Zakon.hr

Poslovni broj: Pn-338/2019-103

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivici Ureku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Generali osiguranje dioničko društvo, Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, zastupanog po punomoćniku Igoru Habulincu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 6. listopada 2025. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ivane Škare, odvjetnice i punomoćnika tuženika, 07. srpnja 2026. godine,

p r e s u d i o j e

I Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604 da tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete i štete s naslova tuđe pomoći, isplati iznos od 52.303,54 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 42.471,30 EUR od 30.05.2016.g do isplate te

- na iznos od 9.832,24 EUR od 04.02.2019.g. do isplate,

time da do 31.12.2022. godine zatezna kamata teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine do 29.12.2023 godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604 da tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 6.213,85 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 2.6.2021. do isplate (procesne kamate), time da do 31.12.2022. godine zatezna kamata teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine do 29.12.2023 godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku, Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, da isplati tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime dospjelih, a neisplaćenih iznosa rente s naslova tuđe pomoći i njege za razdoblje od 02.07.2019. do 30.09.2024., iznos od 4.210,17 EUR sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 57,41 EUR počam od 02.07.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 57,41 EUR počam od 01.08.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 55,60 EUR počam od 01.09.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 57,41 EUR počam od 01.10.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 55,60 EUR počam od 01.11.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 57,41 EUR počam od 01.12.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.01.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 56,30 EUR počam od 01.02.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.03.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 58,34 EUR počam od 01.04.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.05.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 58,34 EUR počam od 01.06.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.07.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.08.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 58,34 EUR počam od 01.09.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.10.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 58,34 EUR počam od 01.11.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 60,25 EUR počam od 01.12.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.01.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 58,24 EUR počam od 01.02.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.03.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 62,46 EUR počam od 01.04.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.05.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 62,46 EUR počam od 01.06.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.07.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.08.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 62,46 EUR počam od 01.09.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.10.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 62,46 EUR počam od 01.11.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 64,50 EUR počam od 01.12.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.01.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 61,76 EUR počam od 01.02.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.03.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 66,24 EUR počam od 01.04.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.05.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 66,24 EUR počam od 01.06.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.07.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.08.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 66,24 EUR počam od 01.09.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.10.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 66,24 EUR počam od 01.11.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 68,40 EUR počam od 01.12.2022.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.01.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 69,76 EUR počam od 01.02.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.03.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.04.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.05.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.06.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.07.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.08.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.09.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.10.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.11.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.12.2023.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.01.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 72,20 EUR počam od 01.02.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.03.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.04.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.05.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.06.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.07.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 77,26 EUR počam od 01.08.2024.g. pa do isplate

- na iznos od 74,82 EUR počam od 01.09.2024.g. pa do isplate,

IV Tuženik Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, dužan je tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], plaćati rentu s naslova tuđe pomoći, u mjesečnom iznosu od 76,04 EUR, počam od 01.10.2024.g. pa ubuduće, s time da dospjele, a neisplaćene obroke rente isplati odjednom, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, a buduće iznose rente kako budu dospijevali, a najkasnije do svakog 5-tog u mjesecu.

V Tuženik, Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, dužan je tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete na stvarima, isplatiti iznos od 1.246,20 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 2.12.2019.g. do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine do 29.12.2023 godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

VI Tuženik Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, dužan je tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete s naslova izgubljene zarade, isplatiti iznos od 4.921,77 EUR sa zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 179,30 EUR počam od 15.10.2016.g pa do isplate

- na iznos od 204,63 EUR počam od 15.11.2016.g pa do isplate

- na iznos od 179,30 EUR počam od 15.12.2016.g pa do isplate

- na iznos od 179,30 EUR počam od 15.01.2017.g pa do isplate

- na iznos od 245,34 EUR počam od 15.02.2017.g pa do isplate

- na iznos od 143,37 EUR počam od 15.03.2017.g pa do isplate

- na iznos od 76,64 EUR počam od 15.06.2017.g pa do isplate

- na iznos od 36,80 EUR počam od 15.07.2017.g pa do isplate

- na iznos od 29,20 EUR počam od 15.10.2017.g pa do isplate

- na iznos od 117,67 EUR počam od 15.11.2017.g pa do isplate

- na iznos od 222,34 EUR počam od 15.12.2017.g pa do isplate

- na iznos od 244,11 EUR počam od 15.01.2018.g pa do isplate

- na iznos od 200,57 EUR počam od 15.02.2018.g pa do isplate

- na iznos od 265,88 EUR počam od 15.03.2018.g pa do isplate

- na iznos od 133,48 EUR počam od 15.04.2018.g pa do isplate

- na iznos od 178,80 EUR počam od 15.05.2018.g pa do isplate

- na iznos od 136,23 EUR počam od 15.06.2018.g pa do isplate

- na iznos od 178,80 EUR počam od 15.07.2018.g pa do isplate

- na iznos od 153,92 EUR počam od 15.08.2018.g pa do isplate

- na iznos od 136,23 EUR počam od 15.09.2018.g pa do isplate

- na iznos od 203,68 EUR počam od 15.10.2018.g pa do isplate

- na iznos od 136,23 EUR počam od 15.11.2018.g pa do isplate

- na iznos od 153,92 EUR počam od 15.12.2018.g pa do isplate

- na iznos od 178,80 EUR počam od 15.01.2019.g pa do isplate

- na iznos od 137,56 EUR počam od 15.02.2019.g pa do isplate

- na iznos od 203,68 EUR počam od 15.03.2019.g pa do isplate

- na iznos od 178,80 EUR počam od 15.04.2019.g pa do isplate

- na iznos od 153,92 EUR počam od 15.05.2019.g pa do isplate

- na iznos od 332,77 EUR počam od 15.06.2019.g pa do isplate,

VII Tuženik Generali osiguranje d.d., OIB: 10840749604, dužan je tužitelju, ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete na ime putnih troškova isplatiti iznos od 1.948,10 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 2.12.2019. do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. godine do 29.12.2023 godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana do isplate.

VIII Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva:

- za isplatom iznosa od 8.427,50 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na taj iznos,

- za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 9.832,24 EUR za razdoblje od 30.5.2016. do 03.02.2019.

- za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 6.213,85 EUR za razdoblje od 31.5.2021. do 01.6.2021.,

- za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 1.246,20 EUR za razdoblje od 30.5.2016. do 01.12.2019. te

- za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 1.948,10 EUR za razdoblje od 4.2.2019. do 01.12.2019.

IX Tuženik Generali osiguranje d.d., OIB:10840749604 dužan je tužitelju ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak u iznosu od 24.807,54 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 07.07.2026. godine, kao dana donošenja ove presude, do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je dana 4.2.2019. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika Izvor osiguranje d.d. Zagreb, radi naknade štete, time da je u tijeku ovog postupka tj. na temelju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-20/10325-2 od 18.5.2020. (list 291 spisa) izvršen upis preoblikovanja dioničkog društva, u društvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom / nazivom Izvor upravljanje d.o.o. Zagreb, slijedom čega je tuženik podneskom od 4.6.2020. izvijestio ovaj sud da je tuženik u ovoj pravnoj stvari Izvor upravljanje d.o.o. Zagreb (ranije Izvor osiguranje d.d. Zagreb).

2. Podneskom od 15.5.2020. Generali osiguranje d.d. Zagreb obavijestilo je sud da ima pravni interes stupiti u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika jer je rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: HANFA), Klasa: UP/I 974-02/19- 01/26, Ur.broj: 326-01-22-20-10 od 16.1.2020. trgovačkom društvu Generali osiguranje d.d. izdano odobrenje za preuzimanje portfelja osiguranja društva Izvor osiguranje d.d., za poslove neživotnog osiguranja, Zagreb.

3. Ovaj sud je uvidom u spomenuto rješenje HANFA-e od 16.1.2020. (list 285 spisa) utvrdio da je HANFA navedenim rješenjem trgovačkom društvu Generali osiguranje d.d. Zagreb izdala odobrenje za preuzimanje portfelja osiguranja društva Izvor osiguranje d.d., za poslove neživotnog osiguranja, Zagreb te obzirom da tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu štete temeljem police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 4400074770 osiguravatelja Izvor osiguranja d.d. Zagreb, to je ovaj sud smatrao da trgovačko društvo Generali osiguranje d.d. Zagreb ima pravni interes za stupanje u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika te je raspravnim rješenjem od 6.10.2020., na temelju čl. 206. Zakona o parničnom postupku, dozvolio trgovačkom društvu Generali osiguranje d.d. Zagreb miješanje u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika Izvor upravljanje d.o.o. (ranije Izvor osiguranje d.o.o.).

4. U daljnjem tijeku postupka, na temelju čl. 208. st. 5. Zakona o parničnom postupku sud je 28.6.2021. donio rješenje kojim je dozvolio umješaču na strani tuženika Generali osiguranju d.d. iz Zagreba da stupi u parnicu kao tuženik umjesto dosadašnjeg tuženika Izvor upravljanje d.o.o. iz Zagreba, a koje rješenje je postalo pravomoćno 29.7.2021.

5. Slijedom svega prethodno navedenog proizlazi da je tuženik u ovoj pravnoj stvari Generali osiguranje d.d. Zagreb.

6. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 18.07.2015. oko 21,00 h, došlo do prometne nezgode u [adresa], na raskrižju Svetonedeljske ceste, Ulice Ivana Gundulića i Ulice Dobriše Cesarića na način da je ĐD iz [adresa], upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], zbog nepropisne vožnje naletio na tužitelja koji je upravljao motociklom reg. oznaka [registarska oznaka]. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni br. K-963/15 od **.**.2015. ĐD proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanja predmetne prometne nezgode. Tužitelj, nadalje, navodi da je na dan štetnog događaja motorno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 4400074770 osiguravatelja Izvor osiguranje d.d. Kako je osiguranik Izvor osiguranja d.d. (prednika tuženika) isključivi krivac za predmetni štetni događaj, a tužitelj je u istom zadobio teške tjelesne ozljede to tužitelj ovom tužbom od tuženika potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu čl. 19. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima i to uvažavajući sve kvalifikatorne okolnosti u smislu pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti te pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja. Također, tužitelj potražuje i naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći za vrijeme liječenja u kući, kao i imovinsku štetu u vidu rente s naslova tuđe pomoći. Nadalje, tužitelj tvrdi da su mu u predmetnom štetnom događaju uništene određene stvari – kaciga, odjeća i obuća pa stoga potražuje i naknadu imovinske štete za uništene stvari. Tužitelj, također, u tužbi tvrdi da je zbog liječenja ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju bio na bolovanju, uslijed čega je gubio na zaradi pa stoga tužbom potražuje i naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade. Dalje, u tužbi tužitelj tvrdi da je imao putne troškove osobnog prijevoza na liječničke preglede i rehabilitaciju pa stoga tužbom potražuje i naknadu imovinske štete na ime putnih troškova osobnog prijevoza na liječničke preglede.

7. Nadalje, tužitelj navodi da se obratio tuženiku u mirnom postupku radi rješavanja odštetnog zahtjeva te je tuženik, priznajući odgovornost svog osiguranika, tužitelju na ime naknade nespornog dijela neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći isplatio iznos od 91.000,00 kn.

8. Na pripremnom ročištu održanom 2.12.2019. tužitelj je naveo kako je uz uništenu kacigu te odjeću i obuću, njemu u predmetom štetnom događaju uništen i mobitel Samsung Galaxy Note 4 pa stoga potražuje i naknadu imovinske štete za uništeni mobitel.

9. U daljnjem tijeku postupka tj. podneskom od 2.6.2021. tužitelj je učinio nespornim da je 29.10.2020. tuženik isplatio tužitelju daljnji iznos naknade štete proizašle iz predmetnog štetnog događaja od 170.000,00 kuna te stoga navodi kako mu pripada i zakonska zatezna kamata na nesporno isplaćeni iznos od 170.000,00 kuna, za razdoblje od 30.5.2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva do 29.10.2020., sa procesnom kamatom od dana podnošenja tog zahtjeva do isplate.

