REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: IV, zbog prekršaja iz čl.282.st.1. i st.9., čl.196.st.1. i st.5. te čl.163.st.1. i st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim podnesenim Optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/25-5/18643 URBROJ: 511-19-36-25-1, od 21.08.2025.g., nakon glavne javne rasprave održane kod ovog Suda dana 07.07.2026.g., bez nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja i okrivljenika, kada je i objavljena presuda, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljenik IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i L, rođen **.**.1974. u mjestu [adresa], Njemačka, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, pismen, po zanimanju glodač, nezaposlen, trenutno bez primanja, slabog imovnog stanja, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta i dvoje maloljetne, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v j e

1. što je 17. srpnja 2025. u 08,40 sati u [adresa], upravlja vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom Šenovine u Velikoj Gorici, a kod kbr. 106, utvrđeno je da upravlja za vrijeme dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole,

2. što je navedenog dana i vremena utvrđeno da je upravljao označenim vozilom u prometu na cestama, a za vrijeme vožnje nije bio vezan sigurnosnim pojasom,

3. što je navedenog dana i vremena upravljao označenim vozilom u prometu na cestama te se odbio podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu,

čime je počinio prekršaj

1. iz čl.196.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.196.st.5. istog Zakona,

2. iz čl.163.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.163.st.8. istog Zakona,

3. iz čl.282.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.282.st.9. istog Zakona,

pa mu se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.39.st.1. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

Pod 1)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 EURA,

Pod 2)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 EURA,

Pod 3)

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1320,00 EURA.

Okrivljeniku se temeljem čl.39.st.1.t.2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.580,00 (tisuću petsto osamdeset) EURA.

II/

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

III/

Temeljem čl.58.st.1. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se primjenjuje zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

IV/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, pod navedenim brojem, kao ovlašteni tužitelj, podnio je dana 10.09.2025.g. ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovanog okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2.

Okrivljenik je u svojoj obrani iskazao da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Iznosi da je dana 17.07.2025. oko 08,40 sati bio u svojoj kući u [adresa]. Imao je namjeru provjeriti žaruljice na automobilu koji je bio parkiran u garaži. U jednom trenutku digao je vrata garaže i u dvorištu zamijetio dva muškarca kako se kreću po dvorištu. Budući su isti bili u civilnoj odjeći pomislio je da su električari koji su trebali obaviti neki posao. Tada su mu ti muškarci pristupili, pokazali mu službene policije značke te su mu priopćili da treba s njima poći u Policiju postaju. Nisu mu rekli zbog čega bi trebao krenuti s njima, a tek kada je stigao u Policijsku postaju priopćeno mu je da ga je supruga prijavila radi nasilja u obitelji ali je u kasnijem tijeku postupka donesena oslobađajuća odluka. On, do dolaska pred ovaj sud, nije imao saznanja da bi ga se teretilo uz prekršaje vezane uz promet.

Na poseban upit suca odgovara kako dana 17.07.2025. u 08,40 sati nije upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] koji je u vlasništvu njegove majke pa stoga nije niti mogao počiniti prekršaje kako ga se tereti. Predlaže sudu da donese oslobađajuću odluku.

3.

