Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
K-771/2023-45
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku po sucu Marijanu Šakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Tine Abičić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika CG, zbog kaznenog djela iz članka 266. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine”, broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022. i 114/2023. – u nastavku KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (u nastavku ODO), broj KO-DO-735/2023-1 od 15. prosinca 2023., nakon javnih rasprava koje su održane 4. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenice ODO-a CGN, okrivljenika i branitelja Gorana Jarića, opunomoćenice oštećenika RGN, **.**.2026. u prisutnosti zamjenice ODO-a RG, okrivljenika i branitelja Gorana Jarića, 19. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice ODO-a CGN, okrivljenika i branitelja Gorana Jarića i 7. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenice ODO-a CGN, okrivljenika i braniteljice Lucije Matić, 7. srpnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine”, broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. - odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. i 72/2025. – u nastavku ZKP/08) okrivljenik CG, OIB [osobni identifikacijski broj], sin C i ĆG, djevojačko obiteljsko ime majke R, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, programer, zaposlen, mjesečna plaća iznosi 3.060,00 eura, vlasnik kuće, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, kriv je:
- što je u razdoblju od 30. lipnja 2023. do 11. srpnja 2023. u [adresa], nakon što je svoj mobilni uređaj spojio s računalom neovlašteno pristupio računalnim podacima mobilne aplikacije HEP-Plina d. o. o. Osijek koje je potom preuzeo na računalo u obliku arhivirane datoteke te upisom kombinacije broja obračunskog mjernog mjesta i OIB [osobni identifikacijski broj]a došao do povjerljivih podataka HEP-Plina d. o. o., dakle, neovlašteno pristupio računalnom sustavu trgovačkog društva od posebnog javnog interesa, pa je time počinio kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – neovlašteni pristup, koje je opisano i kažnjivo prema članku 266. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11, te se na temelju članka 544. stavka 1. ZKP/08 stavlja izvan snage kazneni nalog ovoga suda od 29. prosinca 2023., broj K-771/2023-2 protiv okrivljenika CG.
II. Na temelju članka 266. stavka 2. u svezi članka 56. KZ/11 okrivljenik CG osuđuje se na kaznu zatvora od 5 (pet) mjeseci te se primjenjuje uvjetna osuda, a izrečena kazna zatvora neće se izvršiti ukoliko on u roku provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
III. Na temelju članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. u svezi članka 148. ZKP/08 okrivljenik CG dužan je platiti 100,00 eura (sto eura) troškova postupka koji su odmjereni u paušalnom iznosu, kao i troškove izrade nalaza i mišljenja vještaka, o čijoj visini će se donijeti posebno rješenje.
Obrazloženje
1. Kod ovoga suda vodi se kazneni postupak na temelju optužnice ODO-a, broj KO- DO-735/2023-1 od 15. prosinca 2023., kojom je okrivljenik CG optužen da je počinio kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka – neovlašteni pristup, koje je opisano u članku 266. stavku 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo prema članku 266. stavku 2. KZ/11. U optužnici je na temelju članka 540. stavka 1. KZ/11 zatraženo da se izda presuda s kaznenim nalogom te da se okrivljenik osudi na kaznu zatvora, odnosno da se na temelju članka 56. KZ/11 izrekne uvjetna osuda. Zbog toga je 29. prosinca 2023. donesena presuda broj K-771/2023-2, kojom je izdan kazneni nalog. Okrivljenik je pravovremeno izjavio prigovor, optužnica je potvrđena te je postupak nastavljen. Primjenom članka 544. stavka 1. ZKP/08 bilo je potrebno staviti izvan snage kazneni nalog jer je donesena nova presuda.
2. Na raspravi koja je održana 4. ožujka 2026. pozvan je okrivljenik CG da se očituje o optužbi, a sve u skladu s člankom 416. ZKP/08. Okrivljenik se nije smatrao krivim za kazneno djelo na način kako je to u optužnici opisano. S obzirom na to da se okrivljenik nije smatrao krivim, upozoren je da će biti ispitan na završetku dokaznog postupka, primjenom članka 418. stavka 2. ZKP/08.