10. Slijedom prethodno navedenog, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom, nakon usuglašavanja svih medicinskih vještaka i provedenog financijskog vještačenja, podneskom od 15.10.2024. godine, tužitelj od tuženika potražuje:

1) naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to:

- po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 460.000,00 kn,

- po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja iznos od 55.000,00 kn,

- po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli iznos od 63.000,00 kn,

- po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 50.000,00 kn,

odnosno ukupno s osnova neimovinske štete iznos od 628.000,00 kn, umanjeno za nesporno isplaćenih 91.000,00 kn (u mirnom postupku) i tijekom ovog parničnog postupka - dana 29.10.2020. nesporno isplaćenih 170.000,00 kn, dakle daljnji iznos od 367.000,00 kn / 48.709,27 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 30.5.2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate;

2) naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja u kući u iznosu od 6.944,19 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 30.5.2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate;

3) naknadu imovinske štete za dospjelu trajnu tuđu pomoć i njegu, za razdoblje od 02.07.2019.g. konca rujna 2024.g. u iznosu od 4.210,17 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog dospjelog mjesečnog iznosa rente do isplate; 4) naknadu imovinske štete – rente s naslova tuđe pomoći u mjesečnom iznosu od 76,04 EUR počev od 1.10.2024. pa ubuduće, time da dospjele, a neisplaćene obroke rente tuženik isplati odjednom s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, a buduće iznose rente kako budu dospijevali, a najkasnije do svakog 5-tog u mjesecu;

5) naknadu imovinske štete za uništene stvari u iznosu od 2.123,56 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom od 30.5.2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate; 6) naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu za razdoblje od rujna 2016. do svibnja 2019. (izuzev mjeseca travnja i kolovoza 2017.) u iznosu od 4.940,69 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog utuženog iznosa izgubljene zarade do isplate;

7) naknadu imovinske štete na ime putnih troškova odlaska liječniku u iznosu od 6.129,40 EUR-a sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe do isplate; 8) isplatu iznosa od 6.213,85 EUR-a (na ime zakonskih zateznih kamata obračunatih na nesporno isplaćeni iznos od 170.000,00 kuna za razdoblje od 30.5.2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do 29.10.2020. kada je plaćen iznos od 170.000,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31.5.2021. do isplate (tzv. procesne kamate),

sve uz naknadu parničnog troška tužitelju sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

11. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimacije i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i proizašle štetne posljedice. Nadalje, tuženik ne spori da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede pobliže opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, ali smatra da su njihove posljedice, zahvaljujući pravilnim liječničkim tretmanima, većim dijelom regradirale pa je tako kod tužitelja zaostalo smanjenje životnih aktivnosti od 35%, naruženje srednjeg stupnja te je tužitelj trpio određene fizičke bolove i strah i imao potrebu za tuđom pomoći i njegom, ali se tuženik protivi postavljenoj visini tužbenog zahtjeva, zbog već isplaćenih 91.000,00 kn u mirnom postupku na ime neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tuženik se protivi dijelu tužbenog zahtjeva s naslova postavljene doživotne rente za trajnu tuđu pomoći i njegu druge osobe, kao neosnovanom u cijelosti, smatrajući da ista, prema priležećoj medicinskoj dokumentaciji i zdravstvenom stanju tužitelja, tužitelju nije potrebna. Također, tuženik se u cijelosti protivi i dijelu tužbenog zahtjeva s naslova imovinske štete za uništene stvari - kacigu, odjeću i obuću tužitelja, smatrajući da ista ničim nije dokazana. Isto tako, tuženik smatra da su zatraženi putni troškovi osobnog prijevoza na liječničke preglede, rehabilitacije i dr. paušalno zatraženi. Protivi se visini tužbenog zahtjeva za izgubljenu zaradu. Tuženik, nadalje, osporava utuženi tijek kamata, smatrajući da zatezne kamate ne mogu teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, već od dana kada nastane šteta, odnosno kada tužitelju završi liječenje.

12. U daljnjem tijeku postupka, tj. na pripremnom ročištu održanom 2.12.2019. tuženik je učinio nespornom uzročnu vezu između ozljeđivanja tužitelja u predmetnom štetnom događaju i tužiteljevog bolovanja i izgubljene zarade. Osporio je osnov i visinu imovinske štete za uništeni mobitel jer u zapisniku o očevidu nije zabilježeno da bi išta od tužiteljevih stvari bilo uništeno, a uz tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu, osporio je i zatraženi tijek kamata za imovinsku štetu za tuđu pomoć i uništene stvari. Također je istaknuo kako je u mirnom postupku tužitelju isplaćena naknada imovinske štete za izgubljenu zaradu u neto iznosu od 24.000,66 kn, za period od srpnja 2015. do kolovoza 2016. godine, a što je tužitelj učinio nespornim na istom ročištu.

13. Zaključno, tuženik, osporava i visinu tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa od 261.000,00 kn / 34.640,65 EUR (91.000,00 kn isplaćenih u mirnom postupku + 170.000,00 kn isplaćenih u tijeku ovog parničnog postupka dana 29.10.2020) te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

14. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: medicinsku dokumentaciju tužitelja, zapisnik o očevidu od 18.07.2015., presudu o kaznenom nalogu poslovni broj K- 963/15-3 od 17.11.2015. Općinskog suda u Novom Zagrebu, situacijski plan (skicu lica mjesta predmetne prometne nesreće), bolničku prijavu od 20.07.2015. za tužitelja, fotoelaborat predmetne prometne nesreće, dopis tuženika od 15.11.2016., potvrde i izvješća o tužiteljevoj privremenoj nesposobnosti za rad, obračune isplaćenih plaća/ naknada plaća tužitelju za razdoblje od rujna 2016. do veljače 2017. te od siječnja 2019. do svibnja 2019., izvješća o tužiteljevoj privremenoj nesposobnosti za rad, gotovinski račun 135/PP01/01 od 4.2.2014., ponudu M 168 od 27.11.2019., potvrde tužiteljevog liječnika opće medicine dr. ŠDR od 4.10.2019. i 16.5.2024., račun za mobitel broj [broj telefona]POSL1-1 od 7.4.2015., odštetni zahtjev od 30.5.2016. s povratnicom, dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 10.5.2023., proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. BD, specijalistu kirurgu-traumatologu te dokaz usmenim očitovanjem medicinskog vještaka dr. BD, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miljenku Franiću, specijalistu ortopedu i dr. ĐDR, specijalistu neurologu te dokaz usmenim očitovanjem navedenih vještaka, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. OD, specijalistu ortopedu, dr. Davorki Paladino, specijalistu neurologu i dr. Gordanu Makariću, specijalistu psihijatru, proveden je dokaz usmenim usuglašavanjem svih medicinskih vještaka, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., saslušan je tužitelj, izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-963/15 sa fotoelaboratom predmetne prometne nesreće te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

15. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,84/08, 96/08 ,123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

16. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost, uzročna veza između ozljeđivanja tužitelja u predmetnom štetnom događaju i tužiteljevog bolovanja i izgubljene zarade te činjenica da je tuženik tužitelju na ime neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja isplatio iznos od 261.000,00 kn / 34.640,65 EUR (91.000,00 kn isplaćenih u mirnom postupku + 170.000,00 kn isplaćenih u tijeku ovog parničnog postupka dana 29.10.2020).

17. Među strankama je sporno pripada li tužitelju naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete za tuđu pomoć preko nesporno isplaćenog iznosa od 261.000,00 kn / 34.640,65 EUR. Nadalje, sporan je osnov i visina tužbenog za rentu s osnova tuđe pomoći i njege, osnov i visina tužbenog zahtjeva za imovinsku štetu za uništene stvari i putne troškove osobnog prijevoza liječniku te visina tužbenog zahtjeva za imovinsku štetu za izgubljenu zaradu. Sporan je i zatraženi tijek zatezne kamate, kao i visina dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu obračunatu na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 170.000,00 kn.

18. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja u kući te za rentu s osnova tuđe pomoći i njege proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. BD, kirurgu

– traumatologu sa zadatkom da vještak, na temelju pregleda tužitelja i medicinske dokumentacije u spisu, utvrdi koje je ozljede tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju te se očituje o intenzitetu i trajanju fizičkih boli i straha koje je tužitelj trpio zbog ozljeđivanja u predmetnom štetnog događaju, stupnju smanjenja životne aktivnosti tužitelja, da li je kod tužitelja nastupilo naruženje te ukoliko jest u kojem stupnju, o potrebi pružanja tuđe pomoći i njege te opsegu iste, kao i da li je tužitelju potrebna trajna tuđa pomoć i njega te ukoliko jest od kada i za što mu je potrebna, sve kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

19. Medicinski vještak dr. BD izradio je svoj vještački nalaz i mišljenje dana 11.2.2022. godine. Tužitelj i tuženik su isticali prigovore na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. BD te se vještak usmeno očitovao na prigovore stranaka na ročištu za glavnu raspravu održanom 6.10.2020. godine. Nakon usmenog očitovanja medicinskog vještaka dr. BD tužitelj je ustrajao kod prigovora na njegov nalaz i mišljenje te je predložio provođenje novog medicinskog vještačenja po vještaku ortopedu i neurologu navodeći kako iz samog vještačenja dr. BD i njegovog usmenog očitovanja proizlazi da kod tužitelja kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnog događaju postoje i neurološke posljedice, koje je vještak dr. BD djelomično ocijenio u svom nalazu i mišljenju, a tužitelj smatra da vještak dr. BD kao kirurg – traumatolog nije mjerodavan za ocijene neuroloških posljedica.

20. Zbog sumnje u pravilnost vještačkog mišljenja vještaka dr. BD, obzirom da ovaj sud smatra da on kao vještak kirurg-traumatolog nije usko specijaliziran za ocjenu neuroloških posljedica koje tužitelj trpi uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, a koje posljedice je vještak dr. BD ocijenio u svom vještačkom nalazu i mišljenju (što je sud utvrdio uvidom kako u njegov pisani nalaz i mišljenje od 11.2.2020. godine, tako i na temelju njegovog usmenog očitovanja od 6.10.2020. godine u kojem je izričito naveo da tužitelj kao posljedicu ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju oštećenja živaca medijanusa i radijalisa lijeve ruke te da su u ocjenu smanjenja životnih aktivnosti tužitelja uključene i posljedice zbog prijeloma lijeve podlaktice i djelomičnog oštećenja živca medijanusa), ovaj sud je, sukladno čl. 261. st. 3. ZPP-a te uzimajući u obzir da uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju tužitelj ima i neurološke posljedice, odredio provođenje novog medicinskog vještačenja po stalnim sudskim vještacima dr. Miljenku Franiću, ortopedu i dr. ĐDR, neurologu, sa istim zadatkom vještačenja koji je bio određen i medicinskom vještaku dr. BD.

21. Svoj pisani nalaz i mišljenje medicinski vještaci dr. Franić i dr. Bošnjak Pašić izradili su 19.4.2021. godine. Tužitelj je u cijelosti prihvatio njihov pisani nalaz i mišljenje, dok mu je tuženik prigovorio u cijelosti. Medicinski vještaci dr. Franić i dr. Bošnjak Pašić usmeno su se očitovali na prigovore tuženika, istaknute na njihov pisani nalaz i mišljenje, na ročištu za glavnu raspravu održanom 6.9.2022. godine, a na istom tom ročištu zbog bitnog razilaženja u pisanim nalazima i mišljenjima medicinskog vještaka dr. BD od 11.2.2020. godine i vještaka i dr. Franića i dr. Bošnjak Pašić o 19.4.2021. godine, sud je proveo dokaz usuglašavanjem medicinskih vještaka dr. BD te dr. Franića i dr. Bošnjak Pašić, ali vještaci nisu usuglasili svoje nalaze i mišljenja već su vještaci dr. Franić i dr. Bošnjak Pašić u cijelosti ostali kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 19.4.2021., a vještak dr. BD u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 11.2.2020. godine.

22. Obzirom da vještaci dr. BD, dr. Bošnjak Pašić i dr. Franić nisu usuglasili svoje vještačke nalaze i mišljenja, to je ovaj sud na temelju čl. 261 st. 2. i 3. ZPP-a, usvojio prijedlog tuženika za provođenjem novog (trećeg) medicinskog vještačenja po vještacima kirurgu ili ortopedu te neurologu, kao i prijedlog tužitelja za provođenjem psihijatrijskog vještačenja, obzirom da su u svom nalazu i mišljenju od 19.4.2021. vještaci dr. Franić i dr. Bošnjak Pašić, iznijeli mišljenje da zbog zaostalih čestih ružnih snova i buđenja noću te prisjećanja na štetni događaj, kod tužitelja u obzir dolazi provesti i vještačenje po vještaku psihijatru. Novo (treće) medicinsko vještačenje sud je povjerio vještaku dr. OD - ortopedu, dr. Davorki Paladino – neurologu te dr. Gordanu Makariću psihijatru.

23. Sud ističe kako su neosnovani tuženikovi prigovori da je tužitelj bio prekludiran za predlaganje dokaza psihijatrijskim vještačenjem, obzirom da taj dokazni prijedlog nije postavio do zaključenja prethodnog postupka. Naime, sud ističe da je tužitelj dokazni prijedlog za provođenjem medicinskog vještačenja predložio već u tužbi, bez navođenja pojedinih specijalnosti medicinskih vještaka, time da su se na ročištu održanom 2.12.2019. godine punomoćnici stranaka usuglasili da se vještačenje povjeri jednom vještaku kirurgu ili ortopedu. Međutim, u situaciji kada su vještaci dr. Franić i dr. Bošnjak Pašić u svom nalazu i mišljenju od 19.4.2021. godine, nakon što su pregledali tužitelja, naveli da smatraju da u obzir dolazi provođenje i vještačenja po vještaku psihijatru te uzimajući u obzir činjenicu da niti tužitelj niti njegov punomoćnik nisu medicinski stručnjaci (tužitelj je tehničar za mehatroniku, kako to proizlazi iz njegovih osobnih podataka danih sudu prilikom iskaza tužitelja danog na ročištu za glavnu raspravu održanog 21.9.2022. godine, a tužiteljev punomoćnik je odvjetnik), a nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. Franića i dr. Bošnjak Pašić izrađen je nakon zaključenja prethodnog postupka, to ovaj sud smatra da je tužitelj, sukladno čl. 299 st. 2. ZPP-a, bio ovlašten predložiti medicinsko vještačenje po specijalistu psihijatru.

24. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 05.06.2023. godine medicinski vještaci dr. Paladino, dr. OD i dr. Makarić su, na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju tužitelja te pregleda tužitelja, utvrdili da je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi kao vozač motocikla u sudaru sa dostavnim vozilom te da je u toj prometnoj nezgodi zadobio slijedeće ozljede:

- prijelom desne bedrene kosti

- kompartment sindrom desne natkoljenice

- unutarzglobni prijelom desne bedrene kosti

- višeiverni prijelom donjeg dijela lijeve bedrene kosti

- otvoreni prijelom lijeve podlaktice

- višeiverni prijelom desne nadlaktične kosti

- prijelom desne gležanjske kosti

- prijelom 5. grudnog kralješka, krvni podljev uz kralješnicu, otvoreni spinalni kanal

- natučenje oba pluća

- natučenje trbuha.

