REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2284/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, nakon usmene i javne rasprave, 7. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/22-01/372, URBROJ: 338-01-06-05-22-03 od 25. srpnja 2022.

II Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/21-04/182, URBROJ: 338-21-02- 02-22-4 od 12. travnja 2022.

III Tužiteljici se priznaju dijagnoze šifre prema MKB-u H50.5. (egzoforija) i G44.3 (postraumatska glavobolja) posljedicama ranije ozljede na radu po dijagnozoma šifre prema MKB-u S01.0, S00.0, S70.0 i S16 priznate pod evidencijskim brojem "OR" 1075 171218 3/2019, te se tužiteljici priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu u svezi dijagnoze šifre prema MKB-u H50.5. i G44.3, a u ostalom dijelu tužbeni zahtjev za priznavanje preostalih dijagnoza tužiteljice kao posljedicama ranije priznate ozljede na radu se odbija.

IV Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 8.300,00 eur (osamtisućatristo eura) u roku od petnaest dana od dana dostave pravomoćne presude, a u ostalom dijelu zahtjev za trošak se odbija.

Obrazloženje

1. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž-4264/2024-2 od 23. travnja 2025. poništene su točke I, II, III i IV izreke presude Upravnog suda u Zagrebu broj Us I-2550/22-24 od 5. studenoga 2024. i predmet vraćen sudu na ponovni postupak, uz uputu da se o troškovima žalbenog postupka odluči zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

2. U obrazloženju presude drugostupanjski sud je u točki 18. naveo mogućnost da posljedica ozljede na radu se pojavi u tijeku liječenja s određenim vremenskim odmakom od štetnog događaja, a u izravnoj je, isključivoj i očekivanoj uzročno – posljedičnoj vezi s pretrpljenim akutnim ozljedama koje su priznate kao ozljeda na radu sukladno članku 53. stavku 1. i 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine, broj: 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20 i 2/22).

3. Nadalje u točki 19. predmetne presude navodi se da je imajući na umu navedene odredbe Pravilnika i prijedlog izabranog liječnika obiteljske medicine tužiteljice na temelju kojeg je ovaj postupak pokrenut, dijagnoze šifre prema MKB-10 klasifikaciji: H82, M53.1, G44.3, H51, H50.5 i H47.7 trebalo tijekom upravnog spora isključivo razmatrati kao moguće posljedice ranije priznate ozljede na radu.

4. U točki 20. presude se navodi da pri tome sudski vještak prof. dr. sc. Cerovski u pisanom nalazu i mišljenju od 7. veljače 2024. dijagnoze H51, H50.5 i H47.7 uopće nije razmatrao kao posljedicu ranije priznate ozljede na radu, te je jedino dijagnozu H50.5 povezao kao posljedicu ranije priznate ozljede na radu i to kao dopunsku dijagnozu, a što nije bio predmet ovog upravnog postupka, dok je prilikom usmenog očitovanja naveo da su tegobe tužiteljice povezane sa štetnim događajem utvrđene kao posljedica te dijagnoze, pa kako postoji proturječnost u odnosu na dijagnoze iz oftalmološkog aspekta, posebno dijagnozu H50.5, u konkretnom slučaju trebalo je primijeniti članak 83. stavak 2. i 3. Zakona o upravnim sporovima.

5. Nadalje, u točki 21. presude se navodi kako je stalna sudska vještakinja prim. prof. dr. sc. Vesna Šerić razmotrila dijagnoze G44.3, M53.1 i H82 kao posljedice priznate ozljede na radu, prvostupanjski sud trebao je u izreci presude odlučiti i o tim dijagnozama.

6. U točki 22. i 23. presude navedeno je da je zahtjev tužiteljice nakon poništenja osporavanih rješenja javnopravnih tijela ostao neriješen u odnosu na dijagnoze H82, M53.1, G44.3, H51 i H47.7, a dijagnoza H50.5 nije razmotrena kao posljedica ranije priznate ozljede na radu, pa sud treba odlučiti obzirom na utvrđeno činjenično stanje o svim zatraženim dijagnozama.