3. U dokaznom postupku su, na temelju članka 329. u svezi članka 431. ZKP/08, pročitani i reproducirani sljedeći dokazi: preslike novinskih članaka (stranice 6 do 14), izvješće o provedenoj analizi incidenta (stranice 15 do 32), podnesak oštećenika HEP plina d. o. o. od 14. srpnja 2024. (stranice 68 do 69), nalaz i mišljenje vještaka Dejana Balića od 30. kolovoza 2024. (stranice 79 do 92), nalaz i mišljenje vještaka Anđelka Lišnjića od 23. prosinca 2024. (stranice 189 do 204) te je kao svjedok ispitan vještak Anđelko Lišnjić. Na temelju članka 418. stavka 5. u svezi s člankom 416. ZKP/08 na kraju dokaznog postupka pročitani su: potvrda od 4. ožujka 2026. Odjela za prekršajne evidencije i uvjerenje od 4. ožujka 2026. Odjela za kaznene evidencije na ime okrivljenika CG.
3. 1. Isto tako, u skladu s člankom 431. stavkom 2. u svezi članka 419. stavka 3. ZKP/08 sud je odredio da će se tijekom dokaznog postupka pročitati zapisnici o raspravama od 25. listopada 2024., broj K-771/2023-19 i od 29. listopada 2024. broj K-771/2023-22. Ove dokaze bilo je potrebno izvesti jer je prvim zapisnikom zabilježen iskaz vještaka Dejana Balića, koji je ispitan na raspravi kao svjedok, dok je drugi zapisnik pročitan jer se radi o nastavku te rasprave, budući da predstavljaju cjelinu. Stranke se nisu protivile čitanju zapisnika, a niti jedna stranka nije predlagala da se vještak ponovno neposredno ispita. Vještak je ispitan na raspravi pred sucem ovoga suda, u prisutnosti ovlaštenog tužitelja, okrivljenika i njegovog branitelja. Stranke nisu imale primjedbe na tako izveden dokaz.
3. 2. Osim toga, u dokaznom postupku je u skladu s člankom 432. i 433. ZKP/08 na prijedlog optužbe, uz sudjelovanje stručne informatičke suradnice OG, reproducirana snimka ispitivanja okrivljenika CG, a koji je ispitan tijekom prethodnog postupka. Nije utvrđeno da ono što je okrivljenik iskazivao na raspravi, u bitnome, odstupa od onoga što je rekao tijekom prethodnog postupka. Zbog toga sud nije posebno ocjenjivao ta dva iskaza jer je utvrđeno da je okrivljenik, u odnosu na sporne važne činjenice, jednako iskazivao.
4. Na raspravi koja je održana 19. svibnja 2026. okrivljenik CG ispitan je na završetku dokaznog postupka jer se nije smatrao krivim za počinjeno kazneno djelo. Iskazao je da mu je krajem lipnja 2023. stigao račun za plin te je htio provjeriti neplaćene račune putem mobilne aplikacije, ali aplikacija nije radila. Zbog toga je aplikaciju prebacio na računalo i „dekompajlirao”. Nakon što je aplikaciju prebacio na računalo i nakon što je aplikaciju „dekompajlirao”, prijavio se u aplikaciju koristeći svoj OIB i broj mjernog mjesta. To je učinio jer su mu hitno trebali podatci za plaćanje računa, budući da se od HEP Plina d. o. o. dosta teško i sporo dobiju podatci . Provjerio je i stanje računa za punicu, a koja mu je dala svoje podatke, odnosno OIB i broj mjernog mjesta. Nakon što je provjerio te podatke pokušao je nasumično unositi brojeve i slova da provjeri hoće li poslužitelj vratiti nekakve podatke. Nasumičnim unosom brojeva i slova te njihovim brisanjem, poslužitelj je vratio podatke za trgovačko društvo Tantus d. o. o. Bilje. Smatrao je da se radilo o ozbiljnom propustu u sigurnosti aplikacije te je sutradan o tome obavijestio novinare. O tome nije obavijestio oštećenika jer su jako loši u komunikaciji. Naglasio je da je podatke dobio zato što oštećenik nije osigurao zaštitu aplikacije u skladu sa zaštitom koju zahtjeva struka. Rekao je da mu je podatke ranije navedenog trgovačkog društva aplikacija sama „izbacila”. Postupak „dekompajliranja” je uobičajeni postupak koji se radi svakodnevno, a za taj postupka nije bilo potrebno probiti nikakvu zaštitu aplikacije HEP Plina jer nikakva zaštita nije postojala. Rekao je da je podatak o adresi poslužitelja našao u aplikaciji i otišao je na tu adresu jer nije mogao pristupiti aplikaciji redovnim putem. Rekao je da da su podatci trgovačkog društva bili dostupni svima, a to je utvrdio jer je čitao recenzije za aplikaciju. Ništa od podataka koje je pregledao nije preuzeo, već je samo pogledao o čemu se radi.