25. Vještaci su, nadalje, naveli da je tužitelj u cijelosti provodio upute liječnika, kao i da iz medicinske dokumentacije nisu vidljive ozljede ili bolesti koje bi bile od utjecaja na ocjenu u ovom predmetu, kao i da iz liječničke potvrde tužiteljevog liječnika primarne zdravstvene zaštite od 04.10.2019. godine proizlazi da tužitelj prije predmetnog štetnog događaja nije imao bolesti niti ozljeda istovjetnih organa ili organskih sustava. Opisali su brojne ožiljke koje su posljedica predmetnog ozljeđivanja odnosno operacija kojima su sanirane ozljede iz predmetnog štetnog događaja.

26. Vještaci su, nadalje, utvrdili da su uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, kod tužitelja s ortopedsko traumatološkog motrišta zaostale trajne posljedice u vidu:

- stanja nakon prijeloma 5. grudnog kralješka s posljedičnom kifozom grudne kralješnice te s povremenim kroničnim bolovima;

- stanja nakon prijeloma distalnog dijela desne nadlaktične kosti koji je operativno liječen, a koji je rezultirao umanjenjem opsega pokreta lijevog lakta u srednjem do teškom stupnju te u vidu umanjenja opsega pokreta desne podlaktice u srednjem stupnju;

- stanja nakon prijeloma lijeve podlaktice koji je operativno liječen, a koji je rezultirao umanjenjem opsega pokreta lijeve podlaktice i ručnog zgloba u srednjem stupnju;

- stanja nakon prijeloma desne bedrene kosti koji je operativno liječen te je rezultirao umanjenjem opsega pokreta desnog koljena u lakom stupnju, s promijenjenom osovinom desnog donjeg ekstremiteta (klinički vidljiv i mjerljiv varus od oko 3°) te s većom mišićnom hernijom u području operativnog reza;

- u vidu stanja nakon prijeloma lijeve bedrene kosti koji je operativno tretiran i koji je konsolidirao u ne anatomskom položaju – valgus. Poradi navedenoga tužitelj je imao i korektivni operativni zahvat osteotomije lijeve bedrene kosti kako bi osovina lijevog donjeg ekstremiteta bila dovedena u normalu. Uslijed više operativnih zahvata zaostala je značajna hipotrofija natkoljene muskulature, umanjenje opsega pokreta lijevog koljena u lakom stupnju uz nestabilnost istoga u frontalnoj ravnini u lakom do srednjem stupnju;

- u vidu ograničenja opsega pokreta desnog gležnja u lakom stupnju.

27. Nadalje, vještaci su utvrdili da zbog ozlijeđivanja u predmetnom štetnom događaju kod tužitelja postoje i trajne posljedice s neurološkog aspekta koje su uzrokovane oštećenjem n. medianusa i n. radialisa lijeve ruke te oštećenjem osjeta dorzuma desnog stopala, kao i da je na psihičkom planu tužitelj razvio simptomatiku PTSP-a. Naime, stav je vještaka da je tužitelj u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz dugotrajno liječenje i zaostale tjelesne posljedice, i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja, time da se aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem po vještaku psihijatru bilježi opisana simptomatika.

28. Mišljenje je medicinskih vještaka dr. Paladino, dr. OD i dr. Makarića da smanjenje životne aktivnosti tužitelja objedinjeno i realno iznosi 65% (s ortopedsko- traumatološkog stajališta 45%, s neurološkog stajališta 13%, s psihijatrijskog stajališta 10%), te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

29. Također, vještaci su utvrdili da je tužitelj pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do 7 dana te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom tužitelj je trpio slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedna. Kod tužitelja je zaostao i kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj.

30. Vještaci su, nadalje, utvrdili da je kao posljedicu ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, tijekom liječenja i rehabilitacije, tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno; srednjeg intenziteta u trajanju od 60 dana ukupno te lakog intenziteta u trajanju od 270 dana ukupno. Bolovi su izraženi u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja i rehabilitacije.

31. Vještaci su, također, utvrdili da kod tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja postoji naruženje srednjeg stupnja zbog laganog šepanja i brojnih ožiljaka koje su opisali u svom vještačkom nalazu.

32. Zaključno, vještaci dr. Paladino, dr. OD i dr. Makarić su naveli kako smatraju da je zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano s posljednjim pregledom fizijatra na dan 02.07.2019 godine.

33. Vještaci dr. Paladino, dr. OD i dr. Makarić su u svom pisanom nalazu i mišljenju ocijenili i opseg tuđe pomoći i njege koja je bila potrebna tužitelju tijekom liječenja u kući, kao i potrebu za trajnom tuđom pomoći i njen opseg, ali navedeno sud nije navodio u ovoj presudi jer taj dio vještačkog nalaza i mišljenja dr. Paladino, dr. OD i dr. Makarić, nije prihvaćen kao usuglašeni dio nalaza i mišljenja svih medicinskih vještaka, a što će kasnije ovom presudom biti obrazloženo.

34. Tužitelj je prihvatio nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. Paladino, dr. OD i dr. Makarića od 05.06.2023., osim u pogledu ocijene naruženja, smatrajući da se radi o naruženju jakog stupnja, dok je tuženik u cijelosti prigovorio istom, osobito prigovarajući da s neurološkog aspekta smanjenje životne aktivnosti tužitelja iznosi 13%, smatrajući da se ocjena vještaka neurologa preklapa s ocjenom vještaka ortopeda u vidu redukcije kretnji desne ruke, odnosno da je ista posljedica dva puta ocijenjena, a što je neprihvatljivo, pri čemu napominje da o ozljedi živaca postoji samo jedan EMNG nalaz. Također prigovara i ocijeni vještaka psihijatra o smanjenju životne aktivnosti tužitelja sa psihijatrijskog aspekta od 10% obzirom da iz priložene medicinske dokumentacije proizlazi da tužitelj nije bio upućen psihijatru, dakle da očigledno nije postojala potreba za liječenjem tužitelja kod psihijatra nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

35. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 09.05.2024. godine proveden je dokaz usmenim očitovanjem svih medicinskih vještaka koji su vještačili u ovom parničnom postupku te je proveden dokaz njihovim međusobnim usuglašavanjem.

36. Vještak dr. BD (kirurg-traumatolog) naveo je na ročištu za glavnu raspravu održanom 09.05.2024., da pri izradi svog vještačenja nije uzimao u obzir psihičke tegobe tužitelja, a da je manjim dijelom uzeo u obzir neurološke tegobe te se stoga priklanja ocjeni ukupnog smanjenja životne aktivnosti tužitelja od 65%, koja uključuje neurološke i psihijatrijske tegobe, kako su to u svom nalazu i mišljenju utvrdili vještaci dr. OD, dr. Makarić i dr. Paladino. Vještak dr. Franić (ortoped) je naveo kako se priklanja ocjeni smanjenja životnih aktivnosti tužitelja s ortopedsko-traumatološkog stajališta od 45% iz vještačenja vještaka dr. OD iz razloga što je vještak dr. OD svoj nalaz i mišljenje izradio više od 2 godine nakon njegovog nalaza i mišljenja te je temeljem toga, njegov nalaz vjerodostojan i prihvaća ga u smislu sadašnjeg kliničkog statusa tužitelja.

37. Vještaci dr. Bošnjak Pašić i dr. Paladino (neurolozi) su u svom usmenom očitovanju na ročištu održanom 09.05.2024., očitujući se na prigovore tuženika, navele da s neurološkog aspekta trajne posljedice kod tužitelja, nakon oštećenja živaca ruke i noge, iznose 13%. Pojasnile su da je obzirom na ortopedsko-traumatološke trajne posljedice, došlo do određenog manjeg preklapanja sa neurološkim trajnim posljedicama, što se ispoljilo kod objedinjenja ocjena, koje su u tom dijelu umanjene od aritmetičkog zbroja. Naglasile su da s neurološke strane nisu ocjenjivale posljedice smanjenja opsega pokreta lijeve ruke nego samo oštećenje perifernih živaca lijeve ruke i desnog stopala. Što se tiče prigovora da nije provođeno neurološko liječenje, obrazložile su da se liječenje neuroloških oštećenja kod tužitelja provodilo fizikalnom terapijom i rehabilitacijom i da nekog drugog specifičnog tipa liječenja za navedena neurološka oštećenja nema, već se ona liječe fizikalnom rehabilitacijom. Također, iskazale su da su ozljede odnosno oštećenja živaca utvrđena EMNG pretragom i to 2.10.2015. godine te da su ispadi objektivizirani i u nalazima fizijatra višekratno, tijekom rehabilitacije, kao i u njihovim pregledima (pregledima vještaka neurologa) za potrebe ovog postupka, ističući da su oba vještaka neurologa osobno klinički neurološki pregledali tužitelja.

38. Vještak dr. Makarić (psihijatar) je u svom usmenom očitovanju na ročištu održanom 09.05.2024., na prigovor tuženika iz podneska od 27.9.2023. godine u odnosu na ocjenu trajnih posljedica s psihijatrijskog stajališta, naveo da je točno da se tužitelj nije liječio kod psihijatra, ali da je psihičke tegobe tužitelja, proizašle iz predmetnog štetnog događaja, utvrdio prilikom osobnog pregleda tužitelja u svrhu ovog postupka. Napomenuo je da nije neuobičajeno da osobe koje su politraumatizirane, kao što je bio tužitelj u predmetnom štetnom događaju, ne prepoznaju psihičku simptomatiku, a istu ne prepoznaju niti liječnici koji ga liječe od navedene politraume. Svoju ocjenu trajnih posljedica s psihijatrijskog stajališta od 10%, vještak psihijatar smatra primjerenom te je obrazložio da se ista temelji na analizi dinamike štetnog događaja, tijeka liječenja te konačno i odlučno, osobnog pregleda tužitelja po vještaku, naglasivši da se ocjena smanjenja životnih aktivnosti tužitelja s psihijatrijskog gledišta odnosi isključivo na predmetni štetni događaj, a utvrđena je danom pregleda tužitelja, time da nije imao uvid u eventualnu medicinsku dokumentaciju tužitelja prije predmetnog štetnog događaja niti zdravstveni karton tužitelja već samo u liječničku potvrdu od 4.10.2019. godine koja prileži spisu, pri čemu je naglasio da mu je tužitelj pri pregledu rekao da prije predmetnog štetnog događaja nije imao psihičkih tegoba.

39. Nakon usmenih očitovanja pojedinih medicinskih vještaka koja su prethodno navedena, svi medicinski vještaci koji su vještačili u ovom parničnom postupku (vještaci dr. BD, dr. Franić, dr. Bošnjak Pašić, dr. OD, dr. Makarić i dr. Paladino) ponovno su pregledali cjelokupnu medicinsku dokumentaciju tužitelja koja prileži spisu te svoje vještačke nalaze i mišljenja te su nakon ponovljenog pregleda kompletne medicinske dokumentacije tužitelja te svih nalaza i mišljenja, suglasno iskazali da su kod tužitelja zaostale trajne posljedice u omjeru od ukupno 65%, s ortopedsko-traumatološkog motrišta, neurološkog motrišta i psihijatrijskog motrišta. Nadalje, svi medicinski vještaci suglasno su iskazali da na ortopedsko-traumatološke posljedice kod tužitelja otpada 45% smanjenja životnih aktivnosti, na neurološke posljedice 13%, a na psihijatrijske posljedice 10%, međutim, obzirom da nema aritmetičkog zbrajanja, ukupno smanjenje životnih aktivnosti tužitelja iznosi 65%. Također, svi medicinski vještaci, nakon uvida u kliničko stanje tužitelja na ročištu održanom 09.05.2024., suglasno su utvrdili da je kod tužitelja prisutno naruženje u srednjem stupnju, obrazlažući da je tužitelj u sudnicu ušao bez značajnog šepanja, da je na pregledu kod vještaka dr. OD tužitelj, unutar ordinacije, lagano šepao, kao što je lagano šepao i na ročištu 09.05.2024. prilikom ulaska u sudnicu, te svi medicinski vještaci smatraju da lagano šepanje sa svim ožiljcima tužitelja, koje su opisali u svojim nalazima, predstavlja naruženje tužitelja u srednjem stupnju. U pogledu ocjene straha, svi medicinski vještaci usuglasili su se da je tužitelj trpio strah u trajanju i intenzitetu kako je to utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka dr. OD, dr. Paladino i dr. Makarića od 5.6.2023. godine i to stoga što je vještak psihijatar upravo po svojoj specijalizaciji mjerodavan kako za ocjenu psihičkih tegoba odnosno trajnih posljedica predmetnog štetnog događaja s psihičkog aspekta, tako i za ocjenu straha. Također, nakon ponovnog uvida u spis i medicinsku dokumentaciju tužitelja, svi medicinski vještaci su suglasno iskazali da je tužitelj trpio fizičke boli trajanja i intenziteta kako je to utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka dr. OD, dr. Paladino i dr. Makarića od 5.6.2023. godine. Nadalje, svi medicinski vještaci su glede trajne tuđe pomoći suglasno iskazali da je tužitelju trajna tuđa pomoć potrebna od 2.7.2019. godine u ukupnom opsegu od 4 sata tjedno obzirom da je na taj dan tužitelj pregledan po fizijatru te se radi o zadnjem medicinskom dokumentu koji su imali na uvid te se može smatrati da je s datumom 2.7.2019. godine zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano te da mu od tada treba trajna tuđa pomoć za obavljanje težih poslova u smislu podizanja, premještanja, nošenja tereta u kućanstvu, u odlasku u kupovinu te kod poslova koji zahtijevaju čučanje, saginjanje, klečanje. Zaključno, svi medicinski vještaci su suglasno iskazali da se ocjena tuđe pomoći koja je bila potrebna tužitelju, tijekom liječenja i rehabilitacije, treba uzeti u opsegu i trajanju kako je specificirana u nalazu i mišljenju vještaka dr. BD, obzirom da je isti tu tuđu pomoć ocijenio na najadekvatniji način, u smislu točnih datuma potrebe tuđe pomoći.