7. Prema podacima spisa predmeta, osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/22-01/372, URBROJ: 338-01-06-05-22-03 od 25. srpnja 2022. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/21-04/182, URBROJ: 338-21-02-02-22-4 od 12. travnja 2022. kojim tužiteljici nisu priznate dijagnoze šifri prema MKB: H82, M53.1, G44.3, H51, H50.5 i H47.7 kao posljedice priznate ozljede na radu pretrpljene 17. prosinca 2018. izražene dijagnozom šifre prema MKB-u S01.0, S00.0, S70.0 i S16, priznate pod evidencijskim brojem "OR" 1075 171218 3/2019, a time se ne priznaju niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u svezi predmetnih dijagnoza koje nisu posljedica ozljede na radu.

8. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja i opisuje kronologiju događaja, te ističe da joj nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva nikada nisu dostavljeni na očitovanje, niti je tužiteljica bila pozvana osobno se izjasniti o činjenicama koje proizlaze iz njenog medicinskog stanja, a čime je već počinjena procesna povreda iz članka 30. Zakona o općem upravnom postupku.

9. Smatra da u primarnoj obradi medicinske dokumentacije komisije nisu adekvatno evaluirale sve dijagnoze kao posljedice ozljede na radu, a što potvrđuje nalaz ĆŽ iz Klinike za tumore od 21. kolovoza 2019. i nalaz iz KB Sestre milosrdnice od 14. lipnja 2019., kao i cjelokupna medicinska dokumentacija.

10. Nije čudno da tražene dijagnoze nisu utvrđene primarnom obradom, kojom se utvrđuju radne dijagnoze radi potrebe hitnog liječenja, jer se stvarne trajne dodatne dijagnoze koje su posljedica pretrpljene ozljede mogu utvrditi tek daljnjom specijalističkom obradom.

11. Iz medicinske dokumentacije proizlazi ispunjenje uvjeta iz članka 53. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, a u postupku vještačenja nisu uzete u obzir vrtoglavice, zanošenja i nesigurnosti u kretanju povezane s poremećajem binokularnog sustava očiju, ali i činjenica da simptomatologija tužiteljice traje preduga od dana ozljeđivanja.

12. Predlaže sudu da sasluša tužiteljicu i provede medicinsko vještačenje.

13. Predlaže sudu da poništi osporavano tuženika i naloži tuženiku da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora.

14. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, opisuje kronologiju događaja i ističe da u konkretnom slučaju na temelju pribavljenih nalaza, mišljenja i ocjena liječničkih povjerenstva nisu ispunjeni uvjeti za priznanje traženog prava.

15. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

16. Zainteresirana osoba PBZ CARD d.o.o., Zagreb, Radnička 44, iako uredno pozvana nije se uključila u ovaj upravni spor.

17. Nakon dostavljanja drugostupanjske presude svim strankama, sud je rješenjem pozvao predmetnog stalnog sudskog vještaka oftalmologa da izradi dopunu danog nalaza i mišljenja, a obzirom na odlomak 20. i 22. predmetne presude od 23. travnja 2025. koja je vještaku dostavljena 26. lipnja 2025.

18. Opunomoćenik tužitelja u podnesku se očitovao da je vještak sastavio dopunu nalaza i mišljenja u skladu sa pravilima struke i sukladno uputi Visokog upravnog suda, te je ostao kod prijedloga da se u konkretnom slučaju provede i neovisno sudsko vještačenje od strane traumatologa na okolnost je li dijagnoza M53.1 cervikobrahijalni sindrom posljedica ranije priznate ozljede na radu, te je ostao kod ranijeg zahtjeva da mu se dostave svi podnesci tuženika sa svim prilozima i da mu se omogući razgledavanje spisa i umnožavanje istog.

19. Tuženik se na dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka oftalmologa od 29. kolovoza 2025. očitovao da je dijagnoza H50.5 oštećenje zdravlja koje je nastupilo poslije zadobivene ozljede na radu potpuno neprihvatljivo i predlažu da se provede novo medicinsko vještačenje u odnosu na mogućnost priznavanja dijagnoza iz oftalmološkog aspekta H51.1, H47.7 i H50.5 posljedicom priznate ozljede na radu od dana 17. prosinca 2018., a zbog čega je na trošak tuženika provedeno još jedno vještačenje sudskog vještaka oftalmologa Sanje Masnec.

