REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-1235/23-46

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. OIB:26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćniku MS, mag.iur., po generalnoj punomoći Su-955/23, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 09. lipnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika ISB, mag.iur., po generalnoj punomoći Su-501/25, dana 07. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. OIB:26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, platiti tužiteljici IS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege te novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 8.104,72 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. ožujka 2022. godine do isplate, kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.641,25 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07. srpnja 2026. godine do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 22. ožujka 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6.113,88 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 19. svibnja 2021. godine do 21. ožujka 2022. godine kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da je dana 01. siječnja 2021. godine u Zadru došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali RS, vozač osobnog vozila registracijske oznake [registarska oznaka], osiguran kod tuženika i tužiteljica kao putnica u tom vozilu, s time da je do ove prometne nezgode došlo na način da je RS vozilom ušao u raskrižje na upaljeno crveno svjetlo na semaforu uslijed čega je došlo do sudara s vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao LS. Nastavno punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, a imala je i troškove liječenja, naglasio da se tužiteljica u mirnom postupku obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom od 18. svibnja 2021. godine te je tuženik u mirnom postupku platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.886,12 eura, koji iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu štete. Slijedom navedenog punomoćnik tužiteljice je tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 6.113,88 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od prvog slijedećeg dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva od isplate, odnosno tekućom od 19. svibnja 2021. godine do isplate te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 1.990,84 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. ožujka 2022. godine do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu na način da je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak predmetnog štetnog događaja, s time da je istaknuo prigovor doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja jer je pristala na vožnju s vozačem bez vozačke dozvole i eventualno uz utjecaj alkohola u krvi. Nastavno punomoćnik tuženika je osporio visinu tužbenog zahtjeva navodeći da posljedice ozljeda koje je tužiteljica zadobila s obzirom na jačinu i karakter ozljeda ne odgovaraju visini tužbenog zahtjeva, a ujedno je tuženik dana 30. lipnja 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade štete iznos od 3.886,12 eura čime je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici. Isto tako punomoćnik tuženika je uz visinu tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege osporio i zatraženi tijek zakonske navodeći da se radi o nerepariranoj šteti, pa zakonska zatezna kamata na istu može teći tek od presuđenja do isplate, s time da je tijekom ujedno tijekom postupka osporio troškove liječenja po računu broj 87-P1-1 od 21. ožujka 2022. godine izdanog od strane ordinacije dentalne medicine ŽS, jer je tužiteljica ugradnju implantata mogla obaviti na teret HZZO-a. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troška parničnog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku dopisa – ponude tuženika od 29. lipnja 2021. godine (list 4 spisa), u presliku zapisnika o očevidu (stranica 5-8 spisa), u presliku odštetnog zahtjeva od 18. svibnja 2021. godine (stranica 10-11 spisa), u presliku računa Ordinacije dentalne medicine dr. Borisa Lozančića broj 87-P1-1 od 21. ožujka 2022. godine (stranica 12-13 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (stranica 14-30, 45 i 49-51 spisa), u presliku potvrde o plaćanju od 30. lipnja 2021. godine (stranica 42 spisa), u presliku zdravstvenog kartona tužiteljice (stranica 60-533 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Miljenka Franića (list 536-538 spisa), u dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Miljenka Franića (stranica 546 spisa), u iskaz tužiteljice (stranica 551 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Zite Blažić-Potočki (stranica 564-565 spisa), u dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Zite Blažić-Potočki (stranica 572 spisa), u presliku sudske prakse (stranica 577-717 i 719- 749 spisa) te u usmeno očitovanje sudskih vještaka dr. Miljenka Franića i dr. Zite Blažić-Potočki (stranica 755-757 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, kao i činjenica da je tuženik nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva, u mirnom postupku dana 30. lipnja 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.886,12 eura. Naprotiv sporna je suodgovornost tužiteljice nastanku štetnog događaja, jer je prema navodima punomoćnika tuženika tužiteljica pristala na vožnju s vozačem bez vozačke dozvole te eventualno pod utjecajem alkohola. Isto tako sporna je visina tužbenog zahtjev na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate na nenovčanu imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege, s time da je ujedno sporna i osnova tužbe na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja, jer je prema navodima punomoćnika tuženika tužiteljica troškove ugradnje implantata mogla obaviti na teret HZZO-a.