40. Tužitelj nije imao primjedbi niti prigovora na usuglašeni nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. BD, dr. Franića, dr. Bošnjak Pašić, dr. OD, dr. Makarića i dr. Paladino dan na ročištu za glavnu raspravu održanom 09.05.2024. godine, dok je tuženik naveo kako i nadalje prigovara svim medicinskim nalazima i mišljenjima koji su izrađeni u ovom parničnom postupku te prigovara usuglašenom nalazu i mišljenju svih medicinskih vještaka, a osobito prigovara nalazu i mišljenju te usmenom očitovanju vještaka psihijatra dr. Makarića, obzirom da u spisu ne prileži nikakva psihijatrijska medicinska dokumentacija tužitelja, niti je vještak psihijatar dr. Makarić na uvid imao zdravstveni karton tužitelja, tako da tuženik smatra da bez ijednog psihijatrijskog nalaza i bez uvida u zdravstveni karton tužitelja, psihijatrijski vještak dr. Makarić nije mogao znati je li tužitelj imao ikakvih psihičkih poteškoća prije predmetnog štetnog događaja. Slijedom navedenog tuženik je predložio da se u ovom parničnom postupku provede novo medicinsko vještačenje po Medicinskom fakultetu u Zagrebu te je ustrajao kod dokaznog prijedloga da se pribavi zdravstveni karton tužitelja.

41. Sud nije obvezao tužitelja na dostavu zdravstvenog kartona jer prema čl. 25. st.1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 169/04) pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja, a osim navedenog sud ističe kako spisu prileži liječnička potvrda tužiteljevog liječnika primarne zdravstvene zaštite dr. ŠDR, od 4.10.2019. (list 248 spisa) iz koje proizlazi da je predmetni štetni događaj od 18.7.2015. godine evidentiran u zdravstvenom kartonu tužitelja, kao i da je iz zdravstvenog kartona, također, vidljivo da prije tog datuma nije bilo ozljeda niti bolesti istovjetnih organa niti organskih sustava. Dakle, iz spomenute liječničke potvrde od 4.10.2019., koju je tužiteljeva liječnica primarne zdravstvene zaštite izdala na temelju uvida u tužiteljev zdravstveni karton, utvrđeno je da prije štetnog događaja od 18.7.2015. godine tužitelj nije imao ozljede niti bolesti istovjetnih organa niti organskih sustava koji su mu ozlijeđeni u predmetnom štetnom događaju.

42. Međutim, kako u liječničkoj potvrdi od 4.10.2019. godine nije izričito navedeno je li tužitelj prije predmetnog štetnog događaja imao ikakvih psihičkih tegoba, a što je relevantna činjenica za ocjenu pravilnosti vještačkog nalaza i mišljenja vještaka psihijatra, to je ovaj sud raspravnim rješenjem od 09.05.2024. obvezao tužitelja da u roku 8 dana dostavi potvrdu liječnika primarne zdravstvene zaštite u kojoj će biti izričito navedeno je li, prema uvidu u zdravstveni karton tužitelja, tužitelj imao ikakvih psihičkih tegoba prije predmetnog štetnog događaja tj. prije18.7.2015.godine.

43. Tužitelj je udovoljio rješenju suda od 09.05.2024. te u prilogu podneska od 16.05.2024. dostavio liječničku potvrdu svoje liječnice primarne zdravstvene zaštite dr. ŠDR od 16.5.2024. godine (list 479 spisa), iz koje potvrde proizlazi da je predmetni štetni događaj od 18.7.2015. godine evidentiran u zdravstvenom kartonu tužitelja, kao i da u zdravstvenom kartonu tužitelja prije navedenog štetnog događaja nije bilo nikakvih psihičkih poteškoća. Dakle, iz spomenute liječničke potvrde od 16.5.2024., koju je tužiteljeva liječnica primarne zdravstvene zaštite izdala na temelju uvida u tužiteljev zdravstveni karton, utvrđeno je da prije štetnog događaja od 18.7.2015. godine tužitelj nije imao nikakvih psihičkih poteškoća.

44. Ovaj sud je prihvatio zajednički usuglašeni vještački nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. BD, dr. Franića, dr. Bošnjak Pašić, dr. OD, dr. Makarića i dr. Paladino dan na ročištu za glavnu raspravu održanom 09.05.2024. godine jer smatra da su navedeni vještaci zajednički, stručno, jasno i precizno odgovorili na sve primjedbe stranaka, da je njihovo usuglašeno mišljenje dano u skladu s pravilima medicinske znanosti i vještine, objektivno te da su istim, sukladno čl. 261. st. 3. ZPP-a, otklonili proturječnosti između svojih vještačkih nalaza i mišljenja, pri čemu sud naglašava kako smatra da je po svim medicinskim vještacima usuglašena ocjena smanjenja životne aktivnosti tužitelja od 65% dana uzimajući u obzir cjelovitost funkcioniranja organizma tužitelja, obzirom da se radi o smanjenju životne aktivnosti s ortopedsko-traumatološkog motrišta, neurološkog motrišta i psihijatrijskog motrišta, pri čemu su vještaci prethodno obrazložili da na ortopedsko-traumatološke posljedice kod tužitelja otpada 45% smanjenja životnih aktivnosti, na neurološke posljedice 13%, a na psihijatrijske posljedice 10%, što bi dakle, iznosilo 68 %, iz čega pak proizlazi da vještaci svoju usuglašenu ocjenu nisu dali na temelju pukog aritmetičkog zbrajanja već sagledavajući funkcioniranje organizma tužitelja u cjelini. Sud, također, ističe, da su svi navedeni medicinski vještaci osobno klinički pregledali tužitelja te im taj pregled, uz priležeću medicinsku dokumentaciju daje cjelovitu sliku zdravstvenog stanja tužitelja, odnosno štetnih posljedica koje su kod tužitelja nastale uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Pri tome sud ističe kako smatra da su medicinski vještaci pravilno u svom usuglašenom mišljenju svoju (prethodno navedenu) zajedničku usuglašenu ocjenu smanjenja životnih aktivnosti tužitelja, tužiteljevog naruženja, intenziteta i trajanja fizičkih boli i straha koje je tužitelj pretrpio te potrebne tuđe pomoći i njege tijekom liječenja, kao i trajne tuđe pomoći, donijeli prema zdravstvenom stanju tužitelja, kao konkretnog oštećenika iz predmetnog štetnog događaja, uzimajući u obzir težinu ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju i posljedice koje je tužitelj trpio i trpi uslijed tih ozljeda, a nakon što su ponovno brižljivo analizirali svu u spisu priležeću medicinsku dokumentaciju tužitelja.

45. Također, u odnosu na prigovor tuženika kako je vještak psihijatar dr. Makarić svoju ocjenu smanjenja životne aktivnosti tužitelja s psihičkog aspekta dao bez ijednog liječničkog nalaza psihijatra sud ističe kako je vještak psihijatar dr. Makarić potvrdio u svom usmenom očitovanju od 09.05.2024.da se tužitelj nije liječio kod psihijatra, ali da je psihičke tegobe tužitelja, proizašle iz predmetnog štetnog događaja, utvrdio prilikom osobnog pregleda tužitelja u svrhu ovog postupka, pri čemu je naglasio da nije neuobičajeno da osobe koje su politraumatizirane, kao što je bio tužitelj u predmetnom štetnom događaju, ne prepoznaju psihičku simptomatiku, a istu ne prepoznaju niti liječnici koji ga liječe od navedene politraume. Ovaj sud smatra da je kod tužitelja upravo riječ o takvoj situaciji obzirom da je isti stradao u dobi od 30 godina (rođen je 1985., a štetni događaj se dogodio 2015.) te da je u toj mladoj životnoj dobi tužitelju bilo bitno primarno liječiti svoje somatske odnosno fizičke tegobe kako bi mogao hodati i upotrebljavati obje ruke (obzirom da su mu u predmetnom štetnom događaju ozbiljno ozlijeđene obje noge i obje ruke te prsna kralježnica, pluća i trbuh). Stav je ovog suda da pri teškim tjelesnim ozljedama kakve je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju isti nije primarno mislio na svoje psihičke tegobe niti njima pridavao pažnju, iako ih je očito imao, obzirom da je u svom iskazu od 21.9.2022. godine iskazao da je 1000 puta sanjao nesreću, da je to želio potisnuti, ali da nije uspio, da se radi toga nije obraćao psihologu niti psihijatru, već je tražio od svoje liječnice opće prakse tablete za spavanje, ali je od njih imao noćne more pa ih je prestao piti. Također, svoje tegobe o ružnim snovima i buđenju noću te prisjećanju na štetni događaj tužitelj je naveo i prilikom pregleda vještaka neurologa dr. Bošnjak Pašić dana 26.03.2021. godine (što je sud utvrdio uvidom u nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. Franića i dr. Bošnjak Pašić od 19.04.2021.) te su navedeni vještaci u svom nalazu i mišljenju naveli da zbog zaostalih čestih ružnih snova i buđenja noću te prisjećanja na štetni događaj, smatraju da u obzir dolazi i provođenje vještačenja po vještaku psihijatru. Uz navedeno, ovaj sud ističe kako iz liječničke potvrde od 16.5.2024. godine proizlazi da prije predmetnog štetnog događaja tužitelj nije imao nikakvih psihičkih poteškoća. Slijedom navedenog ovaj sud smatra da kod tužitelja postoji i smanjenje životne aktivnosti sa psihičkog aspekta upravo kao je to ocijenio vještak psihijatar dr. Makarić iako tužitelj nema psihijatrijsku dokumentaciju.

46. Slijedom svega prethodno navedenog, ovaj sud ističe kako nije našao nedostataka niti proturječnosti u usuglašenom nalazu i mišljenju medicinskih vještaka dr. BD, dr. Franića, dr. Bošnjak Pašić, dr. OD, dr. Makarića i dr. Paladino od 09.05.2024. niti je tuženik svojim prigovorima doveo u sumnju pravilnost tog usuglašenog vještačkog nalaza i mišljenja, radi čega ovaj sud smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a te je stoga odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja po Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pri tome sud ističe kako je tuženik tijekom ovog parničnog postupka prigovarao svim provedenim medicinskim vještačenjima, a nakon usuglašenog vještačkog nalaza i mišljenja svih medicinskih vještaka koji su vještačili u ovom parničnom predmetu ostao je kod svih iznesenih prigovora, ali nije istaknuo nove, konkretne prigovore na taj usuglašeni nalaz i mišljenje od 9.5.2024. godine, kojim su svi medicinski vještaci otklonili ranije prigovore tuženika, slijedom čega ovaj sud smatra da je prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja po Medicinskom fakultetu u Zagrebu usmjeren isključivo na odugovlačenje ovog parničnog postupka te izbjegavanje tuženikove obveze naknade štete tužitelju.

47. Tužitelj je u svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu održanom 21.9.2022. godine iskazao da je u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom desne natkoljenice, bio mu je slomljen desni lakat, lijevo koljeno potpuno zdrobljeno tako da je na njemu imao 4 operacije, bile su mu slomljene obje podlaktične kosti lijeve ruke, time da se radilo o vanjskom prijelomu, napukao mu je 5. kralježak, imao je kontuziju pluća tako da je bio na kisiku te su mu bile natučene prepone.

48. Nadalje je iskazao da svakodnevno osjeća posljedice predmetnog ozljeđivanja jer ima bolove u rukama i nogama, a kod promjene vremena su ti bolovi tako jaki da bi najradije iskočio iz svoje kože. Ne može čučnuti niti kleknuti, sagnuti se može samo djelomično. Ne može do kraja ispružiti desnu ruku, a lijevu ruku ne može zarotirati u punom opsegu. Radi toga, kada tipka na kompjuteru, mora lijevu ruku držati u zraku jer inače ne može normalno tipkati. Isto tako, nema osjeta u desnom stopalu. Također, oslabljena mu je cirkulacija u palcu, kažiprstu i srednjem prstu lijeve ruke, a lijevo koljeno mu je još uvijek slabo. Zadnju operaciju koljena je radio u Klinici za ortopediju u Lovranu radi toga jer mu je to lijevo koljeno stalno bježalo, odnosno lijeva noga mu je stajala ulijevo. Nakon te operacije stanje se malo poboljšalo, os je ravnija, ali koljeno još uvijek nije čvrsto, već nestabilno. Ne može trčati, niti se baviti nogometom niti bilo kojim drugim sportom. Isto tako, nakon ove prometne nesreće nijednu noć se nije normalno naspavao. Budi se svaku noć više puta jer se ne može namjestiti da ga ne bi boljelo. Radi toga što se često budi ponoći, umoran je i nervozan. Također, sigurno je 1000 puta sanjao nesreću, to želi potisnuti, ali nije uspio. Isto tako, više ne može voziti motor jer se ne osjeća sigurno. Automobil vozi, ali pri sudjelovanju u prometu, kad se desi takva prometna situacija u kojoj je on nastradao tj. kad mu iz suprotnog smjera dolazi vozilo koje treba ispred njega skrenuti, nekada nesvjesno zakoči,pa čak i zažmiri zbog straha da se ponovno ne bi dogodila takva nesreća. Vezano uz nesanice te snove vezane uz prometnu nesreću nije se obraćao psihologu niti psihijatru, već je tražio svoju liječnicu opće prakse da mu da neke tablete za spavanje, koje mu je ona propisala, ali od tih tableta je imao noćne more tako da ih je prestao piti. Prije nesreće radio je u tvrtki MMM Agram servis d.d., u kojoj radi i sada, time da je prije radio kao serviser Samsung mobitela, ali nakon ove prometne nesreće, kad se vratio na to isto radno mjesto, nije mogao više postići normu koja se traži za to radno mjesto pa su ga prebacili na mjesto skladištara jer imaju skladište u kojem se nalaze dijelovi za mobitel. Međutim, ni tu nije mogao raditi jer se nije mogao saginjati, tako da je sada na radnom mjestu servisera mrežnih routera.

49. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 21.9.2022. godine ovaj sud je neposrednim opažanjem utvrdio da na lijevoj podlaktici tužitelj ima jedan ožiljak sa vanjske strane podlaktice, nepravilnog tj. vijugavog oblika, duljine oko 14 cm, širine oko 3-4 mm, sa vidljivim postoperativnim šavovima, koji je djelomično crvenkaste boje. Također, sa gornje strane lijeve podlaktice postoji ožiljak duljine oko 12 cm, sa vidljivim postoperativnim šavovima te još jedan ožiljak polukružnog oblika sa vidljivim postoperativnim šavovima, a između ta dva ožiljka vidljivo je da je tkivo lijeve podlaktice udubljeno te tužitelj navodi da je na tom mjestu, gdje se nalazi udubljenje, kost izašla van, prema onome što su mu rekli u bolnici.

50. Također, neposrednim opažanjem sud je utvrdio da tužitelj ima ožiljak na desnoj ruci koji se proteže ispod desnog lakta, preko lakta gore prema nadlaktici, duljine oko 18 cm, širine od 2 mm do 7-8 mm, sa vidljivim postoperativnim šavovima te također, postoje dva mala ožiljka sa svake strane desnog lakta.

51. Neposrednim opažanjem sud je, dalje, utvrdio da tužitelj na lijevoj nozi nosi ortozu na koljenu. Nakon što je tužitelj skinuo ortozu, vidljiva su dva velika ožiljka na lijevoj natkoljenici koja se spuštaju uz koljeno, s lijeve i desne strane koljena. Ožiljci su duljine oko 20 cm, time da je jedan ožiljak širine 3-5 mm, a drugi ožiljak širine oko 1 cm; oba ožiljka sa vidljivim postoperativnim šavovima. Na desnoj natkoljenici postoji veliki ožiljak duljine oko 28 cm, širine oko 5 mm, sa vidljivim postoperativnim šavovima. Također, kada tužitelj napne desnu nogu, na desnoj natkoljenici je vidljivo zadebljano tkivo, a tužitelj navodi da je to uslijed toga što mu je puknuo ili prerezan mišić, tako da taj dio tkiva nikada nije tvrd, nego mekan.

52. Tužitelj je iskazao da mu je zbog ožiljaka, koji su posljedica predmetnog ozljeđivanja, jako neugodno jer su svi ti ožiljci veliki i vidljivi u ljetnim mjesecima kada se nose kratki rukavi i kratke hlače. Primijetio je da njegovi kolege s posla te ožiljke gledaju s gađenjem, a isto tako da nepoznati ljudi sa zgražanjem gledaju u te njegove ožiljke. Dogodilo mu se da ga i nepoznati ljudi pitaju od čega su mu ti ožiljci, ali pokušava to potisnuti.

53. Iskaz tužitelja u pogledu posljedica predmetnog ozljeđivanja ovaj sud je prihvatio kao istinit i vjerodostojan obzirom da je tužitelj iskazivao sigurno i uvjerljivo te obzirom da je u tom dijelu njegov iskaz u bitnim činjenicama sukladan usuglašenom nalazu i mišljenju svih medicinskih vještaka. Uz navedeno, sud ističe kako je na temelju svog neposrednog opažanja utvrdio postojanje brojnih postoperativnih ožiljaka kod tužitelja, koji su (kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije tužitelja, zajedničkog usuglašenog nalaza i mišljenja svih medicinskih vještaka te iskaza tužitelja) posljedica operacija koje su bile nužne za saniranje ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju te je stav ovog suda da ti ožiljci, koji su prethodno u ovoj presudi opisani, zajedno sa laganim šepanjem tužitelja predstavljaju naruženje srednjeg stupnja, kao što su to utvrdili i svi medicinski vještaci u svom usuglašenom nalazu i mišljenju, time da je lagano šepanje vidljivo trećima uvijek, dok su opisani ožiljci vidljivi trećima u ljetnim mjesecima kad se nose majice kratkih rukava i kratke hlače. Također, sud ističe kako utvrđena brojnost i izgled opisanih ožiljaka potvrđuje istinitost iskaza tužitelja da mu je neugodno pred drugim ljudima zbog tih ožiljaka, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da mlađe osobe, kao što je tužitelj, koji je u vrijeme predmetnog štetnog događaja imao 30 godina, veću pažnju posvećuju svom vanjskom (fizičkom) izgledu.

54. Slijedom navedenog, na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, usuglašenog nalaza i mišljenja svih medicinskih vještaka i iskaza tužitelja, ovaj sud je utvrdio da je ozljedama (prijelom desne bedrene kosti, kompartment sindrom desne natkoljenice, unutarzglobni prijelom desne bedrene kosti, višeiverni prijelom donjeg dijela lijeve bedrene kosti, otvoreni prijelom lijeve podlaktice, višeiverni prijelom desne nadlaktične kosti, prijelom desne gležanjske kosti, prijelom petog grudnog kralješka, natučenje oba pluća i trbuha) zadobivenim u predmetnom štetnom događaju, povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje ZOO). Naime, u smislu odredbe čl. 19. ZOO-a pravo osobnosti svake osobe je pravo na zdravlje, a do povrede tog prava dolazi kada je osoba bez svoje krivnje hospitalizirana, u više navrata operirana te i nakon hospitalizacije obvezna odlaziti u zdravstvene ustanove liječiti se i provoditi fizikalnu terapiju, kao a što se u konkretnom slučaju desilo tužitelju, uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

55. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je zato raspravljao i utvrđivao činjenice koje su navedene u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševne boli zbog naruženja. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

56. Cijeneći intenzitet i trajanje fizičkih boli, dugotrajnost liječenja, činjenicu da je zbog ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju, tužitelj bio hospitaliziran u KBC Sestre Milosrdnice, na Klinici za kirurgiju od 18.7. do 11.8.2015. godine, od čega je u jedinici intenzivne njege liječen pet dana, da su mu prilikom hospitalizacije prijelomi obje ruke i obje noge liječeni operativno, dakle, imao je više operacija, da je po otpustu kući tužitelj morao nositi ortozu za kralježnicu, da nije smio opterećivati udove, već iste samo pasivno razgibavati uz asistenciju fizioterapeuta, da je rana na desnom laktu tužitelja usporeno zaraštavala, da je došlo do infekcije rane i popuštanja šavova što je zahtijevalo redovito previjanje, da je od 21.09.2015. do 02.11.2015. tužitelj provodio stacionarnu rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, da je nakon toga nastavio s ambulantnom fizikalnom terapijom, da je ponovno hospitaliziran u KBC Sestre Milosrdnice, na Klinici za kirurgiju od 08. do 11. 11.2016. radi odstranjenja osteosintetskog materijala iz lijevog femura, da mu je zbog zaraštavanja prijeloma lijeve bedrene kosti uz angulaciju ulomaka, u Klinici za ortopediju u Lovranu 21.02.2018. godine učinjena korektivna osteotomija bedrene kosti, da je postoperativno dulje hodao s dvije štake, a kasnije s jednom štakom te da je nakon navedene operacije proveo stacionarnu fizikalnu terapiju od 22.3.2019. do 12.4.2019. godine u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, kao i ambulantnu fizikalnu terapiju, da su mu nakon operacija vađeni šavovi, a što su sve neugodnosti pri liječenju; cijeneći intenzitet i trajanje straha, uzimajući u obzir situaciju iz koje je strah potekao (tužitelj je stradao kao vozač motocikla kako to proizlazi iz njegovog iskaza te uvida u kazneni spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-963/15), činjenicu da je tužitelj trpio jaki primarni strah u trenutku samog štetnog događaja, da je nakon toga trpio strah radi ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju i brige za ishod liječenja, te da je kod tužitelja zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj; činjenicu da je tužitelju zbog predmetnog ozljeđivanja trajno smanjena životna aktivnost u opsegu od ukupno 65% te da se to trajno smanjenje životnih aktivnosti tužitelja ogleda: u posljedičnoj kifozi grudne kralježnice i povremenim kroničnim bolovima u istoj nakon prijeloma petog grudnog kralješka, umanjenju opsega pokreta lijevog lakta u srednjem do teškom stupnju te umanjenju opsega pokreta desne podlaktice u srednjem stupnju, umanjenju opsega pokreta lijeve podlaktice i ručnog zgloba u srednjem stupnju, umanjenju opsega pokreta desnog koljena u lakom stupnju s promijenjenom osovinom desnog donjeg ekstremiteta te većom mišićnom hernijom u području operativnog reza, u značajnijoj hipotrofiji natkoljenične muskulature lijeve noge, umanjenju opsega pokreta lijevog koljena u lakom stupnju, nestabilnosti lijevog koljena u frontalnoj ravnini u lakom do srednjem stupnju te u vidu ograničenja pokreta desnog gležnja u lakom stupnju, činjenicu da je tužitelj u trenutku štetnog događaja imao 30 godina, a da danas ima 41 godinu, činjenicu da će uslijed smanjenja životnih aktivnosti koje je posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju morati ulagati pojačane napore u svom svakodnevnom životu i radu dugi niz godina; cijeneći činjenicu da kod tužitelja postoji naruženje srednjeg stupnja, koje se ogleda u laganom šepanju koje je uvijek vidljivo trećim osobama, kao i u brojnim prethodno opisanim ožiljcima u koje je ovaj sud izvršio neposredan uvid, koji ožiljci su vidljivi trećima tijekom ljetnih mjeseci kada se nose kratki rukavi i kratke hlače, činjenicu da je tužitelju neugodno zbog opisanog naruženja, kako to proizlazi iz njegovog iskaza, kao i činjenicu da osobe mlađe životne dobi (tužitelj je stradao u dobi od 30 godina) veću pažnju poklanjaju svom fizičkom izgledu, ovaj sud smatra primjerenom novčanom naknadom na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (po kriterijima pretrpljenih fizičkih boli, pretrpljenog straha, pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja) iznos od 80.000,00 EUR. Pri tome sud ističe da je pri odmjeravanju pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sud vodio računa i o promjeni (povećanju) orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine neimovinske štete koji su usvojeni na II. sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 05.03.2020. i 15.06.2020. godine, a koji izmijenjeni kriteriji se primjenjuju od dana prihvaćanja tj. 15.06.2020. godine, na svim stupnjevima sudovanja.

57. Tužitelj je zatražio i naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu koja mu je bila potrebna tijekom liječenja u kući, rentu s osnove tuđe pomoći, naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu, kao i naknadu imovinske štete za putne troškove liječniku te za uništene stvari.

58. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se, kad je došao iz bolnice nakon predmetne prometne nesreće, nije smio dizati niti sjediti, nije mogao ležati na boku, niti na trbuhu već je ležao samo na leđima. Kako nije mogao sjediti niti dizati se, stavljali su mu pelene. Dva puta tjedno je dolazila patronažna sestra na sat do dva koja je brinula o tome da ne bi dobio rane od ležanja ili osip od pelena te je previjala rane koje je imao, a sve ostalo što se tiče hranjenja, pranja, mijenjanja pelena, pražnjenja guske kada ju imao, sve su to radili njegovi roditelji, a ponekad i brat i šogorica jer svi žive u istoj kući, roditelji i on u prizemlju, a brat i šogorica na katu. Dakle, apsolutno ništa nije mogao sam. Takvo stanje trajalo je oko mjesec i pol dana, kada je otišao na stacionarnu rehabilitaciju u Krapinske Toplice, gdje je bio 5 tjedana. Tamo su ga uspjeli dignuti na noge, ali nije se mogao kretati bez štaka te je isto tako trebao nositi korzet radi napuknuća 5. -tog kralješka. Radi toga mu je, kad je došao doma, i dalje trebala pomoć ukućana koji su mu i dalje pomagali oko odlaska na WC, tuširanja i pranja, dizanja iz kreveta i spuštanja na krevet.