20. Nadalje, tuženik ističe da sudska vještakinja neurolog Vesna Šerić ni prilikom usmenog izlaganja na ročištu od 29. listopada 2024. nije otklonila prigovore tuženika iz očitovanja liječničkog povjerenstva od 27. rujna 2024. glede osnovanosti zahtjeva po dijagnozi G44.3 posttraumatska glavobolja kao posljedici priznate ozljede na radu već je potvrdila zaključke liječničkog povjerenstva Zavoda o tome da glavobolja predstavlja simptom tj. subjektivni osjećaj, a ne bolest kroničnog tijeka kao trajnog stanja u smislu pojma posljedice iz članka 53. stavka 1. Pravilnika, te i sama vještakinja navodi da kod tužiteljice postoje i brojni drugi poremećaji zdravstvenog stanja koji mogu uzrokovati glavobolju kao poremećaj vida i kronične promjene na vratnoj kralježnici, pa se predmetna dijagnoza u razdoblju od 17. prosinca 2018. do 2. travnja 2019. ne može priznati kao kronična posttraumatska glavobolja jer ista kod tužiteljice nije verificirana, obzirom da se tužiteljica tek intermitentno žalila na glavobolju nakon štetnog događaja, pa se nije radilo o kroničnoj i trajnoj bolesti, već o povremenoj glavobolji kao subjektivnom simptomu, a što ne odgovara definiciji posljedice priznate ozljede na radu, pa se predlaže zatražiti dopunu vještačenja ili mišljenje drugog vještaka neurologa.

21. Tužbeni zahtjev je osnovan.

22. Sud je održao usmenu i javnu raspravu na pet ročišta, sva u prisutnosti tužiteljice osobno i opunomoćenika tužiteljice, te u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24), o čemu su tuženik i zainteresirana osoba bili upozoreni u pozivu za raspravu.

23. Na drugom ročištu saslušan je stalni sudski vještak prof. dr. sc. Branimir Cerovski, prim. dr. med. oftalmolog, na trećem ročištu stalni sudski vještak prof. prim. dr. sc. Vesna Šerić spec. neurolog, na četvrtom ročištu radi otklanjanja proturječnosti u pisanom i usmenom nalazu i mišljenju, ponovno je saslušan stalni sudski vještak prof. dr. sc. Branimir Cerovski, prim. dr. med. oftalmolog vezano uz dopunu mišljenja, a na petom ročištu je saslušan sudski vještak doc. prim. dr. sc. Sanja Masnec, dr. med., specijalist oftalmolog, koji se na ročištu posebno očitovao na iznesene primjedbe tuženika iz podneska od 25. svibnja 2026., te je tužiteljici i opunomoćeniku bilo omogućeno da istima postavljaju pitanja.

24. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

25. Sud je proveo medicinsko vještačenje po neovisnom sudskom vještaku oftalmologu, prof. dr. sc. Branimiru Cerovskom, koji je na temelju medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužiteljice sažeo zdravstveno stanje tužiteljice prema priležećoj oftalmološkoj medicinskoj dokumentaciji, te 6. veljače 2024. u nalazu i mišljenju zaključio da su poslije štetnog događaja klinički verificirane i povezane sa štetnim događajem tegobe tužiteljice u krugu egzoforije što odgovara točki H50.5, a zbog čega je tu dijagnozu tužiteljice potrebno priznati kao uzrok ranije pretrpljene ozljede na radu.

26. Na temelju uputa iz navedene presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, vještak je izradio dopunu nalaza i mišljenja 29. kolovoza 2025. i ponovio da su poslije štetnog događaja klinički verificirane i povezane sa štetnim događajem tegobe tužiteljice u krugu egzoforije što odgovara točki H50.5, jer se radi o oštećenju zdravlja koje je nastupilo naknadno kao posljedica ranije priznate ozljede na radu, dok dijagnoze H51.1 insuficijencija i eksces konvergencije te H47.7 poremećaj vidnih puteva nespecificiran nisu povezane sa štetnim događajem.

27. Sud nije smatrao svrsishodnim pribavljati po prijedlogu tuženika novi nalaz i mišljenje vještaka neurologa, a obzirom da je sud već proveo medicinsko vještačenje po neovisnom sudskom vještaku neurologu, prof. prim. dr. sc. Vesni Šerić, koji je usprkos krivo zadanom zadatku od strane prvostupanjskog suda, pravilno i u skladu sa člankom 53. stavku 1. i 3. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, na temelju medicinske dokumentacije u spisu i osobnog pregleda tužiteljice u nalazu i mišljenju od 5. rujna 2024. zaključio da se dijagnoza G44.3 posttraumatska glavobolja kod tužiteljice može smatrati posljedicom ozljede glave nastale 17. prosinca 2018., a koja je trajala do 2. travnja 2019. kada fizijatar navodi da su se glavobolje smanjile na minimum, a dalje navođenje glavobolja su vjerojatno posljedice poremećaja vida ili kroničnih promjena na vratnoj kralježnici, dok dijagnoza H.82 vertiginosni poremećaj nije posljedica štetnog događaja već degenerativnih promjena vratnog segmenta kralježnice te asimetrije u VB slivu, kao i da dijagnoza M53.1 cervikobrachijalni sindrom nije posljedica navedene ozljede, te se na održanom ročištu očitovala na iznesene primjedbe tuženika na način koji kao razuman prihvaća i ovaj sud.