5. Uspoređujući rezultate dokaznog postupka, činjenični opis i ono što je okrivljenik CG rekao, sporno je to je li on neovlašteno pristupio računalnim podatcima aplikacije HEP Plin, preuzeo te podatke na računalo kao arhiviranu datoteku te pristupio povjerljivim podatcima trgovačkog društva HEP Plin d. o. o. 6. Nije sporno da je okrivljenik CG instaliranu mobilnu aplikaciju prebacio na svoje računalo, te je aplikaciju „dekompajlirao” (poduzeo radnju koja je bila potrebna da bi se računalni kod aplikacije, odnosno program vratio u oblik koji ljudi mogu čitati). Nije niti sporno da je pokušavao doći i do drugih podataka, nasumično unoseći brojeve i slove, a kako bi provjerio hoće li poslužitelj vratiti još nekakve druge podatke. Nije sporno da je kazneno djelo počinjeno na štetu trgovačkog društva od posebnog javnog interesa.
7. Radi utvrđivanja spornih činjenica pročitani su: nalaz i mišljenje vještaka Dejana Balića od 30. kolovoza 2024. (stranice 79 do 92), nalaz i mišljenje vještaka Anđelka Lišnjića od 23. prosinca 2024. (stranice 189 do 204), zapisnici o raspravama od 25. listopada 2024. broj K-771/2023-19 i od 29. listopada 2024. broj K-771/2023-22 te je kao svjedok ispitan vještak Anđelko Lišnjić, a sve u skladu s člancima 283., 308. i 329. ZKP/08.
7. 1. Iz nalaza i mišljenja vještaka Dejana Balića proizlazi da je podatak o broju obračunskog mjernog mjesta smatra osobnim podatkom jer nije javno dostupan budući da se nalazi isključivo na dokumentima i komunikaciji između HEP Plina d. o. o. i klijenta. Vještak smatra da nije jednostavno doći do takvih podataka, odnosno da je nasumično pogoditi broj obračunskog mjernog mjesta gotovo nemoguće jer se sastoji od osam znamenki. Proizlazi da se nije moglo utvrditi koje sve podatke je okrivljenik dobio jer se ne vidi i nije zabilježene odgovor servera, na nasumične unose slova i brojeva (ovo je vještak zaključio iz analize koju je provela tvrtka Diverto), ali to je uobičajeno. Vještak navodi da je u nalazu izdvojeno osam različitih OIB [osobni identifikacijski broj]a za koje je okrivljenik pokušao dobiti podatke. Za dva je utvrdio da se radi o okrivljenikovom OIB [osobni identifikacijski broj] u i OIB [osobni identifikacijski broj]u njegove punice, dok je za jedan naveo da se radi o OIB [osobni identifikacijski broj]u koje je okrivljenik saznao „dekompajliranjem”. Za ostale nije mogao utvrditi jesu li točno upisani i kome pripadaju, odnosno da nisu vraćeni povjerljivi podatci, već samo poruka o greški. Vještak je zaključio da je okrivljenik mogao pristupiti do najviše četiri podatka, odnosno svom mjernom mjestu, dva mjerna mjesta njegove punice i mjernom mjestu ranije navedenog trgovačkog društva. Naveo je da je aplikacija imala primjereno zaštićene podatke i da okrivljenik nije pristupio tuđim podatcima, ali da je ipak okrivljenik neovlašteno pristupio aplikaciji. Ovo je učinio jer je aplikacija imala primjerenu zaštitu, sustav je bio zaključan i zaštićen od neovlaštenog pristupa. Povjerljivi podatci su bili zaštićeni u aplikaciji, a odnose se na podatke o klijentu, stanje duga i računi za plin.