59. Također tužitelj je iskazao da i danas treba pomoć druge osobe i to stoga što ne može obavljati nikakve poslove koji zahtijevaju veći fizički napor. Naime, ne može otići u dućan i nositi veći teret, maksimalno 3 kg, a prije predmetne prometne nesreće je iz dućana mogao nositi primjerice galone vode koje imaju doma, a koji teže 18 kg. Isto tako, ne može obavljati nikakav posao koji zahtijeva premještanje teških predmeta. Primjerice, kad je kupio madrac za spavanje, taj madrac nije mogao sam nositi niti postaviti na krevet, već je za to organizirao prijatelja i brata. Prije prometne nesreće, mogao je i krečio je donji dio njihove kuće tj. prizemlje u kojim živi sa roditeljima, a sada nakon nesreće više to ne može raditi. Ne može stajati na ljestvama jer uvijek osjeća bolove u nogama, a isto tako ne može raditi nikakve poslove koji zahtijevaju saginjanje i čučanje. Također prije predmetne prometne nesreće pomagao je roditeljima u obavljanju poljoprivrednih poslova na njihovom OPG "Đurđek", a nakon predmetnog štetnog događaja ništa od poljoprivrednih poslova ne može raditi.

60. Ovaj sud prihvaća iskaz tužitelja u pogledu potrebe za tuđom pomoći i njegom koja mu je bila potrebna za vrijeme liječenja u kući, kao i u pogledu potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom, obzirom da je tužitelj iskazivao sigurno i uvjerljivo te obzirom da je taj dio njegovog iskaza u bitnim činjenicama u skladu usuglašenim mišljenjem svih medicinskih vještaka od 9.5.2024., a koje je ovaj sud u cijelosti prihvatio, kako je prethodno obrazloženo.

61. Naime, sukladno usuglašenom mišljenju svih medicinskih vještaka od 9.5.2024. proizlazi kako su se svi medicinski vještaci usuglasili da je tijekom liječenja u kući tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u opsegu i trajanju kako je to utvrdio to medicinski vještak dr. BD u svom pisanom nalazu i mišljenju obzirom da ju je isti ocijenio na najadekvatniji način u smislu točnih datuma potrebe tuđe pomoći. Slijedom navedenog, prema pisanom nalazu i mišljenju vještaka dr. BD od 11.2.2020. (koji su u pogledu tuđe pomoći tijekom liječenja u kući usuglašeno prihvatili svi medicinski vještaci), proizlazi da je tuđa pomoć i njega u opsegu 8 sati dnevno bila potrebna tužitelju od otpusta iz KBC Sestara milosrdnica 11.08.2015. do primitka na rehabilitaciju u Krapinske Toplice 21.09.2015. Nakon otpusta iz Krapinskih toplica 02.11.2015. tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć u opsegu od 6 sati dnevno 6 tjedana, u opsegu 4 sata dnevno 6 tjedana, u opsegu 2 sata dnevno 8 tjedana te nastavno u opsegu 1 sat dnevno sve do prijema u Kliniku za ortopediju Lovran 19.02.2018. godine. Nakon otpusta iz Klinike za ortopediju Lovran 27.02.2018., tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu 6 sati dnevno 4 tjedna, u opsegu 4 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 6 tjedana i u opsegu 1 sat dnevno do 02.07.2019. (osim za period boravka u Krapinskim Toplicama od 22.03.2019.- 12.04.2019. godine). Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. BD, također, proizlazi da je tuđa pomoć i njega tužitelju bila neophodna kod održavanja osobne higijene i kretanja u prvoj fazi liječenja, kod odlaska na brojne kontrolne preglede i fizikalnu terapiju, za obavljanje težih kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane i sl.

62. Također, u svom usuglašenom mišljenju od 09.05.2024. svi medicinski vještaci su glede trajne tuđe pomoći suglasno iskazali da je tužitelju trajna tuđa pomoć potrebna u ukupnom opsegu od 4 sata tjedno od 2.7.2019. godine obzirom da je na taj dan tužitelj posljednji put pregledan po fizijatru te se radi o zadnjem medicinskom dokumentu koji su imali na uvid te se može smatrati da je s datumom 2.7.2019. godine zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano te da mu od tada treba trajna tuđa pomoć za obavljanje težih poslova u smislu podizanja, premještanja, nošenja tereta u kućanstvu, u odlasku u kupovinu te kod poslova koji zahtijevaju čučanje, saginjanje, klečanje.

63. Uzimajući u obzir usuglašeni nalaz i mišljenje svih medicinskih vještaka te iskaz tužitelja stav je ovog suda da je tužitelju, nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, tijekom liječenja u kućibila potrebna tuđa pomoć i nestručna njega kod održavanja osobne higijene i kretanja u prvoj fazi liječenja, a dalje kod odlaska na brojne kontrolne preglede i fizikalnu terapiju, za obavljanje težih kućnih poslova, nabavku i pripremu hrane, dok je trajna pomoć druge osobe tužitelju potrebna za sve teške fizičke poslove u smislu podizanja, premještanja, nošenja tereta u kućanstvu te u odlasku u kupovinu, kao i kod poslova koji zahtijevaju čučanje, saginjanje, klečanje.

64. Iz iskaza tužitelja ovaj sud je utvrdio da su mu tuđu pomoć tijekom liječenja u kući pružali njegovi ukućani tj. roditelji, a ponekad i brat i šogorica jer svi žive u istoj kući, kao i da mu oni i danas pružaju tuđu pomoć, što znači da se radi o besplatnoj tuđoj pomoći.

65. Prema čl. 1095. st. 1. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu troškova tuđe pomoći i njege koja mu je bila potrebna uslijed tjelesne ozlijede, a prema čl. 1095. st. 2. ZOO-a na rentu s osnova tuđe pomoći, i onda kada je ta pomoć pružana besplatno tj. od članova obitelji. Ta se naknada određuje prema prilikama i cijenama kakve postoje u mjestu pružanja te pomoći (mjestu prebivališta tužitelja) i to po neto zaradi osobe koja bi, u mjestu u kojem je tuđa pomoć pružana, bila sposobna pružiti takvu uslugu.

66. Također, na temelju čl. 1095. st.1. ZOO-a tužitelju pripada i naknada štete za izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja tj. dok se nalazio na bolovanju i to, kao razlika između prosječnog iznosa neto plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju je primao za vrijeme bolovanja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj: Revd-2720/20 od 17.11.2020.).

67. Među strankama nije sporno da je tuženik u mirnom postupku tužitelju na ime naknade imovinske štete za izgubljenu zaradu u periodu od srpnja 2015.godine do kolovoza 2016. godine isplatio iznos od 24.000,66 kn / 3.194,11 EUR, dok je predmet tužbenog zahtjeva u ovom parničnom postupku naknada imovinske štete za izgubljenu zaradu za razdoblje od rujna 2016. godine do svibnja 2019. godine (izuzev za mjesec travanj i kolovoz 2017. godine), za koji period tuženik tužitelju nije isplatio naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu.

68. Tužitelj je iskazao da je za vrijeme dok je bio na bolovanju, dobivao nižu plaću nego što bi dobivao da je radio, a kojem iskazu ovaj sud poklanja vjeru jer iz provedenog financijskog vještačenja proizlazi izgubljena zarada tužitelja za vrijeme njegovog bolovanja, što će dalje u presudi biti obrazloženo.

69. Iz potvrde Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) od 29.05.2023. godine (list 452-453 spisa) sud je utvrdio:

1. da je u periodu od rujna 2016. do svibnja 2019. tužitelju na teret HZZO-a bila isplaćivana naknada plaće za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) i to:

- za 2016. godinu od 01.09.2016. do 31.12.2016.,

- za 2017. godinu od 01.01.2017. do 10.02.2017. i od 27.10.2017. do 31.12.2017.,

- za 2018. godinu od 01.01.2018. do 31.12.2018. te

- za 2019. godinu od 01.01.2018. do 21.05.2019.,

2. da je tužitelju u spomenutom razdoblju ukupno isplaćeno 94.788,87 kn / 12.580,65 EUR, time da su u potvrdi navedeni i iznosi isplaćenih naknada plaće za svaki pojedini mjesec.

70. Osim perioda navedenih u spomenutoj potvrdi HZZO-a od 29.05.2023., ovaj sud je na temelju uvida u spisu priložena izvješća o tužiteljevoj privremenoj nesposobnosti za rad (list 179 do 206 i 222 do 226 spisa) utvrdio da je tužitelj bio na bolovanju tijekom 2017. godine i u periodu: od 22.05.2017. do 31.05.2017. (izvješće na listu 191 spisa), od 01.06.2017. do 07.06.2027. (izvješće na listu 183 spisa) te od 15.09.2017. do 30.09.2017. (izvješće na listu 188 spisa), dok spisu ne prileže izvješća o tužiteljevom bolovanju odnosno o njegovoj privremenoj nesposobnosti za rad za ožujak i srpanj 2017. godine.

71. Slijedom navedenog, proizlazi kako tužitelj nije dokazao da je bio na bolovanju u ožujku i srpnju 2017.godine (za koje mjesece, između ostalih, potražuje izgubljenu zaradu), a teret dokaza te činjenice je, smatra ovaj sud, upravo na tužitelju pa stoga, imajući u vidu čl. 221.a ZPP-a, ovaj sud zaključuje da tužitelj nije bio na bolovanju u ožujku i srpnju 2017.godine te je stoga stav ovog suda, imajući u vidu čl.1095. st.1. ZOO- a, da tužitelju ne pripada naknada imovinske štete za izgubljenu zaradu za mjesece ožujak i srpanj 2017. godine.

72. Radi utvrđivanja cijene sata tuđe pomoći i njege, visine naknade za pruženu tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja u kući te visine mjesečne rente za tuđu pomoć u utuženom razdoblju, provedeno je financijsko vještačenje po financijskom vještaku Zrinku Ručeviću. Financijsko vještačenje provedeno je i radi utvrđivanja visine izgubljene zarade za vrijeme bolovanja tužitelja, kao i radi izračuna zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 170.00,00 kn, a koje kamate tužitelj potražuje za razdoblje od 30.05.2016., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, do dana plaćanja tog iznosa tj. do. 29.10.2020.

73. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 27.9.2024. financijski vještak je radi utvrđivanja visine potrebne tuđe pomoći tužitelju za vrijeme liječenja u kući (u razdoblju i prema opsegu tuđe pomoći kako je utvrđena u nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. BD od 11.2.2020.) naveo kako je za utvrđivanje visine cijene sata tuđe pomoći i njege, kao odgovarajući izvor podataka koristio prosječna ostvarena primanja NKV radnika u mjestu prebivališta tužitelja ([adresa]) koje pripada u Zagrebačku županiju, iz razloga što poslove pomoći u kući i njege (bez stručne medicinske njege) mogu pružati i nekvalificirane osobe, time da su podaci o prosječnim mjesečnim neto primanjima NKV radnika podaci koji su pribavljeni od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske tj. sa internet stranice Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr/hr/.

74. Na temelju pribavljenih podataka o prosječnim mjesečnim neto primanjima NKV radnika, koje je financijski vještak prikazao po godinama, u razdoblju od 2015. do 2023. godine (na str. 3 svog pisanog nalaza i mišljenja), vještak je nastavno u Tabeli 3 (koja je sastavni dio njegovog nalaza), prikazao kretanje visina cijene jednog sata tuđe pomoći i njege po godinama, izračunate primjenom prosječnog broja radnih sati u mjesecu (174 sata), za razdoblje od 11.8.2015. do 30.9.2024. godine. Nadalje, na temelju podataka o cijeni jednog sata tuđe pomoći i njege, sadržanih u Tabeli 3, vještak je u Tabeli 3a (koja je, također, sastavni dio njegovog vještačkog nalaza) dao izračun ukupnog iznosa naknade po osnovi tuđe pomoći i njege koja je bila potrebna tužitelju tijekom liječenja u kući tj. u razdoblju od 11.8.2015. do 2.7.2019. (dakle, od prvog dana od kojeg je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega do 2.7.2019. godine, kada kod tužitelja počinje potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom) i to na bazi opsega tuđe pomoći i njege koja je utvrđena u nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. BD od 11.2.2020. (koji nalaz i mišljenje su u pogledu tuđe pomoći tijekom liječenja u kući, suglasno prihvatili svi medicinski vještaci), a temeljem kojeg izračuna proizlazi da naknada po osnovi tuđe pomoći i njege tijekom liječenja u kući iznosi ukupno 6.944,19 EUR, time da su pojedini mjesečni iznosi tuđe pomoći dani u stupcu 'k' Tabele 3a koja je sastavni dio nalaza financijskog vještaka.

75. Također, u svom pisanom nalazu i mišljenju financijski vještak je izračunao i mjesečni iznos rente za trajnu tuđu pomoć koja je tužitelju potrebna od 2.7.2019. godine pa nadalje i to prema opsegu tuđe pomoći od 4 sata tjedno, sukladno usuglašenom mišljenju svih medicinskih vještaka. U Tabeli 3b financijski vještak je dao izračun pojedinačnih mjesečnih renti za trajnu tuđu pomoć od 2.7.2019. godine do 30.9.2024. godine te je u svom vještačkom mišljenju utvrdio da naknada po osnovi trajne tuđe pomoći u opsegu od 4 sata tjedno, počevši od 2.7.2019. do konca rujna 2024. godine iznosi ukupno 4.210,17 EUR, time da su pojedini mjesečni iznosi rente za tuđu pomoć u tom razdoblju iskazani u stupcu 'i' Tabele 3b. Nastavno financijski vještak je utvrdio da počevši od 1.10.2024. pa nadalje, na bazi prosjeka posljednjih šest obrađenih mjeseci, mjesečna renta na ime trajne tuđe pomoći iznosi 76,04 EUR.