28. Ovakav stručni stav potvrdio je i vještak oftalmolog Sanja Masnec, čiji nalaz i mišljene je sud pribavio na prijedlog tuženika, te je navedeni vještak na raspravi opširno odgovorio na primjedbe tuženika, te u bitnome naveo da u literaturi postoje mnogobrojni radovi koji objašnjavaju i dokazuju da kod traume glave isto kao i kod potresa mozga često ne postoji makroskopsko oštećenje mozga već funkcionalni supstrat što je slučaj i kod tužiteljice u predmetnom štetnom događaju, pa čak 65- 79% bolesnika nakon traume glave prijavljuje poremećaje vida, čak i kad nema klinički vidljivog oštećenja oka, a što u konačnici dovodi do mnogobrojnih simptoma, među ostalim zamagljenja vida i glavobolje.

29. Sudski vještak oftalmolog Sanja Masnec je 7. svibnja 2025. dao nalaz, mišljenje i zaključak koji je suglasan sa ranije pribavljenom dopunom sudskog vještaka oftalmologa Branimira Cerovskog da se dijagnoza pod šifrom H50.5 treba smatrati posljedicom ranije priznate ozljede na radu, uz opširna obrazloženja nalaza i mišljenja na temelju osobnog pregleda tužiteljice i pribavljene medicinske dokumentacije.

30. Sud je na dva ročišta odbio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenjem sudskog vještačenja po vještaku traumatologu na okolnost posljedice već ranije priznate ozljede na radu dijagnoze M53.1 (cervikobrahijalni sindrom) kao nesvrsishodan, a obzirom da je ova dijagnoza kao posljedica već ranije priznate ozljede na radu vještačena u pribavljenom nalazu i mišljenju neurologa prof. dr. sc. Vesne Šerić od 9. rujna 2024., koji je na ročištu odgovorio na više puta ponavljane primjedbe tuženika.

31. Odredbom članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 80/13, 137/13 i 98/19) propisano je da se ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

4. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe i u okolnostima iz članka 16 ovoga Zakona.

32. Odredom članka 53. stavka 1. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, propisano je da je posljedica priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti oštećenje zdravlja izraženo određenom dijagnozom po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti nastalo kao direktna posljedica već priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti za koju postoji medicinska dokumentacija temeljem koje je vidljiva dinamika bolesti za koju je poznato da je takvo oštećenje moguće ili je ono očekivano i kod pravilno provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije.

33. Prema mišljenju suda, tužiteljica je u upravnom sporu uspješno osporila zaključke tuženika u odnosu na činjenicu da dijagnoze H50.5 i G44.3 ne bi bile posljedica ranije priznate ozljede na radu, a kako to proizlazi iz pribavljenog nalaza i mišljenja neovisnog sudskog vještaka neurologa i dva oftalmologa, koji su se detaljno osvrnuli na svu medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu predmeta, osobno pregledali tužiteljicu i svoj zaključak obrazložili na temelju svog stručnog znanja i iskustva, te relevantnih medicinskih činjenica.

34. Na raspravi sudski vještak oftalmolog Branimir Cerovski je odgovorio na primjedbe tuženika na način da činjenica što visoko diferentnom radiološkom obradom nije nađeno oštećenje u području mozga, orbita, vidnih puteva i ekstraokularnih mišića, ne osporava nastanak i postojanja egzoforije, jer navedene pretrage ne mogu niti potvrditi niti demantirati kliničku dijagnozu egzoforija, a poznato je da trauma glave može uzrokovati ovu manifestaciju i tegobe iz područja egzoforije, te se prema opisanim tegobama odmah poslije predmetnog ozljeđivanja može zaključiti da su tegobe povezane sa štetnim događajem i da su daljnjim pregledima utvrđene posljedice iz kruga egzoforije, a čije stručne stavove je u nalazu i mišljenju i izlaganju na raspravi potvrdio i sudski vještak oftalmolog Sanja Masnec.