6. U odnosu na prigovor suodgovornosti tužiteljice nastanku predmetnog štetnog događaja, što je punomoćnik tuženika isticao tijekom postupka, navodeći da je tužiteljica pristala na vožnju s vozačem bez vozačke dozvole, kao i eventualno vezano uz utjecaj alkohola u krvi vozača vozila u kojem se nalazila tužiteljica kao putnica, sud je utvrdio slijedeće. Iskazu tužiteljice (stranica 551 spisa), u dijelu kojim je opisujući nastanak štetnog događaja, u bitnom istaknula da je tog dana 01. siječnja 2021. godine oko 6,00 sati ujutro došla u kuću prijatelja u [adresa], večer prije toga je proslavila dolazak Nove godine, kada je i konzumirala opojne droge, s time da je u toj kući između ostalih prijatelja i poznanika bio i RS, kojeg zna iz viđenja, nije s njim puno pričala, u toj kući su bili zajedno s ostalima otprilike od 6,00 ujutro do 6,00- 7,00 sati navečer, „zabavljali su se, pekli janje“, pa kada joj je RS predložio da on vozi auto njezine majke, s kojim je ona inače došla iz [adresa] do ove kuće u [adresa], na to je pristala, jer je tada, nakon protekle noći i cijelog ovog dana, bila umorna, nije spavala, s time da je RS namjeravao ići „po svoju djevojku“, legla je na stražnje sjedalo, da bi se u jednom trenutku RS zabio u drugi auto, jer je prošao na crveno svjetlo, sud je poklonio povjerenje, jer je logičan i životno uvjerljiv. Isto tako sudu je razumljiv i uvjerljiv dio iskaza tužiteljice kako nije znala da li RS ima vozačku dozvolu, a niti ne zna da li je tada eventualno bio pod utjecanjem alkohola, jer s njim nije baš puno pričala, samo zna da je bila umorna, zbog čega je uostalom i legla na stražnje sjedalo. Imajući na umu da tužiteljica osim što nije znala da RS nema vozačku dozvolu, jer o tome s njim nikada nije razgovarala, a i inače ga poznaje samo „iz viđenja“, već ujedno, s obzirom da je bila umorna, večer prije toga je slavila doček Nove godine, kada je i konzumirala opojne droge, te cijeli ovaj dan, 01. siječnja 2021. godine, također nije spavala, u toj kući prijatelja u [adresa], u kojoj je bio između ostalih bio i RS, zajedno s ostalima se „zabavljala, pekli su janje“, niti nije primijetila da bi RS eventualno bio pod utjecajem alkohola, ukoliko je uopće bio pod utjecajem alkohola, sud je utvrdio da tužiteljica sukladno odredbi članka 1092. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) nije suodgovorna za nastanak predmetnog štetnog događaja, a što rezultira time da ima pravo na naknadu u ovom štetnom događaju nastale štete.

7. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Miljenka Franića, specijalist ortoped (list 536-538 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila lom I rebra lijevo i II rebra desno, lom trupa Th XI, lom desnog acetabuluma te F11 (duševni poremećaj i poremećaj ponašanja uzrokovan uzimanjem opijata), liječena je i obrađivana po traumatologu, fizijatru, psihijatru te je provedena fizikalna terapija. Nastavno sudski vještak je ističući da se tužiteljica na pregledu dana 30. srpnja 2024. godine žalila na bolove u leđima, desnom kuku, koji bolovi su izraženiji kod opterećenja i promjene vremena, otežano nosi teret, teško se saginje, uzima heptanon, naglasio da je kliničkim pregledom utvrdio slijedeće: napeta i palpacijski bolna torakalna i LS paravertebralna muskulatura, palpacijski bol iznad Th/LS prijelaza; kretnje LS kralješnice bolne i ograničene u slabijem stupnju; palpacijski bol u području D i L hemitoraksa sprijeda iznad I i II rebra; bolne i ograničene kretnje desnog kuka u slabijem stupnju. Nadalje sudski vještak je navodeći da su ozljede koje je tužiteljica zadobila u ovom štetnom događaju u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, pri čemu ujedno iz zdravstvenog kartona proizlazi da prije štetnog događaja nije bilo sličnih ozljeda, a liječenje ovih ozljeda je završeno, zdravstveno stanje se stabiliziralo 31. prosinca 2021. godine, istaknuo da su zadobivene ozljede dovele do trajnog smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 15%, u kojem će morati ulagati pojačane napore. Isto tako tužiteljica je trpila bolove jakog intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 30 dana, a manjeg intenziteta još narednih 60 dana, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg 20 dana i manjeg intenziteta 40 dana. Konačno tužiteljici je tuđa pomoć kod kućanskih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika i na fizikalnu terapiju bila potrebna 2 sata dnevno kroz prvih 40 dana liječenja, a u periodu narednih 40 dana tuđa pomoć joj je bila potrebna 1 sat dnevno. Nastavno sudski vještak dr. Miljenko Franić je u dopunskom nalazu i mišljenju (stranica 546 spisa) istaknuo da se pojačani napori koje tužiteljica mora ulagati manifestiraju bolovima u leđima, desnom kuku i lijevoj strani prsnog koša, koji su izraženiji kod opterećenja, promjene vremena, kao i u otežanom nošenju tereta i teškom saginjanju, odnosno u svim radnjama kod kojih se duže stoji, hoda, opterećuju noge i trup, kod saginjanja odnosno pregibanja trupa, s time da nije zaostalo naruženje kao posljedica ozljeda zadobivenih u ovom štetnom događaju po ortopedskoj osnovi.

8. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Miljenka Franića, kao i dopunski nalaz i mišljenje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te je logičan i obrazložen, a to tim više što niti stranke nisu imale nikakvih prigovora.

9. Nadalje iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Zite Blažić-Potočki, specijalist stomatologije (stranica 564-565 spisa) proizlazi da se račun broj 87-P1-1 ordinacije dentalne medicine ŽS od 21. ožujka 2022. godine odnosi na ugradnju 4 implantata i suprastrukturu na njima, s time da je u zdravstvenom kartonu tužiteljice dana 11. svibnja 2018. godine evidentirano pružanje terapije za dijagnozu pulpitis zuba 33, u vrijeme hospitalizacije tužiteljice od ovisnosti opijatima, kada je izvršena aplikacija lijeka toxavit i stavljen privremeni ispun cavit na zub 33. Isto tako sudski vještak je navodeći da pregled tužiteljice nije obavljen, s obzirom da je zbog zdravstvenih problema višekratno ispričala da ne može doći na pregled, naglasio da je ugradnja 4 implantata sa suprastrukturom na njima kirurški zahvat koji financijski ne pokriva HZZO osnovnim, a niti dopunskim osiguranjem, koja kirurška protetska terapija se primjenjuje kod bezube čeljusti za dobivanje funkcijske sposobnosti (žvakanje, govor) čeljusti i zubi. Inače prosječni trošak za takvu terapiju jedne bezube čeljusti iznosi 1.800,00 eura, što odgovara priloženom računu u iznosu od 15.000,00 kuna, s time da je liječenje tužiteljice sa stomatološkog aspekta završeno 21. ožujka 2022. godine. Nastavno iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Zite Blažić-Potočki (stranica 572 spisa) proizlazi da je gubitkom zubi u predmetnom štetnom događaju, što je izazvalo nemogućnost žvakanja hrane, otežani govor i time otežanu komunikaciju, kao i nesigurnost i povlačenje u sebe, tužiteljica trpjela duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 6%, dok su duševni bolovi zbog naruženja bili privremeni, do nadoknade donjih zuba, koja je završena 21. ožujka 2022. godine i to srednjeg stupnja uočljivo trećim osobama. Isto tako tužiteljica je trpila bolove srednjeg intenziteta 20 dana, a manjeg intenziteta još narednih 30 dana, dok je strah i to tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede srednjeg intenziteta trajao 15 dana i manjeg intenziteta još 30 dana, s time da tužiteljica zbog nadoknade zubi i hranjenja nije trebala tuđu pomoć i njegu.

