REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Ovr-464/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Ivici Grubišiću, kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijaliste Miroslava Mudri, u ovršno pravnoj stvari ovrhovoditelj RH, Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava Vukovar, OIB 33706439962, Olajnica 19, 32000 Vukovar, protiv ovršenika ILOČKA POLJA d.o.o. iz Iloka, Radoš 63, OIB: 03782340971, koga zastupa punomoćnik Alen Ivković, odvjetnik iz Odvjetničkog društva IVKOVIĆ & NOVAK d.o.o. iz Rijeke, Užarska 28, OIB [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 7. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa - žalba nakon proteka roka izjavljena od strane ovršenika po punomoćniku dana 19. lipnja 2026., kao nedopuštena.

II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava - odgodu ovrhe u ovoj ovršno pravnoj stvari zaprimljen u ovome sudu 19. lipnja 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 19. lipnja 2026. godine kod ovoga suda zaprimljen je prijedlog ovršenika da se pljenidba i prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika proglasi nedopuštenim, sve po osnovi zahtjeva za izravnu naplatu predanog Financijskoj agenciji 03. lipnja 2026. godine a temeljem ovršne odluke upravnog tijela – rješenja Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Vukovaru, KLASA: UP/I - 116-02/26-01/175, URBROJ: 443-02-01-18-26-1 od 13. svibnja 2026. godine kojim je ovršeniku naloženo da u korist državnog proračuna na ime novčane kazne za utvrđeni prekršaj uplati ukupan iznos od 5.300,00 EUR-a, te podredno da se odgodi prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika budući je ovršenik protiv predmetnog ovršnog rješenja pokrenuo tužbu pred Upravnim sudom radi poništenja rješenja navodeći kako bi provedbom ovrhe tj. prijenosom zaplijenjenih sredstava trpio nenadoknadivu štetu.

2. Osim toga, ovršenik u prijedlogu u bitnome navodi da je ovršna isprava iz zahtjeva za izravnu naplatu – rješenje predmet ocjene zakonitosti pred Upravnim sudom u Osijeku u predmetu povodom tužbe ovršenika pod poslovnim brojem Us.- 868/2026. te da je na zapisnike inspekcijskog nadzora pravovremeno izjavio prigovor i da sukladno članku 76. st.5. Zakona o općem upravnom postupku zapisnici na koje je stavljena primjedba (gdje osporava istinitost utvrđenja u zapisnicima) ne predstavljaju javnu ispravu na temelju koje se pobijano rješenje može temeljiti te stoga predlaže da sud proglasi nedopuštenom prijenos i pljenidbu novčanih sredstava temeljem zahtjeva ovrhovoditelja. Također ovršenik podredno predlaže i odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona navodeći da će ovršeniku nastati nenadoknadiva šteta zbog potrebe za odmah raspoloživim novčanim sredstvima budući održavanje i zaštita nasada - grožđa zahtijeva značajna i odmah raspoloživa sredstva koja bi bila nedostupna ako se prijenos ne odgodi do donošenja odluke povodom tužbe za proglašenje ovršnog rješenja nezakonitim, odnosno prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te u konačnici smatrajući da su se u potpunosti ispunili razlozi za odgodu prijenosa sredstava.

3. Pozvan da se očituje na podnesak ovršenika od 19. lipnja 2026., ovrhovoditelj svojim podneskom od 6. srpnja 2026. ističe da je prilikom upravnog postupka i samog donošenja rješenja kao i njegove provedbe postupao u skladu sa pozitivnim propisima RH, dakle, ovrhovoditelj osporava sve navode iz prijedloga ovršenika.

4. Odredba članka 210. Ovršnog zakona («Narodne novine» broj: 112/12., 93/14., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - u daljnjem tekstu: OZ) propisuje pravna sredstva koja stoje ovršeniku na raspolaganju u slučaju izravne naplate. Stavak 1. toga članka uređuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. OZ -a, prema odredbi članka 209. stavak 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članka 50. i 53. OZ-a).