35. Slijedom iznesenog, sud u odnosu na dijagnoze G44.3 i H50.5 nije prihvatio kao pravilne zaključke Liječničkog povjerenstva Regionalog ureda Zagreb od 10. ožujka 2022. i Liječničkog povjerenstva Direkcije od 8. srpnja 2022. prema kojima učinjenom opsežnom i ponavljanom visoko diferentnom radiološkom obradom (MR) nije nađeno oštećenje u području mozga, orbita, vidnih puteva i ekstraokularnih mišića nastalo površinskom ozljedom glave koje bi za posljedicu mogle imati ijednu od gore navedenih dijagnoza vidnih poremećaja, jer je navedeni zaključak suprotan zaključcima sudskih vještaka neurologa i dva oftalmologa, uz već ranije opisana obrazloženja.

36. Međutim, sud je ocijenio kao pravilnim odbijanje priznavanja ostalih dijagnoza posljedicom ranije priznate ozljede na radu, a obzirom da je stalni sudski vještak Vesna Šerić neurolog zaključio da dijagnoze M53.1 i H82 nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa navedenim štetnim događajem, a stalni sudski vještaci oftalmolozi suglasno su zaključili da dijagnoze H51 i H47.7 nisu posljedica ranije pretrpljene ozljede na radu.

37. Sud kao pravilno i utemeljeno na stručnom znanju u ocjeni medicinskih činjenica prihvaća i dopunu vještačenja oftalmologa Branimira Cerovskog i novo pribavljeno vještačenje oftalmologa Sanje Masnec, koji su suglasni da se dijagnoza H.50.5 kod tužiteljice priznaje posljedicom ranije priznate ozljede na radu od 17. prosinca 2018. uz sva prethodno dana obrazloženja u pribavljenim nalazima i mišljenjima i očitovanjima na raspravi.

38. Iz navedenog razloga, sud je poništio drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje kao nezakonita, te je na osnovi dostatno utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku i upravnom sporu, riješio o pravu tužiteljice na način kako je to navedeno u izreci presude.

39. O zahtjevu za trošak, sud je odlučio sukladno tumačenju prava na trošak stranke u upravnim sporovima iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U- III-2279/2018 od 9. travnja 2019., ocijenivši da je tužiteljica dokazala nezakonitost rješenja tuženika i uspjela u sporu, pa je sukladno članku 144. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima, sud prihvatio osnovanim i opravdanim zahtjev za naknadom troškova spora za sastav tužbe, sukladno Tbr. 27/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23) u iznosu od 1.000,00 eur i za pristup na pet ročišta u istom iznosu sukladno Tbr. 27/2., uvećano za porez na dodanu vrijednost (25%), te za provedeno vještačenje po neovisnom sudskom vještaku neurologu i oftalmologu, svaki u iznosu od 400,00 eur, a što sveukupno iznosi 8.300,00 eur.

40. Sud nije ocijenio kao opravdanima zatražen trošak podnesaka, jer se ne radi o podnescima koji sadrže relevantno obrazloženje za ishod spora, niti za prijedlog za donošenje dopunske presude, niti za pristup na objavu ročišta, jer nisu od utjecaja na ishod spora, a prema dosljednoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske tužiteljima se kao opravdan ne priznaje niti trošak sastava žalbe.

41. Obzirom da je točka I izreke prvostupanjske presude ovoga suda od 5. studenoga 2024. poništena navedenom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a što znači da ne proizvodi nikakve pravne učinke, bespredmetna je uputa drugostupanjskog suda da prvostupanjski sud u odnosu na točku I izreke poništene presude, tj. zadnji broj URBROJ-a donese rješenje o ispravku greške.

42. Stoga je sud na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci.

U Zagrebu 7. srpnja 2026.

Sutkinja:

Tamara Bogdanović, univ. spec. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnik Karlo Novosel, [adresa] Zagreb, Radnička cesta 32, putem e-komunikacije

2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija, [adresa] Zagreb, Margaretska 3, putem e-komunikacije

3. PBZ CARD d.o.o., [adresa] Zagreb, Radnička cesta 44, putem e-komunikacije

4. U spis