REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1584//2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika MIME’S GROUP d.o.o., Zagreb, Petrinjska ulica 42, OIB: 58806751851, zastupano po punomoćniku Davoru Galetoviću, odvjetniku u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, dana 07. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 19. svibnja 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – bjanko zadužnice izdane dana 04. ožujka 2025. i ovjerene dana 04. ožujka 2025. od strane javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba pod poslovnim brojem: OV-1787/2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 19. svibnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom s obzirom da je ovrhovoditelj dana 12. svibnja 2026. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu svoje novčane tražbine temeljem ovršne isprave – bjanko zadužnice izdane dana 04. ožujka 2025. i ovjerene dana 04. ožujka 2025. od strane javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba pod poslovnim brojem: OV-1787/2025, a radi naplate glavnice u iznosu od 150.000,00 EUR, uvećane za iznos zakonskih zateznih kamata i troškova postupka.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je dana 19. svibnja 2026. podnio ovom sudu i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u istom postupku izravne naplate, a sve iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 2., 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). Nadalje, u odnosu na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ističe da bi prisilna naplate tražbine od 150.000,00 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate i troškove postupka, ozbiljno ugrozila njegovo redovito poslovanje i financijsku stabilnost. Navodi da je pravna osoba za koju iznos glavnice od 150.000,00 EUR predstavlja značajna novčana sredstva koja su mu nužna za održavanje poslovanja i uredno izvršavanje obveza tj. za isplatu plaća zaposlenicima, ispunjenje obveza prema poslovnim suradnicima te za plaćanje poreznih i drugih zakonskih davanja. Ovršenik je mišljenja da bi provedbom ovrhe došlo do poremećaja njegovog poslovanja, a što bi rezultiralo prekidom poslovnih aktivnosti, gubitkom postojećih ugovorenih poslova te narušavanjem poslovnog ugleda i reputacije na tržištu. Slijedom navedenog, ovršenik smatra da bi u pitanje mogao biti doveden njegov daljnji opstanak i poslovanje, dok s druge strane da s odgodom ovrhe interes ovrhovoditelja ne bi bio ugrožen jer da on uredno i redovito podmiruje sve svoje obveze koje ima prema njemu.

3. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 02. lipnja 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovršenik dana 19. svibnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (list 54. do 61. spisa) čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, sud smatra kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

9. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

10. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

11. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

12. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

13. Paušalno i puko navođenje da bi provedbom ovrhe ovršeniku nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta s obzirom da mu blokadom računa prijeti ugroza za egzistenciju i održivost poslovanja ne ukazuje da bi na strani ovršenika provedbom ovrhe doista nastala šteta i to takva koja bi bila teško nadoknadiva.

14. Isto tako valja reći i to da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenik ne dobiva mogućnost da tim istim novčanim sredstvima i raspolaže obzirom da ona i dalje ostaju zaplijenjena. Dakle, i u slučaju usvajanja prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa u tom smislu odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one negativne posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu. Naime, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe.

15. Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja

16. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga od dana 19. svibnja 2026.

17. Zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga od dana 19. svibnja 2026. nije osnovan.

18. Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

19. S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom budući je isti odbijen kao neosnovan, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku pa obzirom nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka te odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

20. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od dana 02. lipnja 2026. na prijedlog ovršenika.

21. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan

22. Naime, čl. 14. st. 4. OZ-a propisuje da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.

23. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava očitovanja od dana 02. lipnja 2026. iz razloga što taj trošak nije bio potreban za odluku u ovoj pravnoj stvari s obzirom da se radi o podnesku kojim je sudu ukazano na odredbe Ovršnog zakona, odnosno ovaj trošak nije bio nužan za provođenje predmetnog postupka te ga kao takvog ovršenik nije prouzročio. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje uvažavajući pri tome pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke. Međutim, stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka.

24. Primjenom čl. 14. st. 4. OZ-a te ocjenjujući koji su troškovi bili potrebni za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate, sud je odlučio kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 07. srpnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.20 dana