76. Vezano za izračun izgubljene zarade financijski vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju izračun izgubljene zarade sačinio za period od rujna 2016. do svibnja 2019. godine. Vještak je naveo da je u Tabeli 1, koja je sastavni dio njegovog vještačkog nalaza, sačinio prikaz bruto plaće tužitelja kroz 2 mjeseca (ožujak i travanj 2017.), u kojim mjesecima je tužitelj radio i nije koristio bolovanje. Visina prosječno isplaćene bruto plaće u ta dva mjeseca iznosila je 7.237,50 EUR. Nadalje, financijski vještak je naveo da je iznose pretpostavljenih bruto plaća tužitelja, potrebno, primjenom odgovarajućih stopa poreza i prireza svesti na neto razinu kako bi se od istih mogle oduzeti primljene neto plaće i naknade za bolovanje, temeljem podataka iz obračunskih isplatnih lista plaća / naknada plaća tužitelja kao i podataka HZZO-a (sud ističe kako vještak u nalazu navodi "podataka HZMO-a", ali sud smatra da se radi o omašci u pisanju jer spisu ne prileže ikakvi podaci HZMO-a, a i sam vještak u uvodnom dijelu svog nalaza i mišljenja, kad nabraja dokumentaciju u koju je izvršio uvid za potrebe vještačenja navodi upravo podatke HZZO-a). U skladu s navedenim, financijski vještak je u Tabeli 2 koja je sastavni dio vještačkog nalaza prikazao izračun izgubljene zarade tužitelja u razdoblju od rujna 2016. do svibnja 2019. te je u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza u svom vještačkom mišljenju naveo da je visina izgubljene zarade u neto iznosu u spomenutom razdoblju ukupno 4.940,69 EUR (zbroj pojedinačno konvertiranih iznosa), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'i' Tabele 2 koja je sastavni dio vještačkog nalaza.

77. Tužitelj je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 27.09.2024. godine, a i tuženik je u svom podnesku od 11.11.2024. naveo da nema primjedbi na sam izračun vještaka financijske struke.

78. Ovaj sud smatra da je nalaz i mišljenje financijskog vještaka od 27.09.2024. godine izrađen u skladu s pravilima financijske struke, u pogledu izračuna naknade za tuđu pomoć i njegu na temelju relevantnih podataka Državnog zavoda za statistiku, a u pogledu izgubljene zarade na temelju relevantnih podataka HZZO-a i obračuna isplaćenih plaća/naknada plaća tužitelju. Sud smatra da su nestručnu tuđu pomoć kakva je potrebna tužitelju, umjesto ukućana, mogli pružati i NKV radnici, pa je stoga stav ovog suda da je za izračun cijene sata tuđe pomoći pravilno financijski vještak u svom nalazu i mišljenju, izračunao cijenu sata tuđe pomoći na bazi prosječnih isplaćenih mjesečnih neto plaća NKV radnika u Zagrebačkoj županiji u kojoj se nalazi i mjesto [adresa], u kojem živi tužitelj. Stoga sud u potpunosti prihvaća nalaz i mišljenje financijskog vještaka u dijelu izračuna cijene sata tuđe pomoći i njege, visine naknade za pruženu tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja u kući te visine mjesečne rente za tuđu pomoć. Dio nalaza i mišljenja koji se odnosi na izgubljenu zaradu, ovaj sud prihvaća kao računski točan u najvećem dijelu, osim za izračun izgubljene zarade za mjesec ožujak 2017. u iznosu od 0,12 EUR i mjesec srpanj 2017. u iznosu od 18,80 EUR, budući da ti iznosi ne predstavljaju razliku neto plaće koju bi tužitelj primao da je radio i neto naknade za bolovanje koju je primao, jer kako je prethodno navedeno tužitelj nije dokazao da je bio na bolovanju u ožujku i srpnju 2017. godine niti da je u tim mjesecima primao naknadu za bolovanje. Čak i sam financijski vještak navodi, prije izračuna izgubljene zarade, da je u ožujku 2017. godine tužitelj radio i da nije koristio bolovanje.

79. Kako je na temelju provedenog financijskog vještačenja utvrđeno da naknada imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući iznosi 6.944,19 EUR, to ovaj sud, uzimajući u obzir prethodno obrazložene razloge, smatra da na temelju čl. 1095 st. 1. ZOO-a, tužitelju na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući pripada, upravo, iznos od 6.944,19 EUR.

80. Dakle, na temelju prethodno obrazloženih utvrđenja, ovaj sud smatra da tužitelju pripada naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 80.000,00 EUR te naknada imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u iznosu od 6.944,19 EUR, što ukupno iznosi 86.944,19 EUR. Međutim, kako je među strankama nesporno da je tuženik u mirnom postupku i u tijeku ovog postupka tužitelju na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući, isplatio ukupni iznos od 34.640,65 EUR to ovom presudom, na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući, sud tužitelju, u točki I izreke dosuđuje daljnji iznos od 52.303,54 EUR, dok je iznos od 3.349,92 EUR (do zatraženih 55.653,46 EUR na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja) neosnovan te je za iznos od 3.349,92 EUR sa zateznom kamatom na isti, tužitelj odbijen u točki VIII izreke.

81. Nadalje, kako je na temelju provedenog financijskog vještačenja utvrđeno da visina dospjele rente za tuđu pomoć u razdoblju od 02.07.2019. do 30.09.2024., iznosi ukupno 4.210,17 EUR, to je ovaj sud, uzimajući u obzir prethodno obrazložene razloge, na temelju čl. 1095. st. 2. ZOO-a, u točki III izreke, dosudio tužitelju dospjelu rentu s osnova tuđe pomoći za navedeno razdoblje, u ukupnom iznosu od 4.210,17 EUR, koliko je tužitelj i zatražio tužbenim zahtjevom, time da su svi mjesečni iznosi dospjele rente, također, utvrđeni u točki III izreke, sukladno provedenom financijskom vještačenju.

82. Također, kako iz provedenog financijskog vještačenja proizlazi da visina mjesečne rente za tuđu pomoć, počev od 01.10.2024. pa nadalje iznosi 76,04 EUR, to ovaj sud iz prethodno obrazloženih razloga, na temelju čl. 1095. st. 2. ZOO-a, od 01.10.2024. pa ubuduće, tužitelju, u točki IV izreke, dosuđuje rentu za tuđu pomoć u mjesečnom iznosu od 76,04 EUR, koliko je tužitelj i zatražio tužbenim zahtjevom.

83. Kako tužbenim zahtjevom tužitelj traži izgubljenu zaradu počev od rujna 2016. do svibnja 2019. (izuzev za travanj i kolovoz 2017.), a prethodno je utvrđeno da od cijelog utuženog perioda, tužitelj nije bio na bolovanju samo u mjesecu ožujku i srpnju 2017., to ovaj sud, uzimajući u obzir činjenicu da je tuženik na pripremnom ročištu učinio nespornom uzročnu vezu između ozljeđivanja tužitelja u predmetnom štetnom događaju i tužiteljevog bolovanja i izgubljene zarade te uzimajući u obzir izračun financijskog vještaka, na temelju čl. 1095. st. 1. ZOO-a, u točki VI izreke, tužitelju na ime naknade imovinske štete za izgubljenu zaradu, u razdoblju bolovanja, dosuđuje iznos od 4.921,77 EUR, dok je tužitelj u točki VIII izreke odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu u iznosu od 18,92 EUR (do zatraženih 4.940,69 EUR na ime izgubljene zarade) i zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovanim, pri čemu sud ističe da se odbijeni iznos odnosi na mjesec ožujak 2017.- 0,12 EUR i mjesec srpanj 2017.- 18,88 EUR, što su mjeseci kada tužitelj nije bio na bolovanju.

84. Vezano uz stvari koje su mu uništene u predmetnom štetnom događaju tužitelj je u svom iskazu (na ročištu za glavnu raspravu održanom 21.9.2022.) iskazao da je u trenutku prometne nesreće sa sobom imao dva mobitela; jedan službeni i jedan privatni. Službeni mobitel je preživio nesreću, a privatni mobitel je bio skroz zdrobljen. Taj privatni mobitel je bio Samsung Galaxy Note4. Ne sjeća se točno gdje ga je držao u trenutku nesreće, ili u džepu od hlača ili u džepu od jakne. Taj mobitel je bio nov, ne sjeća se točnog datuma kada ga je kupio, ali zna da ga je kupio u [adresa] i postoji račun za taj mobitel koji je priložio u sudski spis. Tužitelj je, dalje, iskazao da radi u tvrtki MMM Agram servis d.d. koja se, između ostalog, bavi i popravkom mobitela, tako da je pokušao vidjeti je li moguće popraviti uništeni mobitel. Međutim, osim što mu je bio razbijen ekran i oštećeno kućište, bila mu je oštećena i matična ploča, tako da se nisu mogle spasiti niti fotografije, niti podaci pa popravak nije bio isplativ.

85. Tužitelj je nadalje iskazao da mu je osim mobitela, u prometnoj nesreći oštećena i motoristička kaciga. To je bila kaciga marke HJC koju je kupio u Draganićima, u Karlovcu, nešto više od godinu dana prije nesreće, u dućanu Novema Nova. Uz tu kacigu, tada je kupio i rukavice i platio je gotovinom ili karticom. Kaciga je koštala oko 2.600,00 kn i račun za istu je priložio u sudski spis. Kada mu je sud predočio gotovinski račun koji prileži na listu 246 spisa, tužitelj je naveo da je to račun za kacigu i rukavice. Na upit suda što znači naziv kupca "KART", naveo je da ne zna što to znači, u dućanu ga nisu pitali za njegove osobne podatke, možda bi u dućanu znali objasniti što to znači. Objasnio je da je kaciga u prometnoj nesreći bila sva ogrebana i udubljena s prednje strane, da je to kaciga koja ima plastični vizir koji u slučaju sudara odleti jer je tako napravljen, ali taj vizir nakon toga više nije upotrebljiv, a koliko se sjeća, nakon nesreće nije mu niti vraćen. Istaknuo je da se nakon nesreće, oštećena kaciga više ne može upotrebljavati jer joj je oslabljena struktura i više nije sigurna.

86. Također, u nesreći mu je uništena motoristička jakna. Naime, kako je imao vanjski prijelom lijeve ruke, liječnici su mu tu jaknu razrezali kako bi ju mogli skinuti s njega. Tu motorističku jaknu je kupio u Austriji, u Grazu, u dućanu Louis. Platio ju je 300 ili 350 eura. Račun za nju nema, a kupio ju je ili u prosincu 2013. ili u siječnju 2014. godine. To je bila jakna od goroteksa, što znači nepropusna i sa tvrdim štitnicima za kičmu i laktove.

87. Također, tužitelj je, u svom dopunskom iskazu od 15.01.2025. ponovio kako se ne sjeća u kojem džepu je imao ovaj mobitel koji je uništen, da li u džepu od hlača ili u džepu od jakne. Naime, kao što je rekao u svom prethodnom iskazu, sa sobom je imao dva mobitela i niti jedan nije vadio iz džepova nakon nesreće nego je oba ta mobitela izvadio svjedok koji se našao na mjestu nesreće i koji je naveden u zapisniku o očevidu, misli da mu je prezime ĆD. On (svjedok) je sa službenog mobitela, koji nije oštećen u nesreći, nazvao njegovog (tužiteljevog) brata i rekao da se dogodila nesreća.

88. Nadalje, tužitelj je iskazao da je nakon nesreće ležao na trbuhu, glavom prema asfaltu odnosno gledao je u asfalt i osjećao se kao da gori, da mu je taj svjedok nesreće kojeg je spomenuo, govorio da se ništa ne brine da mu je malo ozlijeđena ruka i noga te ga pitao da li da ga okrene na bok, ali mu je on (tužitelj) rekao da ga ne okreće nego da zove hitnu. Nakon toga je pao u nesvijest na neko vrijeme i kad je ponovo došao sebi i dalje je ležao potrbuške na cesti i zna da je pitao gdje je ta hitna, nakon čega je ponovno bio u nekoj polusvijesti, sjeća se da je čuo sirene hitne pomoći i nakon toga se sjeća da se ponovno probudio već kad je dovezen u bolnicu kolima hitne pomoći. Kako je pao sa motora, gdje je bio motor u odnosu na njega nakon nesreće, toga ne sjeća.

89. Također, tužitelj je iskazao kako mu je njegov brat PD rekao, nakon što je u bolnici prebačen sa intenzivne na odjel i kad je s njim mogao koliko toliko normalno razgovarati, da je njemu (tužiteljevom bratu) oba mobitela koja je tužitelj imao sa sobom u predmetnoj prometnoj nesreći dao gospodin ĆD koji je bio svjedok nesreće. Također, brat mu je rekao da je došao na lice mjesta nakon što je njega(tužitelja) već odvezla hitna pomoć te mu je, također, rekao da mu je gospodin ĆD rekao da su mu (tužitelju) na licu mjesta razrezali motociklističku jaknu radi saniranja krvarenja u ruci obzirom se radilo o vanjskom prijelomu te mu je, također, rekao da je policija kacigu i sve njegove(tužiteljeve) uništene stvari stavila na mjesto na cesti na kojem je ostao ležati nakon nesreće, a to je poslije vidio i u fotoelaboratu policije.

90. Kada mu je sud predočio policijski fotoelaborat, tužitelj je naveo da se na fotografijama koje su označene sa brojem F-47 i F-48 vide kaciga, motociklističke rukavice, motociklistička jakna, motorističke čizme i takozvana tank torba, koja se stavlja na rezervoar. Na njoj su pukle kopče kojima se ona fiksira za rezervoar, ali obzirom da je tu torbu dobio na poklon i nema nikakav račun o njezinoj vrijednosti, vrijednost iste ne potražuje u ovom parničnom postupku. Motorističke čizme koje je imao na sebi su mu normalno skinuli i one nisu bile oštećene u predmetnom štetnog događaju, a isto tako misli da nisu bile oštećene niti rukavice, a o oštećenju kacige i motorističke jakne rekao je sve u svom prethodnom iskazu.