4.1. Člankom 50. stavak 1. OZ-a je određeno u kojim slučajevima ovršenik može protiv rješenja o ovrsi izjaviti žalbu. Te je sud s obzirom na sadržaj prijedloga ovršenika isti podveo pod žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ -a budući ovršenik osporava zakonitost ovršne isprave ovrhovoditelja.

4.2. Članak 53. stavak 1. OZ-a propisuje da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

4.3. Članak 53. stavak 3. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi.

4.4. Članak 53. stavak 4. OZ-a propisuje da ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu.

4.5. Člankom 65. stavak 1. točka 1. i stavak 2. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, te da će odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje .

5. Sud je sukladno članku 210., a u svezi sa člankom 50. i 53. te člankom 65. OZ-a podnesak ovršenika po punomoćniku od 19. lipnja 2026. tretirao kao žalbu nakon proteka roka uz prijedlog za odgodu ovrhe, sve u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-33/2022-11 od 6. lipnja 2022. koje glasi: "Kad stranka umjesto prijedloga za dopuštenje revizije ili izravne revizije podnese „žalbu“ ili podnesak drugog naziva, takav se podnesak, neovisno od naziva koji mu je dao podnositelj, smatra onim pravnim lijekom ili pravnim sredstvom koje bi po redovitom tijeku stvari, odnosno postupovnim pravilima bilo moguće podnijeti."

5.1. S obzirom na činjenicu da je ovršenik sve navode iz svoje žalbe nakon proteka roka već ranije isticao u svojem prigovoru na zapisnik inspekcijskog nadzora (list 9 i list 34 spisa u svezi podneska sa lista 50 spisa) te u tužbi za utvrđivanje nezakonitosti predmetnog rješenja (list 25-33 spisa) podnesenoj Upravnom sudu u Osijeku protiv predmetnog ovršnog rješenja Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Vukovaru, KLASA: UP/I-116-02/26-01/175, URBROJ: 443-02-01- 18-26-1 od 13. svibnja 2026. godine gdje je, dakle, pravna zaštita osigurana kroz institut upravnog spora budući žalba protiv rješenja temeljem pozitivnih propisa RH nije dopuštena, ovaj sud zaključuje da nisu ispunjene temeljne pretpostavke za prihvaćanje odnosne žalbe nakon proteka roka iz čl. 53. st. 1-4 OZ-a, posebice jer se žalba nakon proteka roka temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi tj. prigovoru i tužbi te je iste nesporno i istaknuo, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. I. izreke rješenja.

6. Članak 65. OZ-a propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1.-11. OZ-a. Drugim riječima, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjene dvije pretpostavke, pretpostavka propisana čl. 65. st. 1. t. 1. – 11. OZ-a, i pretpostavka vjerojatnosti nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojan je opasnosti nasilja. Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno (tako i Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 770/2022-2 od 26. siječnja 2023., Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr-518/2022 od 9. ožujka 2023., Županijski sud u Osijeku u Gž Ovr 630/2021 od 30. kolovoza 2023., Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 677/2023 od 28. rujna 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 154/2023 od 7. srpnja 2023., Županijski sud u Splitu u Gž Ovr 407/2023 od 21. kolovoza 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 164/2023 od 24. kolovoza 2023., Gž Ovr 163/2023. od 4. rujna 2023., Županijski sud u Velikoj Gorici u Gž Ovr 254/2023 od 5. siječnja 2024., Županijski sud u Vukovaru u Gž Ovr 166/2023 od 5. veljače 2024., Županijski sud u Vukovaru u Gž Ovr 83/2023 od 14. ožujka 2024., Županijski sud u Vukovaru u Gž Ovr 136/2024 od 11. lipnja 2024. itd.).

7. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu nakon proteka roka te je stoga ispunjen prvi uvjet za odgodu ovrhe, propisan člankom 65. stavkom 1. točkom 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugu pretpostavku za odgodu ovrhe – vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, ovaj sud ističe sljedeće. Kod ove pretpostavke se ne traži da se radi o apsolutno ireparabilnoj šteti tj. takvoj šteti koja se uopće ne bi mogla reparirati, već je dovoljno da je riječ o relativno ireparabilnoj šteti tj. šteti koja se sama po sebi, objektivno uzevši, može nadoknaditi, ali ne i od protivne strane. Ako bi se moglo pretpostaviti da bi se od protivnika u budućnosti bez teškoća mogla ostvariti naknada štete ili povrat onoga što bi on provedbom neke druge radnje mogao steći, opasnost relativno ireparabilne ili teško ireparabilne štete ne bi postojala. Pojam nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ima prvenstveno kvalitativno značenje, ali taj pojam nužno implicira i određenu kvantitativnu dimenziju tj. mora se raditi o šteti znatnijeg opsega. Pritom bi pojam znatnijeg opsega štete trebalo dovesti u vezu s konkretnim strankama, njihovim imovinskim stanjem itd.

8.1. Sudska praksa, koja pitanje odgode ovrhe tretira restriktivno, zauzela je stav da kad sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da li bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (tako i Županijski sud u Varaždinu u Gž Ovr 141/2021-2 od 27.04.2021., Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr 701/21 od 9. studenog 2021.). U konkretnom slučaju ovršenik niti ne spominje imovinske prilike ovrhovoditelja niti dokazuje zbog čega svoju eventualnu tražbinu ne bi mogao ostvariti od ovrhovoditelja, već samo paušalno navodi kako blokadom zaplijenjenih sredstava za ovršenika nastala šteta budući su mu potrebna značajna i odmah raspoloživa sredstva za održavanje nasada grožda (504.773 trsa) i isplatu plaća radnicima (13 radnika) te navodi kako redovno podmiruje svoje obveze no međutim svoje tvrdnje u pogledu sredstava koja su raspoloživa na računu ovršenika ničim ne dokazuje.

8.2. Šteta ne nastaje pukom provedbom ovrhe ma kako sam čin ovrhe bio neugodan i tegoban, već mora biti riječ o izvanrednim i privremenim okolnostima koje za određeno vrijeme utječu na provedbu ovrhe. Naime, nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom može se smatrati samo ona vrsta štete koja se ne bi mogla popraviti odnosno nadoknaditi od ovrhovoditelja zahtjevom za naknadu štete ili za povratom (tako i Županijski sud u Osijeku u Gž Ovr 630/2023 od 30. kolovoza 2023.). Osim toga, nenadoknadiva šteta, koju ima u vidu zakonodavac, mora nadilaziti štetu koja redovito dolazi po samom tijeku stvari u ovršnom postupku (tako i Županijski sud u Varaždinu u Gž Ovr 322/2019 od 18. ožujka 2019., Županijski sud u Zagrebu u Gž Ovr 796/22 od 27. lipnja 2022., Županijski sud u Zagrebu u Gž Ovr 960/2023 od 28. travnja 2023.). U konkretnom slučaju, ovršenik nije dokazao da svoju eventualnu tražbinu ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja niti da mu prijeti šteta koja nadilazi okvire redovite štete povezane s ovršnim postupkom.

8.3. Slijedom navedenog, a s obzirom na to da ovršenik nije dokazao drugu pretpostavku za odgodu ovrhe, trebalo je odbiti prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

U Vukovaru 7. srpnja 2026.

S u d a c:

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda Županijskom sudu, u tri primjerka, u roku od osam dana od dana dostave ovoga rješenja.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Ovrhovoditelj RH, Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava Vukovar, Olajnica 19, [adresa] Vukovar

2. Ovršeniku po punomoćniku Alen Ivković, odvjetnik iz Odvjetničkog društva IVKOVIĆ & NOVAK d.o.o. iz Rijeke, Užarska 28