10. Stranke su se očitovale na nalaz i mišljenje, kao i dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Zite Blažić-Potočki, na način da punomoćnik tužiteljice nije imao nikakvih prigovora, za razliku od punomoćnika tuženika koji je istom prigovorio navodeći da ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju ni na koji način ne mogu dovesti do ozljede zubi, a ujedno se sudski vještak nije očitovao o eventualno prethodnom stanju zubala tužiteljice, postojanju ranijih stomatoloških zahvata, parodontoloških problema ili drugih degenerativnih promjena, kao i mogućnost utjecaja zdravstvenog stanja i dijagnoza tužiteljice na samu ozljedu zubi.

11. Sudski vještak dr. Zita Blažić-Potočki se usmeno očitovao na iznesene prigovore na nalaz i mišljenje, kao i na dopunski nalaz i mišljenje, na ročištu 09. lipnja 2026. godine (stranica 755-757 spisa) navodeći da je iz medicinske dokumentacije razvidno da je tužiteljica prije štetnog događaja imala zube u donjoj čeljusti s kojima je bilo problema, pa se zato i provodilo liječenje, s time da su po prijemu u bolnicu, neposredno nakon štetnog događaja, evidentirane ozljede lica i glave, dok sami zubi nisu navedeni. Isto tako sudski vještak je istaknuo kako je uzeo u obzir da je tužiteljica uzimale opijate, ali se ne može utvrditi da li je zbog toga izgubila zube u donjoj čeljusti, odnosno koliko je zuba zbog toga izgubila, a ujedno nema niti podataka da li je ili nije zbog u ovom štetnom događaju zadobivene ozljede lica i glave došlo do gubitka zubi u donjoj čeljusti, ali je zube u donjoj čeljusti imala prije štetnog događaja.

12. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Zita Blažić-Potočki, dopunski nalaz i mišljenje, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona te je logičan i obrazložen. Naime sudu je logičan i opravdan stav sudskog vještaka da je gubitak zubi u donjoj čeljusti povezao s ozljedom lica i glave u ovom štetnom događaju, što je evidentirano prilikom primitka na bolničko liječenje, jer je tužiteljica prije ovog štetnog događaja imala zube u donjoj čeljusti, s kojima je doduše zbog uzimanja opijata bilo probleme, pa je i provodila liječenje, ali je zube u donjoj čeljusti imala. Isto tako razumljiv je navod sudskog vještaka da je račun za obavljene stomatološke usluge ugradnje implantata u donjoj čeljusti opravdan, jer HZZO ne priznaje trošak te vrste usluga, niti osnovnim, a niti dopunskim osiguranjem. Iz navedenih razloga sud je odbio kao neosnovan prijedlog zamjenika punomoćnika tuženika za provođenjem dokaza novim stomatološkim vještačenjem.

