nemaju zajedničkih potomaka, kao i to da su njegovi zakonski nasljednici sinovi ES i ĐS. O toj izvanbračnoj zajednici imaju saznanja upravo ti sinovi sada pok. IS. Također, IS je predlagateljici PS darovao i svoj suvlasnički dio nekretnina Ugovorom o darovanju nekretnina od 12.veljače 2026. broja ovjere potpisa IS OV-648/2026 od 17.2.2026. te broja ovjere potpisa PS OV-722/2026 od 20.2.2026. kod Javnog bilježnika Stele Bajić iz Križevaca, iz kojeg Ugovora je također vidljivo u čl.1. da su oni izvanbračni drugovi te da njihova zajednica traje od 2006. Sukladno svemu navedenom predlagateljica ima pravni interes da Sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog IS, a kako bi ostvarila pravo na mirovinu pok. IS kao njegova izvanbračna supruga.

2. I. protustranka pozvana na očitovanje na prijedlog je podneskom od 29. lipnja 2026. navela kako potvrđuje da je upoznat da se pred ovim sudom po prijedlogu predlagateljice vodi postupak radi utvrđenja izvanbračne zajednice sa njegovim pokojnim ocem, CS. Obzirom da živi izvan Republike Hrvatske, na adresi [adresa] nije u mogućnosti pristupiti sudu radi saslušanja. Stoga, ovim putem u cijelosti priznaje sve navode predlagateljice i potvđuje da je ista bila izvanbračna supruga njegovog pokojnog oca CS od 2006. godine, a koja izvanbračna zajednica je prestala smrću njegovog oca. Suglasan je sa donošenjem rješenja kako to predlaže predlagateljica te se ovime u cijelosti odriče prava na žalbu protiv rješenja ako će isto biti doneseno sukladno prijedlogu predlagateljice.

3. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te II. protustranke ĐS.

4. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. IS proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.

7.Iz iskaza predlagateljice proizlazi da su ona i pok. IS živjeli 20 godina u izvanbračnoj zajednici u kući u [adresa] i tako suživjeli sve do njegove smrti 25.3.2026., imali su zajedničke prijatelje, dijelili su poslove, imali su čak i neku zajedničku rodbinu, dijelili su financije, ona je vodila brigu o IS i II. protustranka, i zajedno su njegovi sinovi i ona organizirali njegovu sahranu.

8.Iz iskaza II. protustranke proizlazi da može navesti kako je rekla predlagateljica da su ona i pok. IS, njegov otac, živjeli zajedno u [adresa] neprekidno 20 godina i tako sve do njegove smrti. Brigu o njemu vodili su svi zajedno i tako suorganizirali zajednički i njegovu sahranu. Na adresi gdje je pok. IS imao prebivalište, [adresa], živio je on, IS je to bila samo adresa koja je bila prijavljena na osobnoj ali nije stvarno živio tamo već sa predlagateljicom u [adresa].

9.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

10. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

11. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog IS.

Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog IS, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primijenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. IS tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 10 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim, a sam prijedlog predlagateljice priznale su i I. i II. protustranke.

12.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. IS tijekom predmetnog perioda 2006. godine, pa sve do njegove smrti dana 25. ožujka 2026. živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdiIi i I. i II. protustranke.

Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 10 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 07. srpnja 2026.

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.