7. 2. Čitanjem zapisnika o raspravi od 25. listopada 2024. i od 29. listopada 2024. proizlazi da je vještak u cijelosti ostao kod zaključaka koje je naveo u pisanom nalazi i mišljenju te se očitovao o prigovorima koje su stranke imale. Ispitan kao svjedok, vještak je rekao da okrivljenik CG nije imao nikakvo drugo ovlaštenje za korištenje aplikacije, osim da instalira aplikaciju i provjeri stanje potrošnje, odnosno stanje potrošnje za svoje mjerno mjesto. Nije mogao utvrditi koje je podatke okrivljenik još dobio jer se radilo o neuspješnim pokušajima, a rekao je da je bilo oko 20 pokušaja. Vještak je naveo da nasumično pisanje slova i brojeva pa tako i upisivanje više znamenki, nego što OIB sadrži, a što je okrivljenik učinio , predstavlja tj. smatra se primjerenim ugrožavanjem sigurnosti poslužitelja. Dodao je da je broj pokušaja bio mali, ali da iz njegovog iskustva zna kako napadač namjerno iskrivljuje upite po broju znamenki i slova, a kako bi ispitao potencijalne ranjivosti. Iskazao je da mali broj građana ima stručno znanje kojim bi mogao doći to podataka trgovačkog društva Tantus d. o. o. Bilje, a da za čuvanje korisničkih podataka nije ključno da se radi zaštite koristi http protokol. Korištenjem toga protokola, odnosno sigurnosne zaštite ne može se dogoditi da budu kompromitirani podatci svih korisnika, već podatci isključivo jednog korisnika. Vještak je rekao da je okrivljenik neovlašteno ušao u sustav HEP Plina d. o. o. jer mu je sustav dao odgovor o potrošnji za njegovo mjerno mjesto, mjerno mjesto HG i tvrtke Tantus d. o. o. Smatra da je okrivljenik probio zaštitu budući da je aplikacija na okrivljenikovom mobitelu dio sustava. To je napravio pristupanjem adresi poslužitelja bez korisničke aplikacije. Vještak je iskazao da aplikacija ne dopušta unos netočnog OIB [osobni identifikacijski broj]a i obračunskog mjernog mjesta, odnosno da ne dopušta krive upite prema poslužitelju i ne vraća odgovore, čime se smanjuje sigurnosni rizik. Smatra da je okrivljenik neuspješnim upitima dobio saznanje o načinu rada poslužitelja jer je, zbog sigurnosti, važno i hoće li poslužitelj vratiti poruku o greški te na koji način će to učiniti. Važno je i kako će se poslužitelj nositi s višestrukim neispravnim informacijama jer podatci koji se dobiju mogu poslužiti kao ulazni podatci za organiziranje napada na poslužitelja. Rekao je da je aplikacija bila nedostupna, u trenutku kada je okrivljenik pokušao pristupiti podatcima, zbog čega nije mogao pristupiti podatcima u aplikaciji i da ne zna koliko dugo je aplikacija bila nedostupna. On pretpostavlja da se okrivljenik, nakon toga, pokušao spojiti s poslužiteljem i doznati podatke, pritom je zaobišao aplikaciju koja je bila namijenjena provjeri podataka potrošnje plina. Okrivljenik nije redovnim putem došao do svojih podataka jer aplikacija nije radila.
