Poslovni broj: Pn-2781/2023-35

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Biserki Pavković Fućak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽL iz [adresa], OIB; 98685717041, zastupan po odvjetnicima Odvjetničkog društva Krešimir Škarica i partneri d.o.o., Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po odvjetnicima Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, dana 07. srpnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je djelomično povučena tužba tužitelja u iznosu od 21.535,75 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19.09.2023. do isplate.

II Ne dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva podneskom tužitelja od 06. svibnja 2026. godine.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju ŽL iz [adresa], OIB; 98685717041 iznos od 9.985,75 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. rujna 2023. godine do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.624,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07. srpnja 2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim isti potražuje iznos od 478,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. rujna 2023. godine do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navodi da je stradao dana 05.02.2023. godine, u 22,40 sati, na odsjeku ceste Velika Gorica (D30) - POKUPSKO (D36) na km 7 + 400 m. oznaka i broj ceste D31, kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], marke ,,VOLKSWAGEN", kada je na njega naletjelo vozilo marke ,,Wolkswagen" reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala ŽLB te je tužitelj zadobio treske tjelesne ozljede, a sve na način kako je to opisano u dostavljenoj dokumentaciji. Vozilo marke,,VOLKSWAGEN" reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala BLB, osigurano je policom osiguranja kod Naslovnog tijela, stoga je tuženik pasivno legitimiran. U opisanoj nesreći tužitelj je pretrpio teške tjelesne ozljede zbog kojih je upućen u Klinički bolnički centar Zagreb te je daljnje liječenje nastavio u specijalističkim ordinacijama, pa je bio prisiljen liječiti se te koristiti analgetike. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku pismenim putem kako bi se u mirnom postupku riješio predmetni spor, a budući tuženik nije bio voljan u mirnom postupku naknaditi štetu tužitelju u cijelosti to je tužitelj primoran podnijeti tužbu.

Konačnim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti to:

- zbog pretrpljenih boli iznos od 3.157,47 eura,

- zbog pretrpljenog straha iznos od 1.533,74 eura,

- zbog trajnih posljedica iznos od 4.121,04 eura,

- za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.652,00 eura, odnosno ukupno iznos od 10.464,25 eura. sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.09.2023. godine do isplate, kao i troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Ne spori odgovornost, no spori visinu tužbenog zahtjeva, te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu (list 6-9 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 10-11, 101-116, 136-148 spisa), u prijavu štete (list 12-14 spisa), u presliku dijela spisa MUP-a (list 34-72 spisa), u preslike računa (list 76-77 spisa), u presliku zdravstvenog kartona tužitelja(list 81-89 spisa), provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Božidar Šebečić (list 95-99 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem vještaka (list 153-154 spisa).

4. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika. Sporna je visina tužbenog zahtjeva te je sporan tijek kamata na potraživani iznos.

5. Tužbom tužitelj potražuje iznos od 32.000 eura dok podneskom od 28.07.2025. godine potražuje iznos od 10.464,25 eura, odnosno istim je povukao tužbeni zahtjev za iznos od 21.535,75 eura. Prema shvaćanju Građanskog odjela ovog suda od 26. travnja 2021. smanjenje tužbenog zahtjeva, iako nije preinaka tužbe, djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP. Tuženik se nije protivio ovakvom smanjenju tužbenog zahtjeva, te je sud sukladno odredbi čl. 193. st. 2. ZPP-a sud odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

6. Tužitelj podneskom od 06.05.2026. preinačuje tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupno iznos od 12.065,00 eura. Čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) navodi da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. No, st. 2. istog članka navodi kako iznimno tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Kako je nakon dostave vještva tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev te isti uredio sukladno dostavljenom vještvu, dok je isti preinačio protekom gotovo godine dana od primitka vještva, to sud smatra da preinaka podneskom od 06.05.2026. godine nije dopuštena. Tužitelj navodi kako preinačuje tužbu zbog stope inflacije. Stopu inflacije sud cijeni prilikom određivanja visine tužbenog zahtjeva, dok, po mišljenju ovog suda, ista ne može biti osnova za povišenje tužbenog zahtjeva u ovom predmetu, posebno iz razloga što je tužitelj precizirao svoj tužbeni zahtjev dana 28.07.2025. godine, a kada nije isti povisivao zbog stope inflacije koja je i tada bila prisutna. Stoga sud smatra da se u ovom slučaju ne radi o situaciji iz čl. 190 st. 2 ZPP-a, te da isto u ovom slučaju ne može biti razlog za preinaku tužbenog zahtjeva.

7. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, proveden je uvidom u medicinsku dokumentaciju i dokaz medicinskim vještačenjem.

8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Božidar Šebečić proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom desne palčane kosti u tipičnoj zoni s pomakom ulomaka, višeiverni prijelom čašice lijevog kuka, prijelom gornje grane desne i donje grane lijeve preponske kosti, krvarenje u malu zdjelicu uz mišić iliopsoas i prijelome poprečnih nastavaka 2. do 5. slabinskog kralješka s desne strane s pomakom ulomaka.

9. Liječenje tužitelja završeno je 30.08.2023. godine.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja je zaostala manja slabost desne šake, bolovi u ručnom zglobu kod opterećenja šake. Prijelom je zarastao uz manji pomak ulomaka. Kretnje u ručnom zglobu su bolne, ograničene u manjem stupnju, kod pokreta cirkumdukcije šake javlja se „preskok“ u šaci. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 8%. Kao posljedica višeivernog prijeloma čašice lijevog kuka i prijeloma obje preponske kosti, kod tužitelja je zaostala umjerena slabost lijeve noge uslijed hipotrofije mišića, bolovi u kuku kod duljeg hodanja ili nošenja tereta. Ne može dulje hodati, otežano trči i to samo na kraćim relacijama. Unutarnja rotacija i retrofleksija u kuku su ograničene u srednjem stupnju, ostale kretnje u manjem stupnju. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 13%. Kao trajna posljedica prijeloma poprečnog nastavka 2. do 5. slabinskog kralješka zaostali su kronični bolovi u slabinskoj kralježnici, jače izraženi kod nošenja tereta, sagibanja, rotacije tijela. Kretnje slabinske kralježnice su terminalno ograničene. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 5%.

11. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 23% uslijed čega tužitelj trpi i odgovarajuće duševne boli.

12. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 20 dana i manjeg intenziteta 3,5 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti.

13. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg inteziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta dva dan, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 8 tjedna kumulativno.

14. Kod tužitelja nema naruženja zbog čega bi trpio duševne boli.

15. Tuđa pomoć i njega u opsegu od 5 sata dnevno je bila potrebna 6 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 3 tjedna, u opsegu 3 sata dnevno 3 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna za pomoć kod održavanje osobne higijene i kod kretanja u prvoj fazi liječenja (za vrijeme imobilizacije ručnog zgloba), za voženje na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

16. Ovakvom nalazu i mišljenju stranke su prigovorile, te je sud proveo dokaz saslušanjem vještaka.

17. U svom usmenom nalazu i mišljenju vještak je naveo da je njegov zadatak bio ocijeniti smanjenje životne aktivnosti, a ne radne sposobnosti tužitelja. Kod tužitelja je unutarnja rotacija i retrofleksija u kuku ograničena u srednjem stupnju a ostale kretnje u manjem stupnju. Vještačenjem je donio zajedničku ocjenu zbog prijeloma preponske kosti što po orijentacijskim med. tablicama iznosi 5 % i posljedice prijeloma čašice lijevog kuka u ukupnog postotku od 13 % što smatra da je primjereno sadašnjem funkcionalnom stanju tužitelja. Ukoliko u budućnosti dođe do razvoja postraumatske artroze kuka to će povećati opseg smanjenja životne aktivnosti. Kod prijeloma palčane kosti prema orijentacijskim med. tablicama smanjenja pokretljivost predviđeno smanjenje životne aktivnosti je od 6 %, no vještak je kod ocjene uzeo u obzir da je kod tužitelja zaostala manja slabost desne šake, povremeni bolovi u ručnom zglobu, te činjenicu da je prijelom zarastao uz manji pomak u zglobu. Stoga njegova ocjena umjesto 6 % iznosi 8 % što je primjereno zaostalim trajnim posljedicama. Točno je da kod prijeloma čašice lijevog kuka i preponske kosti za svaki od tih prijeloma po orijentacijskim med. tablicama predviđeno smanjenje životne aktivnosti od po 5%, ali kod tužitelja je unutarnja rotacija i retrofleksija ograničena u srednjem, a ne manjem stupnju, te je zaostala manja slabost lijeve noge, bolovi u kuku kod duljeg hodanja i nošenja tereta. Tužitelj otežano trči i otežano hoda na dulje staze. Zbog svega navedenog njegova ocjena iznosi 13 % što smatram da je primjereno. Kod prijeloma poprečnih nastavaka slabinskih kralježaka je prema orijentacijskim med. tablicama za to predviđeno smanjenje životne aktivnosti od 5 % a što je vještak i ocijenio u vještačenju. Fizički bolovi i strah su subjektivna kategorija i da ne mogu objektivno izmjeriti. Ocjenu je dao uzevši u obzir da je tužitelj zadobio višestruke tjelesne ozljede, također je uzeo u obzir priloženu med. dokumentaciju iz koje je vidljivo da je liječenje trajalo preko godinu dana te stoga smatra da je ocjena i fizičkih bolova i straha adekvatna težini zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja. Kod ocjene za potrebom za tuđom pomoći i njegom uzeo je u obzir da je tužitelj nakon otpusta iz bolnici imao imobiliziran desni ručni zglob i da se kretao pod podpazušnim štakama bez opterećenja lijeve noge. Ostaje kod date ocjene. Ne može reći kolika je šansa da se kod tužitelja u budućnosti razvoje artoza kuka jer se radi o prijelomu bez pomaka. U odnosu na naruženje točno je da dok tužitelja postoji hipotrofija mišića no to nije vidljivo odnosno nije uočljivo trećim osobama i ne predstavlja naruženje.

