Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4348/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽH, kojeg brani odvjetnica Ksenija Penić u Slavonskom Brodu, zbog prekršaja iz članka 46. stavka 1. točke 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj: 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Slavonskom Brodu, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, Prekršajnog odjela, poslovni broj: 33. SB Pp-2507/2023-6 od 8. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Slavonskom Brodu, osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
-
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenik ŽH oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz članka 46. stavka 1. točke 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da je sud cijeneći obranu okrivljenika i dokaze ponaosob i u sveukupnosti ocijenio da se radi o beznačajnom prekršaju te stoga okrivljenika oslobodio od optužbe.
1.1. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o kazni.
2.1. U žalbi u bitnom ističe da nije bilo osnove za donošenje presude iz razloga koji su u njoj navedeni, ističući da je okrivljenik nije ispunio svoju obvezu ishođenja rješenja nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na otvorenom, napominjući da je isti, u slučaju da se u istom prostoru već obavljala ugostiteljska djelatnost, bio dužan postupiti na način kako je to propisano člankom 24. stavcima 5. i 6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio je da je prvostupanjski sud pogrešno okrivljenika oslobodio od optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, smatrajući da je prekršaj koji se okrivljeniku stavlja na teret beznačajni prekršaj u smislu članka 24.a Prekršajnog zakona, čime je povrijedio materijalno prekršajno pravo u korist okrivljenika u pitanju je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekršaj, kako se to u žalbi i ističe.
5. Naime, uvodno citiranom presudom okrivljenik je oslobođen od optužbe zbog prekršaja iz članka 46. stavka 1. točke 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, činjenično u bitnom opisan time da bi 7. rujna 2023., kao vlasnik ugostiteljskog obrta - caffe bara Cibona, sa sjedištem u [adresa], pružao ugostiteljske usluge pripreme i usluživanja pića na otvorenom - natkrivenoj terasi koja se nalazi ispred ulaza u ugostiteljski objekta, za koju nema ishođeno rješenje nadležnog upravnog tijela.
5.1. U provedenom postupku okrivljenik je, braneći se pisanom obranom, poricao da je počinio terećeno djelo, jer je nadležno upravno tijelo u svom rješenju navelo krivu kvadraturu, pa je protivno općoj svrsi prekršajnih sankcija kazniti ga.
6. Za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno je kumulativno ostvarenje dvaju elemenata, neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, te izostanak potrebe za kažnjavanjem počinitelja, pri čemu je prvi element beznačajnog djela objektivne naravi i za njegovo postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, dok je drugi element subjektivne naravi i vezan je uz osobu počinitelja, što mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju subjektivne okolnosti koje se tiču osobe samog počinitelja inkriminiranog djela koji osporava da bi počinio terećeni prekršaj, dakle odnos počinitelja prema djelu i okolnostima počinjenja prekršaja, kao i njegovo ponašanje nakon prekršaja, budući da nije po saznanju za protupravnost u svom poslovanju poduzeo što žurnije korake da se protupravnost otkloni, po ocjeni ovog suda ne upućuju na zaključak da bi se mogla primijeniti odredba članka 24a. Prekršajnog zakona, pa je već samo zbog toga neosnovan zaključak o beznačajnosti djela.
7. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i prvostupanjsko rješenje ukinuti, s time da će sudac prvostupanjskog suda po pravilnoj primijeniti materijalnog prava, imajući u vidu razloge ovog rješenja, kao i navode žalbe, donijeti novu zakonitu i pravilno obrazloženu odluku.
8. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 7. srpnja 2026.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Katica Lučić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