7. 3. Nakon što je vještak Dejan Balić izradio nalaz i mišljenje, i nakon što je ispitan na raspravi kao svjedok, obrana je predložila da se naloži novo vještačenje i imenuje drugi vještak. Obrana je to predložila jer je smatrala da nalaz nije izrađen u sk ladu s pravilima struke, odnosno da je vrlo nestručno napisan. Zbog toga je sud naložio novo vještačenje i imenovao vještaka Anđelka Lišnjića, koji je 23. prosinca 2024. dostavio pisani nalaz i mišljenje. Vještak je kao svjedok ispitan na raspravi koja je održana 8. travnja 2026., kao što je to ranije navedeno. Vještak je, u bitnome, došao do jednakih zaključaka kao i vještak Dejan Balić. Naveo je da je okrivljenik CG neovlašteno pristupio poslužitelju HEP Plinu d. o. o. na način da je zaobišao redovni način pristupa putem aplikacije koju je imao na mobilnom telefonu. Na taj način pristupio je podatcima svog mjernog mjesta, podatcima HG i tvrtke Tantus d. o. o., a neuspješno je pokušao pristupiti i podatcima za četiri slučajno odabrana OIB [osobni identifikacijski broj]a. Vještak je zaključio da je aplikacija bila zadovoljavajuće sigurna jer je utvrđeno da je rizik ranjivosti aplikacije nizak. Smatra da se radi o neovlaštenom pristupu jer je okrivljenik zaobišao redovni način pristupa putem aplikacije, a sustav je tijekom redovne uporabe bio zaključan i zaštićen od neovlaštenog pristupa. Vještak je naveo da su broj obračunskog mjernog mjesta i OIB podatci koji se smatraju zaštićenima te da je okrivljenik imao uvid u te podatke.
7. 4. Ispitan na raspravi vještak je rekao da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja te da nema ništa drugo za dodati. Rekao je da je tijekom izrade nalaza i mišljenja koristio sve snimljene podatke o korištenju sustava. Podatke o prijavi u aplikaciju i korištenje sustava HEP Plina d. o. o. dobio je od oštećenika. Vještak je rekao da je „dekompajliranje” datoteka uobičajeno i da to pokušavaju čak i studenti. Aplikacija je napravljena kako bi se javno moglo pristupiti određenim podatcima , a u širem smislu može predstavljati dio zatvorenog sustava jer onaj tko koristi aplikaciju nije ovlašten pristupati drugim podatcima, osim onim podatcima koji se na njega odnose. Za definiciju zatvorenog sustava nije mogao točno reći što bi ona predstavljala jer se radi o kompleksnom pojmu koji se sastoji od više pojedinačnih sustava pa tako i aplikacija. Vještak je rekao da redovna uporaba aplikacije podrazumijeva pristup podatcima onako kako ih je odredio poslužitelj te svaki drugi pristup kojim se pokušava zaobići takav način pristupa podatcima predstavlja neovlašteno korištenje aplikacije. Objasnio je da je definicija „etičkog hakiranja” podrazumijevala „dekompajliranje” sustava tijekom koje se uočavaju nedostatci sustava, ali se sustav ne koristi radi dobivanja nekih drugih podataka niti zlonamjerno. Takvo pristupanje podrazumijeva ovlašteno pristupanje uporabom podataka, dok bi svako drugo bilo neetičko. Rekao je da su podatke tvrtke Tantus d. o. o. mogli vidjeti svi oni koji su postupali kao okrivljenik, odnosno koji nisu koristili aplikaciju redovnim putem. Smatra da je taj podatak vjerojatno zaostao prilikom testiranja i izrade aplikacije, ali u svakom slučaju podatci mogu biti vidljivi u postupku „dekompajliranja” aplikacije. Rekao je da je svaki neovlašteni pristup aplikaciji ili sustavu ugrožavanje, nije bitno radi li se o jednom pokušaju ili sto pokušaja. Svaki pokušaj korištenja aplikacije kombinacijom broja obračunskog mjernog mjesta (OMM) i OIB [osobni identifikacijski broj]a koji nisu dodijeljeni korisniku predstavljaju neovlašteni pristup. Naveo je da razina sigurnosti koju je oštećenik odredio za korištenje aplikacije ne utječe na neovlašteni pristup, ako se aplikaciji pristupa suprotno određenom protokolu i ako se ne koriste dodijeljeni korisnički podatci.
8. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka Dejana Balića i vještaka Anđelka Lišnjića kao točne i potpune. Nije utvrđeno da su vještaci pristrani ili da nalaz nisu izradili u skladu s pravilima znanosti i vještine. Oba vještaka su tijekom dokaznog postupka, odgovarajući na pitanja, otklonili sumnju u točnost i potpunost svojih zaključaka. Vještak Anđelko Lišnjić je nalaz i mišljenje utemeljio na snimljenim podatcima o korištenju sustava, podatcima o prijavi i korištenju aplikacije koje mu je dostavio oštećenik. Imajući na umu sve navedeno, nije bilo zapreke da se nalaz vještaka prihvati kao dokaz tijekom postupka, a posebice jer nema važnijih odstupanja od onoga što je zaključio i vještak Dejan Balić. Iz zaključaka vještaka Anđelka Lišnjića te iskaza koji je dao na raspravi, može se zaključiti da je okrivljenik CG neovlašteno pristupio zatvorenom sustavu podataka HEP Plina d. o. o. jer mobilna aplikacija i njezini podaci mogu predstavljati dio zatvorenog sustava. Sud je prihvatio zaključke u dijelu u kojem je vještak naveo da je okrivljenik zaobišao redovni način pristupa podatcima jer podatcima nije pristupio putem aplikacije. Osim toga, rekao je i da svaki pokušaj korištenja aplikacije kombinacijom podataka koji nisu dodijeljeni korisniku predstavljaju neovlašteni pristup. Vještak je naveo da su broj obračunskog mjernog mjesta i OIB podatci koji se smatraju zaštićenima te da je okrivljenik imao uvid u takve podatke, a koji mu nisu bili dodijeljeni. Uspoređujući ove zaključke s okrivljenikovom obranom, sud nije prihvatio obranu jer smatra da je usmjerena izbjegavanju kazneno-pravne odgovornosti i izricanja sankcije. Iz obrane proizlazi da je okrivljenik mobilnu aplikaciju prebacio na svoje računalo te je poduzeo radnju koja je bila potrebna da bi se računalni kod aplikacije, odnosno programa vratio u oblik koji ljudi mogu čitati, odnosno da je aplikaciju „dekompajlirao”. Ovom radnjom koristio je mobilnu aplikaciju suprotno njezinoj namjeni i ovlaštenju koje je dobio od poslužitelja. Osim toga, okrivljenik je u obrani naveo da je nasumično unosio brojeve i slova s ciljem da mu poslužitelj vratiti nekakve podatke te je na taj način dobio podatke za trgovačko društvo Tantus d. o. o. Bilje. Budući da je smatrao kako se radi o ozbiljnom propustu, o tome je obavijestio novinare. Ovdje je još važno dodati da je vještak Dean Balić rekao da aplikacija ne dopušta unos netočnog OIB [osobni identifikacijski broj]a i obračunskog mjernog mjesta, odnosno da ne dopušta krive upite prema poslužitelju i ne vraća odgovore, čime se smanjuje sigurnosni rizik. Ovo upućuje na zaključak da je okrivljenik neuspješnim upitima dobio saznanja o načinu rada poslužitelja jer je, zbog sigurnosti, važno i hoće li poslužitelj vratiti poruku o greški te na koji način će to učiniti. To je važno jer podatci o greškama, koje poslužitelj vrati, mogu poslužiti kao ulazni podatci za organiziranje napada na poslužitelja.