18. Tužitelj je ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje te predložio provođenje novog medicinskog vještačenja, no sud smatra kako je vještak i to u pisanom vještvu, a i usmeno na ročištu dao svoj nalaz i mišljenje koji je utemeljen na pravilima struke, logičan i životan, te u skladu s dokumentacijom koja se nalazi u spisu, a zbog čega sud nije imao nikakvog razloga sumnjati u isti, a iz kojeg razloga nije niti odredio provođenje novog medicinskog vještačenja.

19. Slijedom svega navedenog, sud je mišljenja kako je kod tužitelja u predmetnom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti u smislu odredbe čl. 19 i čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), koja povreda se očituje u povredi prava na zdravlje obzirom na ozljede tužitelja. Sijedom navedenog, po mišljenju ovog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada u smislu odredbe čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO-a, obzirom na zadobivenu ozljedu u predmetnom štetnom događaju, koja je bila popraćena strahom i bolovima radi čega je tužiteljici nanesena povreda prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje koje opravdavaju dosuđene pravične novčane naknade.

20. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: za trajne posljedice, fizičke bolove i strah. One su u smislu čl.1100.st.2.ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

21. Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju o kojem ovaj sud odlučuje u ovoj parnici potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

22. Cijeneći opseg smanjenih životnih aktivnosti, sud je tužitelju dosudio iznos od 4.000,00 eura, dok ga je odbio sa zahtjevom od 121,04 eura.

23. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, sud je tužitelju po ovom osnovu kao pravičnu novčanu naknadu dosudio zatraženi iznos od 2.800,00 eura, dok ga je odbio u iznosu od 357,47 eura.

24. Cijeneći opseg i intenzitet pretrpljenog straha, a kroz sve okolnosti slučaja, sud je tužitelju po ovom osnovu kao pravičnu novčanu naknadu dosudio zatraženi iznos od 1.533,74 eura,.

25. S obzirom na sve izloženo, te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužitelju pravo na pravičnu novčanu naknadu, to je sud tužitelju na ime neimovinske štete dosudio iznos od 8.333,74 eura, dok ga je odbio sa zahtjevom u iznosu od 478,51 eura.

26. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadu imovinske štete, sud je primijenio članak 1089.točka 2 ZOO-a, te smatra kako je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi imovinsku štetu.

27. Tužitelj potražuje naknadu imovinske nenovčane štete za pružanje tuđe pomoći i njege. Primjenjujući odredbu čl. 223. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 148/11 i 25/13; dalje u tekstu ZPP), sud smatra kako je zatraženi iznosa od 4,00 eura po satu pružanja tuđe pomoći bi njege opravdan, a imajući u vidu da se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada. Slijedom toga, sud je tužitelju i po osnovi traženja naknade za tuđu pomoć i njegu dosudio ukupno zatraženi iznos od 1.652,00 eura imajući u vidu cijenu sata i opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom (ukupno 413 sati), te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka.

28. Tužitelj ima pravo na kamate sukladno čl. 29. st.1. ZOO-a a u svezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a.