13. Nadalje treba naglasiti da su na ročištu 09. lipnja 2026. godine (stranica 755-757 spisa) sudski vještaci dr. Miljenko Franić i dr. Zita Blažić-Potočki dali usuglašenu ocjenu intenziteta i trajanja svih utuženih kriterija neimovinske štete, kao i potrebe za tuđom pomoći i njegom navodeći da ukupno smanjenje životnih aktivnosti iznosi 15% u kojem omjeru će tužiteljica morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a očituju se bolovima u gornjem dijelu prsnog koša zbog loma I i II rebra, kod nošenja tereta, pregibanja te u bolnim i ograničenim kretnjama desnog kuka slabijeg stupnja, što sve ograničava tužiteljicu prilikom dužeg stajanja, nošenja tereta, premještanja tereta, obavljanja kućanskih poslova, odlaska u veće nabavke i slično, s time da su duševni bolovi zbog naruženja privremeni, kroz razdoblje od 12 mjeseci, srednjeg stupnja povremeno uočljivo trećim osobama. Isto tako tužiteljica je trpila bolove jakog intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 50 dana, a manjeg intenziteta još narednih 90 dana, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg 35 dana i manjeg intenziteta 70 dana. Nadalje tužiteljici je tuđa pomoć bila potrebna 2 sata dnevno kroz 40 dana te potom 1 sat dnevno kroz 40 dana, a liječenje tužiteljice je završeno 21. ožujka 2022. godine.

14. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju 4 dana, srednjeg intenziteta 50 dana, a manjeg intenziteta još narednih 90 dana, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 eura.

15. Nastavno s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni stah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg 35 dana i manjeg intenziteta 70 dana, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO- a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.400,00 eura.

16. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskih vještaka dr. Miljenka Franića i dr. Zite Blažić-Potočki da zadobivene ozljede smanjenju životnu aktivnost tužiteljice u omjeru od 15%, a očituju se bolovima u gornjem dijelu prsnog koša zbog loma I i II rebra, kod nošenja tereta, pregibanja te u bolnim i ograničenim kretnjama desnog kuka slabijeg stupnja, što sve ograničava tužiteljicu prilikom dužeg stajanja, nošenja tereta, premještanja tereta, obavljanja kućanskih poslova, odlaska u veće nabavke i slično te vodeći računa da je tužiteljica osoba životne dobi od 48 godina, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 eura.

17. Jednako tako u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja prihvaćajući mišljenje sudskih vještaka dr. Miljenka Franića i dr. Zite Blažić-Potočki da gubitak zubi u donjoj čeljusti predstavlja naruženje srednjeg stupnja, povremeno uočljivo trećim osobama, s time je to naruženje privremeno, trajalo je 12 mjeseci, do ugradnje zuba u donju čeljust, sud je utvrdio slijedeće. Imajući na umu da se kod dosuđivanja pravične novčane naknade zbog naruženja treba uzeti u obzir ne samo objektivne kriterije, odnosno koliko izmijenjena vanjština neke osobe izaziva negativne reakcije okoline, kao što su sažaljenje, gađenje i slično, već u određenoj mjeri i subjektivne kriterije o utjecaju izmijenjene vanjštine na psihičku ravnotežu te osobe, a tužiteljicu je životno logično i uvjerljivo smetalo u komunikaciji s trećim osobama kada je bila bez zuba u donjoj čeljusti, sud je utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura.

18. S obzirom da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna 2 sata dnevno kroz prvih 40 dana liječenja te potom narednih 40 dana 1 sat dnevno i to za obavljanje kućanskih poslova, održavanja osobne higijene, odlaska kod liječnika i na fizikalnu terapiju, s time da je tužiteljica životno uvjerljivo istaknula da su joj pomoć pružali majka i kćer (stranica 551 spisa), dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebnih 120 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 600,00 eura, odnosno 5,00 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

19. Konačno u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja sud je utvrdio slijedeće. S obzirom da iz preslike računa Ordinacije dentalne medicine dr. Borisa Lozančića broj 87-P1-1 od 21. ožujka 2022. godine (stranica 12-13 spisa) proizlazi da je tužiteljica platila ugradnju četiri implantata i suprastrukturu na njima u iznosu od 15.000,00 kuna, što predstavlja iznos od 1.990,84 eura, s time da je sudski vještak dr. Zita Blažić-Potočki istaknuo da je taj trošak, koji financijski ne pokriva HZZO niti osnovnim, a niti dopunskim osiguranjem, bio opravdan, jer se time riješilo pitanje funkcijske sposobnosti (žvakanje, govor) čeljusti i zubi, sud je utvrdio da tužiteljica sukladno odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a može osnovano zahtijevati naknadu troškova liječenja u iznosu od 1.990,84 eura.

20. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 9.400,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i od 15. lipnja 2020. godine te ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 600,00 eura, a na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 1.990,84 eura, s time da je među strankama nesporna činjenica da je tuženik platio tužiteljici u mirnom postupku dana 30. lipnja 2021. godine na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.886,12 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a i odredbom članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 5.513,88 eura, na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 600,00 eura te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 1.990,84 eura, a što ukupno iznosi 8.104,72 eura te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

21. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6.113,88 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 19. svibnja 2021. godine do isplate te na iznos od 1.990,84 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 22. ožujka 2022. godine do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Prvenstveno treba naglasiti da je odredbom članka 12. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZOOP-a) propisano da je odgovorni osiguratelj dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi, ukoliko nije sporna odgovornost, obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno ukoliko je sporna odgovornost, dostaviti utemeljeni odgovor na sve točke odštetnog zahtjeva. Nastavno sukladno odredbi članka 12. stavka 5. i stavka 6. ZOOP-a odgovorni osiguratelj dužan je isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude, odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam u roku 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, jer u protivnom, u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u navedenom roku, oštećena osoba uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Isto tako prema odredbi članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Imajući na umu da su sudski vještaci dr. Miljenko Franić i dr. Zita Blažić-Potočki istaknuli da je liječenje tužiteljice završeno 21. ožujka 2022. godine, s time da je tužiteljica prije podnošenja tužbe podnijela tuženiku odštetni zahtjev datiran 18. svibnja 2021. godine (stranica 10-11 spisa), koji je tuženik zaprimio dana 25. svibnja 2021. godine, što je razvidno iz preslike dopisa – ponude tuženika od 29. lipnja 2021. godine (list 4 spisa) te je dana 30. lipnja 2021. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 3.886,12 eura, a što rezultira time da je tuženik dakle postupio sukladno odredbi članka 12. stavka 5. ZOOP-a, sud je utvrdio da tužiteljica na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon dana završetka liječenja do isplate, odnosno tekuću od 22. ožujka 2022. godine do isplate. Isto tako tužiteljica u odnosu na dosuđeni iznos na ime naknade novčane imovinske štete na ime troškova liječenja može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon dana plaćanja računa do isplate, odnosno tekuću od 22. ožujka 2022. godine do isplate. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a, odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 12. stavka 1., stavka 4., stavka 5. i stavka 6. ZOOP-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 5.513,88 eura na ime naknade neimovinske štete te na iznos od 600,00 eura na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, a što ukupno iznosi 6.113,88 eura, od 22. ožujka 2022. godine do isplate, s time da je ujedno usvojio kao osnovan i tužbeni zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.990,84 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 22. ožujka 2022. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 6.113,88 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 19. svibnja 2021. godine do 21. ožujka 2022. godine te je odlučeno kao pod točkom I. i točkom II. izreke presude.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 2.641,25 eura sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava tužbe od 10. svibnja 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), troška sastava podneska od 21. prosinca 2023. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 27. veljače 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 12. kolovoza 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 12. prosinca 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 25. ožujka 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 24. veljače 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 09. lipnja 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), 25% na ime PDV-a u iznosu od 400,00 eura (Tbr. 46.), troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 400,00 eura, troška predujma za usmeno očitovanje sudskih vještaka u iznosu od 50,00 eura, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 63,75 eura te troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 127,50 eura. Nadalje treba naglasiti da je sud na dosuđeni iznos naknade troška parničnog postupka sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a dosudio tužiteljici zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, odnosno tekuću od 07. srpnja 2026. godine do isplate. Slijedom navedeno odlučeno je kao pod točkom točkom I. izreke presude.