9. Ocjenjujući svaki dokaz posebno te sve dokaze zajedno kao cjelinu, sud je nedvojbeno izveo zaključak da je okrivljenik CG počinio kazneno djelo na način kako je to u optužnici opisano te da je kazneno djelo počinio u odnosu na računalni sustav i podatke trgovačkog društva od posebnog javnog interesa. Da se radi o trgovačkom društvo od posebnog javnog interesa tijekom postupka nije bilo niti sporno. Ovo je učinio na način da je mobilnu aplikaciju prenio na računalo te ju „dekompajlirao”. Nakon toga je nasumičnim unošenjem brojeva i slova pokušao doći do drugih podataka koji su pohranjeni u aplikaciji, a podatci i aplikacija predstavljaju dio zatvorenog sustava podataka u širem smislu. Osim ranije navedenih podataka utvrđeno je da je okrivljen dobio i podatke tvrtke Tantus d. o. o. Bilje, a koje nije bio ovlašten pregledavati niti provjeravati korištenjem aplikacije. Ovdje je potrebno ponoviti i da je vještak Dean Balić rekao da se nije moglo utvrditi koje sve podatke je dobio okrivljenik, kada je nasumično unosio slova i brojeve, jer na poslužitelju nisu zabilježeni odgovori. Neovlašteni pristup predstavlja samu činjenicu da okrivljenik nije koristio aplikaciju putem mobilnog telefona jer se samo na takav način mobilna aplikacija može koristiti u skladu s uvjetima poslužitelja. Vještak je naveo da aplikacija ne dopušta provjeru podataka na način da se nasumično unose slova i brojevi, odnosno ne dopušta unos netočnog OIB [osobni identifikacijski broj]a i obračunskog mjernog mjesta. U takvim slučajevima aplikacija ne dopušta krive upite prema poslužitelju i ne vraća odgovore. Zaključeno je da je prenošenjem aplikacije na računalo i njezinim „dekompajliranjem” okrivljenik preuzeo podatke trgovačkog društva od javnog interesa te da nije bio ovlašten na takav način koristiti mobilnu aplikaciju. Jedini dopušteni način je, prema mišljenju ovoga suda, korištenje mobilne aplikacije isključivo putem mobilnog uređaja na koji je aplikacija instalirana i to unosom isključivo okrivljenikovog OIB [osobni identifikacijski broj]a i broja mjernog mjesta koji mu je dodijeljen.
10. Na temelju članka 421. ZKP/08 nisu prihvaćeni dokazni prijedlozi da se ispita JG, zaposlenik trgovačkog društva Diverto d. o. o. koje je izradilo izvješće o provedenoj analizi incidenta niti da se ispita HG. Ove dokazne prijedloge sud nije prihvatio budući da je činjenično stanje, izradom nalaza i mišljenja sudskih vještaka dovoljno razjašnjeno. Obrana je predložila da se JG ispita na okolnosti je li razina sigurnosti aplikacije mogla utjecati na pristup zaključanim podatcima, dok je predložila da se HG ispita na okolnosti je li okrivljeniku CG dala dopuštenje da putem aplikacije pristupi njezinim osobnim poda tcima. Kako bi se izbjeglo ponavljanje, upućuje se na ono što je navedeno pod točkom 8. obrazloženja, a imajući na umu da je utvrđeno kako se radi o neovlaštenom pristupu samom činjenicom da je okrivljenik aplikaciju prebacio na svoje računalo, i „dekompajlirao” aplikaciju te je nasumičnim unosom brojeva i slova pokušao dobiti i neke druge podatke. U tom smislu, ispitivanje JG o razini sigurnosti same aplikacije nije bilo važno za odlučivanje, kao niti ispitivanje HG o tome je li okrivljeniku dala dopuštenje da koristi njezine povjerljive podatke. Povrh toga, vještačenjem je utvrđeno da je aplikacija imala primjerenu zaštitu podataka .
11. U skladu s člankom 266. stavcima 1. i 2. KZ/11 tko neovlašteno pristupi računalnom sustavu ili nekom njegovom dijelu ili računalnim podatcima, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine, a kvalificirani oblik navedenog kaznenog djela počinjen je ako je kazneno djelo počinjeno u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke trgovačkog društva od posebnog javnog interesa. Budući da je okrivljenik CG mobilnu aplikaciju prenio na računalo te je nakon toga poduzeo radnju koja je bila potrebna da bi se računalni kod aplikacije, odnosno program vratio u oblik koji ljudi mogu čitati i nasumično unosio brojeve i slova, s ciljem da poslužitelj vrati i druge podatke, njegovim radnjama ostvarena su sva bitna obilježja navedenog kaznenog djela.