29. Čl. 1103. ZOO-a određeno da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

30. Vještak je u nalazu i mišljenju, naveo da je liječenje tužitelja završeno dana 30.08.2023. godine, dok iz spisa proizlazi da je tužitelj poslao odštetni zahtjev tuženiku dana 18.09.2023. godine, te je upravo od tog dana sud tužitelju dosudio kamate.

31. U odnosu na nenovčanu imovinsku štetu, sud smatra kako tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate na istu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva a što je u skladu i s odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 1568/2015 od 12. lipnja 2019. godine, Rev 934/2014 od 5. travnja 2017. godine i Rev 550/2014 od 18. studenoga 2015. godine gdje je Vrhovni sud RH zauzeo stav kako je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu štetu, sud dužan cijeniti odredbu članka 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'' 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje ZOOP), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

32. Slijedom navedenog, sud je dosudio tužitelju kamate od 18.09.2023. godine, a kako tužitelj i potražuje.

33. Sud je tužitelju dosudio trošak postupka temeljem čl. 154. ZPP-a, a prema važećoj prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika i to uzimajući u obzir konačno postavljeni tužbeni zahtjev. Naime, budući da u ovoj pravnoj stvari do smanjenja tužbenog zahtjeva nije došlo nakon djelomičnog udovoljenja zahtjevu tužitelja, to nema mjesta primjeni iznimke iz čl. 158. st. 1. ZPP te tužitelj za radnje poduzete prije smanjenja zahtjeva nema pravo na naknadu troškova postupka prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzete radnje, već upravo prema vrijednosti predmeta spora smanjenog zahtjeva (tako VSRH u odluci Rev-690/22 od 20.02.2024.). Tako je sud tužitelju dosudio; za sastav odštetnog zahtjeva prema Tbr 28 100 bodova, za sastav tužbe prema Tbr 7/1 100 bodova, za sastav podneska od 16.04.2024. prema Tbr 8/1 100 bodova, pristup na ročište dana 13.02.2025 g. prema Tbr 9/1 100 bodova, za sastav podneska od 14.03.2025. prema Tbr 8/4 25 bodova, za sastav podneska od 28.07.2025. prema Tbr 8/1 100 bodova, za sastav podneska od 08.09.2025. prema Tbr 8/4 25 bodova, za pristup na ročište dana 27.04.2026. g. prema Tbr 9/1 100 bodova, za pristup na ročište dana 08.05.2026. g. prema Tbr 9/1 100 bodova, što ukupno čini 750 bodova, odnosno 1.500,00 eura, što uvećano za iznos PDV-a čini ukupan iznos od 1.875,00 eura. Tom iznosu pridodan je trošak vještačenja u iznosu od 250,00 eura, zatim pristupa vještaka na ročište u iznosu od 50,00 eura, te trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 366,31 eura i presudu u iznosu od 83,55 eura članak 7 st. 1 Zakona o sudskim pristojbama, Narodne novine broj 118/18 i 51/23), tako da ukupan trošak dosuđen tužiteljici iznosi 2.624,86 eura. Kamate na dosuđeni iznos dosuđene su sukladno čl. 151 st. 3 ZPP-a.

34. Sukladno čl. 155 ZPP-a sud tužitelju nije dosudio trošak sastava podneska od 04.03.2024. obzirom smatra da isti nije bio potreban za vođenje spora jer je tužitelj dokaz o plaćenoj pristojbi mogao i trebao dostaviti zajedno s tužbom. Nije mu također dosudio trošak sastava podneska od 24.07.2024. godine. Istim tužitelj navodi da dostavlja naknadu medicinsku dokumentaciju i račune, a koje tužitelj nije dostavio u spis, tako da podnesak nije bio potreban radi vođenja ovog postupka. Također mu nije dosudio niti trošak sastava podneska od 04.03.2025. godine kojim tužitelj dostavlja zdravstveni karton tužitelja, obzirom je tužitelj isti mogao dostaviti i podneskom od 14.03.2025., a kako mu je i naloženo i za koji je sastav podneska sud tužitelju i dosudio trošak. Isto tako mu nije dosudio niti trošak sastava podnska od 15.01.2026. godine obzirom je tužitelj navedenu dokumentaciju bio obvezao dostaviti već u tužbi ili prije tijekom postupka.

35. Kako tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu svog zahtjeva, to mu je trošak dosuđen u cijelosti sukladno čl. 154 st. 5 ZPP-a.

36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 07. srpnja 2026. godine

Sutkinja:

Biserka Pavković Fućak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku

Rj/

Rješenje tužitelju na platež pristojbe na presudu 167,10