U dokaznom postupku sudac je izveo dokaz ispitivanjem svjedoka LV, policijskog službenika, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 17.07.2025. oko 08:40 sati zajedno sa kolegom VV pristupio na adresu stanovanja IV, zbog njegovog uhićenja, a vezano uz kazneno djelo nasilja u obitelji, počinjenog prema supruzi CV. Okrivljenik nije bio nazočan na adresi prebivališta već su zatekli njegovu majku V koja im je priopćila da sina nema kod kuće ali da će se vratiti kući. Kolega i on su jedno vrijeme pričekali te su stajali na nogostupu ispred dvorišne ograde obiteljske kuće u kojoj okrivljenik živi, a ubrzo su na ulici zamijetili nailazak osobnog automobila marke Mercedes [registarska oznaka], tamo plave boje, koji se kretao kolnikom [adresa], a u trenutku kada je zamijetio policijski automobil prošao je pored dvorišnog ulaza, a onda se polukružno okrenuo, vratio i dolaskom do kućnog broja 106, isti automobil je skrenuo u dvorište i otišao u garažu. Neposrednim opažanjem utvrdio je da se za volanom istog vozila nalazi IV kojeg znade od ranijih postupanja. Na suvozačevom mjestu nalazio se sin okrivljenika OV kojeg također poznaje od ranije zbog kriminalističkih istraživanja, a na stražnjem sjedalu, kao putnik, nalazila se supruga okrivljenika CV koja je podnijela kaznenu prijavu zbog nasilja u obitelji protiv svog supruga. Pristupio je do okrivljenika, dok je još bio u vozilu te je zamijetio da nije vezan sigurnosnim pojasom. Daljnjom obradom i provjerom u IS MUP-a utvrdio je da je okrivljeniku isteklo važenje vozačke dozvole. Osjetio je miris alkohola koji je dopirao od okrivljenika pa mu je višekratno nudio provođenje alkotestiranja ali je on to uporno odbijao. Nakon toga priopćio je istom da će biti uhićen radi kriminalističke obrade, a što je i učinjeno te je isti doveden u Policijsku postaju Velika Gorica. U trenutku uhićenja obavljen je i liječnički pregled u Policijskoj postaji te je tom prilikom izdan nalaz iz kojeg je vidljivo da je okrivljenik u tom trenutku bio vidno alkoholiziran. U dokaz tog navoda u sudski spis predaje nalaz Zavoda za Hitnu medicinu zagrebačke županije. I u postaji je okrivljeniku nuđeno alkotestiranje no on je to ponovno odbijao. Zbog utvrđenih prekršaja podnesen je optužni prijedlog sudu. Ističe kako je prije dolaska na današnje ročište u evidencijama MUP-a izvršio provjere te je utvrdio da do današnjeg dana okrivljenik nije obnovio važenje vozačke dozvole.

Na poseban upit suca odgovara kako je policijski službenik MV bio pozvan kao prometni policajac kako bi u Policijskoj postaji okrivljeniku ponudio i proveo alkotestiranje. MV je sastavio zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, a kojeg je okrivljenik odbio potpisati, nakon što je ponovno odbio ispitivanje. Odgovara kako JV nema neposrednih saznanja o događajima na adresi u [adresa], dana 17.07.2025. oko 08:40 sati jer nije bio tamo nazočan. Ističe kako kolega JV je u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kao svjedoka naznačio samo kolegu VV, a ne i njega, iako je i on bio nazočan te je vodio obradu vezanu uz kriminalističko istraživanje.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako ta obrana nije istinita i sve što je okrivljenik iznio je laž. U cijelosti ostaje kod svega što je već iznio u svom iskazu. To je sve što ima za iskazati.

4.

U nastavku dokaznog postupka sudac je ispitao i svjedoka VV, policijskog službenika, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 17.07.2025. oko 08:40 sati zajedno sa kolegom LV došao na adresu u [adresa], gdje živi IV, a radi kriminalističkog istraživanja, povodom prijave CV, supruge okrivljenika, zbog počinjenog nasilja od strane DV. Okrivljenik nije bio na adresi prebivališta ali su zatekli njegovu majku koja im je priopćila da joj je sin odsutan. Kolega i on izašli su na nogostup, ispred ograde dvorišta kuće u kojoj okrivljenik živi i kratko vrijeme pričekali. U jednom trenutku zamijetio je približavanje osobnog automobila marke Mercedes, registarske oznake [registarska oznaka], a za upravljačem je prepoznao IV kojeg poznaje iz ranijih kriminalističkih postupanja. Do njega, na suvozačkom sjedalu, prepoznao je njegovog sina kojeg također poznaje od ranije iz službenih postupanja. Na zadnjem sjedalu prepoznao je suprugu okrivljenika, CV. Okrivljenik je nakon polukružnog okretanja ušao u dvorište i parkirao vozilo u garaži, a prije nego je izašao iz vozila kolega i on su mu pristupili te su započeli službeno postupanje. Tom prilikom zamijetio je da okrivljenik nije bio vezan sigurnosnim pojasom za vrijeme vožnje. Naknadnom provjerom utvrdio je da mu je isteklo važenje vozačke dozvole. Prilikom razgovora s okrivljenikom zamijetio je da je pod vidnim utjecajem alkohola pa mu je ponuđeno alkotestiranje, koje je više puta izričito odbio. Tada mu je priopćeno da će biti uhićen radi kriminalističke obrade, što je i učinjeno i okrivljenik je doveden u Policijsku postaju Velika Gorica gdje je proveden daljnjih postupak prema njemu.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako ta obrana nije istinita i u cijelosti može ponoviti svoj iskaz kod kojeg u cijelosti ostaje. To je sve što ima za iskazati.