23. Naprotiv zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka i to troška sastava odštetnog zahtjeva sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 152. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva liječenje tužiteljice nije bilo završeno, što rezultira time da tužiteljica niti ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog odštetnog zahtjeva, iako je tuženik platio tužiteljici nesporan iznos naknade štete, već je dužna sama snositi trošak sastava tog, očito preuranjenog, odštetnog zahtjeva. Isto tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 02. lipnja 2023. godine sud je temeljem odredbe članka 152. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik tužiteljice sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH postavio tužbeni zahtjev u eurima, kao i u protuvrijednosti u kunama, što je međutim mogao i morao učiniti u tužbi, pa tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, već je dužna sama snositi trošak sastava tog podneska. Nadalje zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 05. listopada 2024. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik tužiteljice ponovio prijedlog da se sudski vještak dr. Miljenko Franić očituje vezano uz opravdanost troškova stomatološkog liječenja, što je bilo nepotrebno, s obzirom da se sudski vještak dr. Miljenko Franić, specijalist ortoped niti ne može očitovati o opravdanosti troškova stomatološkog liječenja tužiteljice, već to može učiniti samo sudski vještak te uže specijalnosti, sudski vještak stomatološke struke. Nastavno zahtjev tužiteljice za naknadom troška pristupa na ročište za objavu i uručenje presude sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer od kada funkcionira e-oglasna ploča suda, o čemu su stranke obaviještene, trošak pristupa na ročište za objavu i uručenje presude nije nužan trošak, čiju bi naknadu stranka mogla osnovano zahtijevati, a to tim više što intencija zakonodavca kada je propisao uručenje presude na ročištu za objavu i uručenje, odnosno dostavu presude putem e-oglasne ploče, sasvim sigurno nije bila na taj način povećavati troškove parničnog postupka, nego upravo suprotno. Iako je Tbr. 9. točkom 3. predviđena naknada troška pristupa na ročište za objavu i uručenje presude treba posebno naglasiti da sud odluku o naknadi troškova donosi sukladno odredbi članka 151. stavka 1. ZPP-a i odredbi članka 155. stavka 1. ZPP-a, dakle vodeći računa o ekonomičnosti postupka, odnosno da se svaki parnični postupak završi u razumnom roku i samo s onim troškovima koji su bili potrebni, a trošak pristupa na ročište i objavu presude nikako nije potreban, a tim više što za tu parničnu radnju niti nije potrebno nikakvo stručno znanje punomoćnika tužiteljice, koje bi moglo opravdati taj trošak. Isto tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška usmenog očitovanja sudskih vještaka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od 100,00 eura, jer je tužiteljica platila trošak usmenog očitovanja sudskih vještaka u iznosu od 50,00 eura, što je tužiteljici i dosuđeno, s time da je ujedno sud i zahtjev tužiteljice za naknadom troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 127,55 eura odbio kao neosnovan, jer je tužiteljica obvezna platiti sudsku pristojbe na presudu u iznosu od 127,50 eura, što je tužiteljici i dosuđeno. Konačno treba napomenuti da je sud za parnične radnje, odnosno trošak sastava tužbe i sastava opravdanih, obrazloženih podnesaka, kao i za zastupanja na ročištima, dosudio tužiteljici naknadu sukladno vrijednosti predmeta spora u iznosu od po 200,00 eura, dok je tužiteljica, za sve te parnične radnje, neopravdano zahtijevala naknadu u iznosu od po 500,00 eura. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

24. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva, točnije samo za dio zatražene zakonske zatezne kamate, zbog kojeg dijela tuženiku niti nije nastao ikakav trošak čiju bi naknadu mogao osnovano zahtijevati. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

25. Konačno stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 22. ožujka 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 07. srpnja 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 127,50 eura

2. Tuženiku

U Zagrebu, dana 07. srpnja 2026. godine