12. Tijekom postupka ubrojivost okrivljenika CG nije dovedena u pitanje, u smislu članka 23. KZ/11. Okrivljenik je postupao s izravnom namjerom jer je aplikaciju prenio na računalo, nasumično unosio brojeve i slova s ciljem da dobije i neke druge podatke te kada je dobio podatke, o tome je obavijestio novinare. Okrivljenik je bio svjestan ili je morao biti svjestan da „dekompajliranjem” aplikacije i nasumičnim unošenjem brojeva i slova neovlašteno koristi mobilnu aplikaciju, kao i podatke koje je na takav način dobio. Svijest o protupravnosti njegovog djela tijekom postupka nije bila osporena, a nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.
13. Na temelju članka 47. KZ/11, odlučujući o vrsti i mjeri kazne, sud je uzeo u obzir da je djelo počinjeno s namjerom te da je svrha kažnjavanja sprječavanje ovakvih i sličnih ponašanja, kao društveno neprihvatljivih. Sud je okrivljeniku CG izrekao uvjetnu osudu jer je utvrđeno da on nije ranije osuđivan niti je prekršajno kažnjavan, a što je sud uzeo i kao olakotne okolnosti. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju pet mjeseci s rokom provjeravanja od jedne godine jer sud smatra da je ovakva kazna primjerena okolnostima počinjenja kaznenog djela, jačini povrede zaštićenog društvenog dobra i stupnju kaznene odgovornosti. Izricanje uvjetne osude ostvarit će se svrha kažnjavanja, odnosno izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela i utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini ista ili slična kaznena djela. Od otegotnih okolnosti sud je uzeo u obzir da je okrivljenik računalni programer, a okolnosti počinjenja upućuju na to da je mobilnu aplikaciju prenio na računalo i nakon što je „dekompajlirao” aplikaciju, nasumično je unosio brojeve i slova, s ciljem da dobije i još nekakve druge podatke, a kada mu je poslužitelj vratio podatke , o tome je obavijestio novinare. Ovo upućuje na izostanak profesionalnosti i društveno prihvatljivog ponašanja da kao računalni programer, iako ima određeni stupanj znanja, svoje znanje ne koristi na štetu drugih. Kao što je već navedeno, zbog toga je primjenom članka 266. stavcima 1. i 2. u svezi s člankom 56. KZ/11, okrivljenik osuđen na uvjetnu kaznu zatvora. Ako okrivljenik u roku provjeravanja počini novo kazneno djelo, opozvat će se uvjetna kazna zatvora.
14. Na temelju članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. u svezi članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08, s obzirom na to da je okrivljenik CG proglašen krivim, odlučeno mu je naložiti plaćanje troškova postupka koji su odmjereni u paušalnom iznosu. Očitom omaškom, tijekom pisane izrade presude, nije naveden rok u kojem okrivljenik mora platiti troškove. U skladu s člankom 181. ZKP/08 ako presudom nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, obveza mora biti ispunjenja u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Protekom tog roka presuda postaje ovršna. Dakle, okrivljenik u tom roku mora platiti troškove postupka. Budući da je obrana tijekom dokaznog postupka predložila provođenje vještačenja i da je ono naloženo dva puta, okrivljenik je dužan platiti i te troškove. O visini troškova sud će donijeti posebno rješenje.
15. Slijedom navedenog, a na temelju članka 455. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 7. srpnja 2026.
Sudac
Marijan Šakota
Uputa o pravu na žalbu
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnos ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. ODO-u, na broj KO-DO-735/2023,
2. Okrivljeniku CG,
3. Okrivljenikovom branitelju Goranu Jariću,
4. Oštećeniku Hep Plinu d. o. o.