5.

Tijekom dokaznog postupka sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica serijski broj [serijski broj]., obavijest počinitelju prekršaja serijski broj 0036946 i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za DV od 29. siječnja 2026.

II/

1.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom iznesene obrane okrivljenika, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaje iz čl.282.st.1., čl.196.st.1. i čl.163.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na načine pobliže opisane u izreci presude, a kažnjive po čl.282.st.9., čl.196.st.5. i čl.163.st.8.istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio iznesenu obranu okrivljenika, kojom poriče počinjenje prekršaja koji su mu stavljeni na teret i osporava svoju prekršajnu odgovornost, ali njegovu obranu nije prihvatio jer smatra da su svi pokušaji obrane svrsishodno smišljeni i nevjerodostojni, te da je okrivljenik svojom obranom neosnovano i pretenciozno nastojao uvjeriti Sud kako nije počinio prekršaje za koje se tereti, ističući okolnosti koje bi po njegovom mišljenju trebale dovesti do oslobađanja od prekršajne odgovornosti.

Sudac smatra da je okrivljenik o činjeničnom opisu radnji prekršaja iz Optužnog prijedloga, svoju obranu oblikovao i iznio jasno, razumljivo i prividno životno, ali vrlo neuvjerljivo i proračunato, te da je isplanirano pokušavao uporište za svoje obrambene navode naći u tendencioznom i manipulativnom isticanju kako nije upravljao označenim osobnim automobilom u vlasništvu njegove majke pa stoga nije niti mogao počiniti prekršaje kako ga se tereti, a sve to s jedinim ciljem kako bi stvorio dojam da nije postupio suprotno Zakonskim odredbama.

Sudac je zaključio da je okrivljenik svoju obranu u odnosu na terećene prekršaje, a počinjenje kojih on ustrajno ne priznaje, oblikovao na način da je prešućivao, prikrivao, minorizirao i relativizirao svoja protupravna postupanja i/ili nezakonite propuste, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje i izbjegao kažnjavanje za počinjene prekršaje.

Suprotno iznesenoj obrani okrivljenika sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih dokaza nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenik uistinu počinio sve prekršaje za koje je optužen.

3.

Sudac je cijenio iskaze svjedoka LV i VV, policijskih službenika, pa im je u cijelosti poklonio vjeru, budući su imenovani svjedoci činjenice vezane za počinjenje prijavljenih prekršaja od strane okrivljenika predmetne zgode utvrdili neposrednim opažanjem na mjestu događaja prilikom poduzetog obavljanja profesionalnih radnji, u okviru svojih službenih ovlaštenja, te su utvrđene relevantne činjenice navedene u sastavljenom Zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, kao i u ostaloj dokaznoj dokumentaciji dostavljenoj Sudu uz podneseni Optužni prijedlog.

Sudac smatra da su ispitani svjedoci svoje iskaze iznosili jasno, detaljno, razumljivo, životno i neposredno uvjerljivo, da nisu pristrano zainteresirani za ishod ovog postupka, te je zaključio da su svjedoci predmetne činjenice i svoja opažanja iznosili na temelju osobnih saznanja, objektivno, vrlo razložno, okolnosno i vjerodostojno, da su činjenice koje su iznijeli u svojim iskazima u cijelosti sukladne međusobno, kao i s činjenicama utvrđenim temeljem drugih izvedenih dokaza, a sudac u njihovim iskazima nije našao nikakvih kontradiktornosti ili nelogičnosti, zbog čega nije bilo razloga da sudac posumnja u istinitost njihovih iskaza.

Nakon što su obojica ispitanih svjedoka komentirali iznesenu obranu okrivljenika, sudac je, s jedne strane, osnažio svoje uvjerenje o objektivnosti, nepristranosti i uvjerljivosti iskazivanja oba svjedoka, a s druge strane, učvrstio se u sigurnosti kako je cjelokupna obrana okrivljenika kojom poriče i spori svoju krivnju neuvjerljiva i promišljeno svrsishodna.

Sudac je zaključio kako se iskazi ispitanih svjedoka, policijskih službenika, uzajamno činjenično nadopunjuju, te se logično potkrepljuju i cjelovito životno upotpunjavaju, a takvom zaključku snažno je doprinijela i okolnost kako njihovi iskazi nisu posve usklađeni, pa je stoga sudac uvjeren kako iskazi svjedoka nisu bili prethodno dogovoreni već su spontano, iskreno i vjerodostojno izneseni pred Sudom.

Sudac je mišljenja kako iskazi obojice ispitanih svjedoka u potpunosti obesnažuju uvjerljivost obrane okrivljenika te da u cijelosti dovode u sumnju istinitost njegovih obrambenih navoda, a osnažuju uvjerenje suca o krivnji okrivljenika za sve terećene prekršaje.

Sudac je čvrsto uvjeren kako upravo temeljem iskaza ovih ispitanih svjedoka, u vezi sa ostalim izvedenim materijalnim dokazima, može nesporno utvrditi da je okrivljenik predmetne zgode stvarno počinio sve prekršaje koji su mu stavljeni na teret, te da sa sigurnošću može donijeti odluku o njegovoj krivnji i kažnjavanju.

4.

Sudac je uvidom u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, kojeg je sastavio policijski službenik JV, a koji se temeljem čl.283.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl.158.st.5. Prekršajnog zakona smatra valjanim dokazom, utvrdio da je u istom navedeno kako je ispitaniku DV dana 17.07.2025.g. ponuđeno ispitivanje, koje je on odbio te je odbio i stručni pregled – uzimanje krvi i urina radi analize.

Sudac je utvrdio i da je postupanje prema ispitaniku započelo 17.07.2025.g. u 08:40 sati, a obavljeno u 08:50 sati, u [adresa], u [adresa], odnosno u Policijskoj postaji Velika Gorica.

U istom zapisniku je navedeno kako nema primjedbi ispitanika te da je svjedok PV iz Policijske postaje Velika Gorica.

Iz zapisnika je razvidno da ga je potpisao policijski službenik JV 41991, a da je okrivljenik odbio potpisati zapisnik koji mu je dostavljen uručenjem na ruke.

5.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze, koji su već nabrojani, kao i usporedbom tih dokaza, potvrdio činjenice i okolnosti koje su navedene u činjeničnom opisu radnji prekršaja u Optužnom prijedlogu, a povodom kojih ga je ovlašteni tužitelj i podnio protiv okrivljenika zbog počinjenih prekršaja.

6.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, izdanu dana 29.01.2026.g., za osobu: IV, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.

7.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

8.

Sudac nije mogao izvesti dokaz suočenjem okrivljenika i ispitanih svjedoka, policijskih službenika, jer okrivljenik nakon iznesene obrane, unatoč činjenici da je uredno obaviješten o narednom ročištu, nije pristupio zakazanom ročištu na kojem je bilo moguće izvesti dokaz suočenjem okrivljenika i ispitanih svjedoka, pa je sudac zaključio kako je na taj način okrivljenik zapravo promišljeno izbjegao mogućnost suočenja s ispitanim svjedocima, koji su neposredno opažali postupanje okrivljenika te njegovo počinjenje terećenih prekršaja.

Sudac nije izveo dokaz ispitivanjem svjedoka ZV, policijskog službenika, a nije izvodio niti druge dokaze jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo dodatnom pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj odgovornosti i krivnji za počinjene prekršaje.

Osim toga, sudac nije izvodio druge dokaze i radi izbjegavanja odugovlačenja prekršajnog postupka i izbjegavanja nepotrebnih radnji i troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izvodio druge dokaze osobito iz razloga što je zaključio kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dodatnog izvođenja novih dokaza.

III/

1.

Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste sa iznesenom obranom okrivljenika, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode počinio sve prekršaje za koje se tereti, na načine opisane u izreci presude, te je s uvjerenjem zaključio da okolnosti koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani kao razloge poricanja počinjenja prekršaja, ne mogu istog osloboditi od krivnje, već su samo pokušaji da okrivljenik opravda svoje postupke, odnosno propuste, zaštiti se od prekršajne odgovornosti, te izbjegne ili ublaži kažnjavanje za počinjene prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

2.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.196. propisuje, uz ostalo, da motornim vozilom u prometu na cesti može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu, za onu kategoriju vozila kojom upravlja u prometu na cesti, te da će se novčanom kaznom novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti, a isteklo mu je važenje vozačke dozvole.

Isti Zakon u čl.163. propisuje, uz ostalo, da su vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač i druga osoba ako postupi suprotno toj odredbi.

Isti Zakon u čl.282. propisuje, uz ostalo, da policijski službenik, obavljajući poslove nadzora i upravljanja prometom, nadzora vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit za prekršaj vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

3.

Sudac je zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno navedenim zakonskim propisima i tako počinio terećene prekršaje, te je mišljenja kako okrivljenik ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi krivnje za prekršaje koji su mu stavljeni na teret, jednostavnim, smišljenim i neosnovanim isticanjem da nije počinio prekršaje za koje je optužen.

Sudac je zaključio kako je okrivljenik svojom obranom i poricanjem počinjenja prekršaja, pokušao zapravo opravdati svoje postupke i/ili propuste, odnosno jednostavnu činjenicu da je predmetne zgode upravljao vozilom na cesti, a isteklo mu je važenje vozačke dozvole, da za vrijeme vožnje nije bio vezan sigurnosnim pojasom te da se odbio podvrgnuti ispitivanju i/ili liječničkom pregledu.

4.

Sudac smatra kako je predmetne zgode okrivljenik kao vozač i sudionik u prometu morao imati važeću vozačku dozvolu, ali važenje njegove vozačke dozvole je nesporno isteklo, pa je stoga svakako počinio prvi prekršaj koji mu je stavljen na teret.

Zatim, okrivljenik je kao vozač bio dužan koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa, ali on je postupio suprotno i nije bio vezan sigurnosnim pojasom, pa je tako nesporno počinio i drugi prekršaj za koji se tereti.

Konačno, okrivljenik se kao vozač motornog vozila trebao po zahtjevu policijskog službenika podvrgnuti ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina, a on je to odbio, pa je time nesporno počinio i treći prekršaj za koji je optužen.

5.

Okrivljenik je predmetne zgode postupao suprotno navedenim zakonskim odredbama, a po uvjerenju suca u svojoj obrani poricao je počinjenje prekršaja s jedinim ciljem da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne kažnjavanje za počinjene prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

6.

Sudac ocjenjuje kao osobito neuvjerljiv dio obrane okrivljenika u kojem iznosi kako predmetne zgode nije upravljao označenim osobnim automobilom, pa da stoga nije niti mogao počiniti prekršaje kako ga se tereti.

Sudac smatra da je okrivljenik prilikom iznošenja svoje obrane pokušao iskoristiti i potencirati navedenu okolnosti, a to iz razloga da time za sebe pribavi bolju poziciju u postupku i ishodi povoljnu odluku.

7.

Slijedom svega navedenog, sudac je nepobitno dokazao kako je predmete zgode okrivljenik upravljao vozilom u prometu, što su sukladno potvrdila oba ispitana svjedoka, policijski službenici koji su neposredno opažali postupanja okrivljenika, kojemu je isteklo važenje vozačke dozvole, a pritom nije bio vezan sigurnosnim pojasom te je odbio podvrgnuti se ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu.

8.

Stoga je sudac nakon provedene glavne rasprave i izvođenja dokaza donio odluku o počinjenim prekršajima kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, pa ga kaznio novčanim kaznama u visinama koje su za počinjene prekršaje Zakonom propisane u točno određenim iznosima, odnosno kao najmanje, a za koje smatra da su primjerene i opravdane, te da odgovaraju stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika.

9.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao olakotne okolnosti sudac je na strani okrivljenika našao njegovu dosadašnju neosuđivanost, kao i činjenicu da počinjenim prekršajima nije izazvao neposredne štetne posljedice.

Kao otegotnu okolnost sudac je na strani okrivljenika našao činjenicu da je predmetne zgode počinio tri prekršaja u prometu na cestama.

10.

Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenih prekršajnih djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da su u predmetnom slučaju kazne izrečene u visini koja je određena u točno propisanom iznosu, odnosno u visini propisanog posebnog zakonskog minimuma, primjerene svim okolnostima počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, odnosno da su dostatne svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom ukupne novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

11.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

12.

Sudac je odlučio da okrivljeniku za počinjeni prekršaj opisan u točki 3) u izreci presude ne izreče kaznu zatvora do 60 dana kao propisanu strožu vrstu kazne, već samo novčanu kaznu, budući je temeljem stupnja krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja okrivljenika, zaključio da se svrha kažnjavanja u cijelosti može postići izricanjem novčane kazne kao propisane blaže vrste kazne.

Prilikom donošenja ove odluke sudac je uzeo u obzir sve utvrđene olakotne okolnosti na strani okrivljenika.

13.

Temeljem čl.58.st.1. Prekršajnog zakona, uz primjenu čl.282.st.11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema okrivljeniku je zbog počinjenih prekršaja opisanih u izreci presude, primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

Prilikom odmjeravanja trajanja primijenjene zaštitne mjere, sudac je vodio računa o svim već navedenim olakotnim okolnostima.

Budući je okrivljenik proglašen krivim jer je utvrđeno da je predmetne zgode počinio tri prekršaja u prometu, sudac je mišljenja kako postoji stvarna mogućnost i zbiljska opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takve prekršaje, zbog čega se primijenjena mjera ukazuje opravdanom radi otklanjanja uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

Primjena i trajanje navedene zaštitne mjere je za počinjene prekršaje opisane u točki 1) i 2) u izreci presude Prekršajnim zakonom propisano fakultativno, ali je za počinjeni prekršaj opisan u točki 3) u izreci presude Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano obligatno, a budući su na strani okrivljenika nađene i olakotne okolnosti, sudac smatra da će se uz izrečenu novčanu kaznu, primjenom ove zaštitne mjere u navedenom trajanju, u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

14.

Nakon razmatranja svih okolnosti počinjenja terećenih prekršaja, a osobito uzimajući u obzir okolnost da je odbio kako ispitivanje tako i stručni pregled – uzimanje krvi i urina radi analize, sudac smatra da će se primjenom zaštitne mjere upravo u ovako određenom trajanju, a pored izrečene ukupne novčane kazne u najmanjoj zakonom propisanoj visini, dodatno i cjelovito ostvariti opća i specijalna svrha kažnjavanja.

15.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima označenim u izreci presude, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka.

Velika Gorica, 7. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].