91. Sud prihvaća kao istinite i vjerodostojne iskaze tužitelja da su mu u predmetnom štetnom događaju uništeni mobitel, motociklistička jakna i kaciga iz razloga koji slijede u obrazloženju ove presude.

92. Iz presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj K-963/15 od 17.11.2015. sud je utvrdio da je tom presudom okrivljen ĐD, koji je oglašen krivim za izazivanje predmetne prometne nesreće, upravljajući teretnim vozilom "VW Caddy" udario u motocikl kojim je upravljao tužitelj te da je tužitelj od siline udara, preko poklopca motora i prednjeg vjetrobranskog stakla navedenog teretnog vozila odbačen na kolnik. Da se radilo o silovitom udarcu potvrđuju i fotografije oštećenja oba vozila iz policijskog fotoelaborata (koji je sastavni dio kaznenog spisa K-963/15 Općinskog suda u Novom Zagrebu u koji je ovaj sud izvršio uvid), osobito vozila "VW Caddy" (fotografije F-34 do F-38 fotoelaborata). Nakon udarca u poklopac motora i prednje vjetrobransko staklo spomenutog teretnog vozila, tužitelj je prema citiranoj kaznenoj presudi pao na kolnik, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka ĆD od 23.10.2015. (list 57 do 61 kaznenog spisa) te zapisnika o ispitivanju svjedoka HD od 28.10.2015. (list 77 do 79 kaznenog spisa) proizlazi da je tužitelj na kolnik pao na prsa odnosno na trbuh, što potvrđuje istinitost tužiteljevog iskaza danog u ovom parničnom postupku da je nakon nesreće ležao na trbuhu glavom prema asfaltu. Da je tužitelj nakon predmetne prometne nesreće pao na trbuh proizlazi i iz bolničke prijave (list 7 kaznenog spisa) koja je sastavljana na dan štetnog događaja, a u kojoj je, između ostalog, navedeno da je od brojnih ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju, zadobio i natučenje trbuha.

93. Sud vjeruje tužitelju da je imao mobitel u džepu motociklističke jakne ili u hlačama jer je općepoznata činjenica da svaki mlađi čovjek, (kao što je i tužitelj koji je u trenutku štetnog događaja imao 30 godina) ima i sa sobom nosi mobitel kao glavno komunikacijsko sredstvo.

94. Također, ovaj sud ističe kako je životno logičan dio iskaza tužitelja u kojemu je iskazao da je ŽD koji je bio svjedok predmetne prometne nesreće uzeo njegove mobitele na mjestu nesreće te sa tužiteljevog službenog mobitela koji nije oštećen u predmetnoj prometnoj nesreći nazvao tužiteljevog brata. Naime, ŽD je evidentiran u policijskom zapisniku kao očevidac predmetne prometne nesreće, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka ČD (list 55 do 57 citiranog kaznenog spisa) proizlazi da je upravo on tužitelju prvi priskočio u pomoć, pa je životno logično da je on uzeo i tužiteljeve mobitele sa mjesta nesreće.

95. Stav je ovog suda da je u opisanoj dinamici predmetnog štetnog događaja i pada tužitelja, preko poklopca motora i prednjeg vjetrobranskog stakla teretnog vozila ""VW Caddy", na kolnik, na prsa i trbuh, uništen tužiteljev mobitel marke Samsung Galaxy Note 4, a da je tužitelju mobitel uništen utvrdio je i ovaj sud neposrednim opažanjem istog na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 15.1.2025., kada je tužitelj sudu predao na uvid spomenuti mobitel, rekavši da je to njegov mobitel koji je oštećen u predmetnom štetnom događaju te za koji je dostavljen račun u sudski spis. Naime, uvidom u navedeni mobitel sud je neposrednim opažanjem utvrdio da je razbijeno staklo (ekran) mobitela, kućište mobitela je savijeno, ekran se odvaja od kućišta te je vidljivo da je matična ploča mobitela razbijena i udubljena.

96. Nadalje, iskaz tužitelja u pogledu uništene kacige potvrđuju fotografije F49 i F50 policijskog fotoelaborata na kojima se vidi da na kacigi nema plastičnog vizira koji štiti oči (a prema iskazu tužitelja taj vizir je otpao u predmetnoj prometnoj nesreći) te su vidljive brojne ogrebotine, kao i udubljenja na istoj.

97. Stav je ovog suda da se tako oštećena kaciga ne može i ne smije više upotrebljavati i to upravo radi sigurnosti vozača motocikla, konkretno tužitelja, obzirom da kaciga štiti vozača motocikla od ozljeda glave.

98. Iskaz tužitelja da mu je u predmetnom štetnom događaju uništena motociklistička jakna jer je imao vanjski prijelom ruke pa su radi saniranja krvarenja te ruke liječnici odnosno djelatnici hitne pomoći razrezali tu jaknu, ovaj sud također prihvaća kao istinit, obzirom da iz spomenute bolničke prijave od 18.7.2015., a i ostale medicinske dokumentacije tužitelja koja prileži ovom parničnom spisu, proizlazi da je tužitelj zadobio, između ostalih ozljeda, i otvoreni prijelom lijeve podlaktice. Kako je opće poznata činjenica da otvoreni prijelomi krvare, stav je ovog suda da je bilo potrebno radi što hitnije sanacije krvarenja lijeve podlaktice, razrezati tužiteljevu motociklističku jaknu, kako bi se na brz i siguran način moglo pristupiti sanaciji ozljede lijeve podlaktice odnosno zaustavljanju krvarenja.

99. Uvidom u račun broj 242-POSL1-1 od 7.4.2015. godine izdan po tvrtci GSM-TECH iz [adresa] (list 261 spisa), ovaj sud je utvrdio da je, prema tom računu, između ostalog, kupljen mobitel Galaxy Note 4 SM-N910C, da je njegova cijena iznosila 4.799,20 EUR, da je na tu cijenu obračunat PDV od 25%, koji iznosi 1.199,80 EUR, iz čega proizlazi da je ukupna cijena spomenutog mobitela u trenutku kupnje iznosila 5.999,00 kn / 796,20 EUR. Također je utvrđeno da je kao kupac naveden maloprodajni kupac, time da nije navedeno ime i prezime tog kupca, ali sud vjeruje iskazu tužitelja da je to upravo račun kojim je kupio mobitel koji mu je uništen u predmetnoj prometnoj nesreći, obzirom da je životno logično da osobe koje su kupile tehničku robu – konkretno mobitel, čuvaju račun za istu.

100. Tužitelj je, također, priložio u sudski spis i račun za motociklističku kacigu. Uvidom u račun broj 135/PP01/1 od 4.2.2014. godine (list 246 spisa) izdan po tvrtci Novema Nova d.o.o. iz Draganića - Karlovca, ovaj sud je utvrdio da je navedenim računom, između ostalog kupljena motociklistička kaciga marke HJC RPHA10+EVOKE MC5 L te da je cijena te kacige u trenutku kupnje iznosila 2.662,56 kn / 353,38 EUR (sa uključenim PDV- om), a i sam tužitelj u svom iskazu navodi kako je ta kaciga koštala oko 2.600,00 kn.

101. Uzimajući u obzir navedene račune, proizlazi da je da je mobitel koji je tužitelju uništen u predmetnoj prometnoj nesreći kupljen tri mjeseca prije predmetne prometne nesreće, dok je motociklistička kaciga kupljena godinu i pet mjeseci prije predmetne prometne nesreće. Za motociklističku jaknu, tužitelj, kako to proizlazi iz njegovog iskaza nema račun, ali je iskazao da ju je kupio ili u prosincu 2013. ili u siječnju 2014. u Austriji te da ju je platio 300,00 ili 350,00 EUR, iz čega proizlazi da je tu jaknu kupio godinu i pol prije predmetne prometne nesreće. Iz ponude M168 tvrtke Automotosport Centar d.o.o. iz Zagreba od 27.11.2019. godine (list 247 spisa) proizlazi da je cijena motociklističke jakne marke Modeka jakna Panamericana 2.999,00 kn / 396,84 EUR, a koja cijena potvrđuje istinitost iskaza tužitelja u pogledu još niže cijene njegove motociklističke jakne koju je kupio oko godinu i 6 mjeseci prije predmetnog štetnog događaja. 102. Slijedom prethodno navedenog, uzimajući u obzir iskaz tužitelja te prethodno navedene račune i ponudu ovaj sud je utvrdio da u predmetnoj prometnoj nesreći uništeni mobitel te motociklistička jakna i kaciga, u trenutku štetnog događaja nisu bile nove, već korištene. Obzirom na navedeno te kako je prethodno utvrđeno da je u trenutku predmetnog štetnog događaja tužiteljev mobitel bio star tri mjeseca, motociklistička jakna oko godinu i pol, a kaciga godinu i pet mjeseci, ovaj sud uzimajući u obzir i amortizaciju te vodeći računa o načelu ekonomičnosti parničnog postupka, uz primjenu čl. 223. st. 1. ZPP-a, po slobodnoj ocjeni, smatra da tužitelju za uništeni mobitel pripada naknada štete u iznosu od 746,20 EUR, za motociklističku jaknu u iznosu od 250,00 EUR te za kacigu u iznosu od 250,00 EUR, odnosno za sve uništene stvari ukupni iznos 1.246,20 EUR, koji iznos, na temelju čl. 1085. st.4. ZOO-a, ovaj sud dosuđuje tužitelju u točki V izreke, dok je tužitelj odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete za uništene stvari u iznosu od 877,36 EUR (do zatraženih 2.123,56 EUR na ime naknade štete za uništene stvari) i zateznim kamatama na taj iznos, kao neosnovanim u točki V VIII izreke.

103. Vezano uz zatražene putne troškove odnosno troškove prijevoza liječniku tužitelj je na ročištu za glavnu raspravu održanom 21.9.2022. godine iskazao da je prvo kada je odlazio na liječničke kontrole, imao odobren prijevoz sanitetskim vozilom jer drugačije nije niti mogao doći u bolnicu, jer je samo morao ležati. Kasnije su ga vozili u bolnicu otac, brat ili šogorica osobnim automobilom jer sam nije mogao voziti, a kasnije, ali ne zna točno otkada je vozio i sam, također, osobnim automobilom. Traži samo one troškove prijevoza koje je imao kada nije išao na liječničke kontrole sanitetskim vozilom, to su datumi koje je priložio u popisu troškova predanom u spis. Iskazao je da je udaljenost od njegove kuće do KBC Sestre milosrdnice 20 km u jednom smjeru, udaljenost od njegove kuće do bolnice u Krapinskim Toplicama je 50 km u jednom smjeru, a udaljenost od njegove kuće do bolnice u Lovranu je 183 km u jednom smjeru.

104. Dalje, tužitelj je iskazao da, nakon što je 5 tjedana bio na stacionarnoj fizikalnoj terapiji u Krapinskim Toplicama, više nije mogao dobiti stacionarnu terapiju, već je mogao dobiti samo ambulantnu terapiju, tako da su ga tata, šogorica i brat vozili automobilom na fizikalne terapije u Krapinske Toplice. Sanitetski prijevoz, koliko se sjeća, zadnji puta je koristio na povratku kući sa stacionarnog liječenja u Krapinskim Toplicama. Nakon toga, više nije tražio sanitetski prijevoz, time da je istaknuo da nije na isti imao pravo, a to zna jer mu je njegova doktorica opće prakse rekla da ukoliko postoji fizikalna terapija u okviru 50 km od kuće do mjesta gdje se obavlja terapija, da u tom slučaju nema pravo na sanitetski prijevoz, niti pravo na povrat troškova prijevoza od HZZO-a, a u krugu od 50 km ima fizikalnu terapiju u Domu zdravlja Samobor. Međutim na fizikalnu terapiju u Dom zdravlja Samobor nije htio ići već je nastavio ambulantnu fizikalnu terapiju u Krapinskim Toplicama, a to stoga što u [adresa] nemaju niti bazen, niti podvodne masaže, laser za ožiljke na laktu, što su terapije koje je njemu ordinirala liječnica-fizijatar koja ga je liječila u Krapinskim toplicama i koje su mu jako koristile, a želio je za sebe odnosno svoje zdravstveno stanje učiniti najbolje. Nema rješenje HZZO-a da bi mu bio odbijen sanitetski prijevoz nakon povratka sa stacionarne rehabilitacije u Krapinskim Toplicama. Također, na svoj trošak je odlazio i u Ortopedsku bolnicu u Lovranu jer preko HZZO-a to nije mogao dobiti jer ortopedska bolnica postoji u Zagrebu.

105. U svom dopunskom iskazu od 15.01.2025. tužitelj je iskazao da je, nakon što je završio liječenje u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, želio drugo liječničko mišljenje jer su mu u KBC Sestre milosrdnice rekli da su oni učinili sve što su mogli, a njemu je nakon tog njihovog liječenja lakat desne ruke bio ukočen odnosno nije ga mogao ispružiti, a isto tako lijevo koljeno mu je bilo labavo, kao da je plesalo, imao je osjećaj da će ispasti i vizualno se vidjelo da potkoljenična kost nije ravna nego da ide prema van. Želio je da njegovo zdravstveno stanje bude najbolje moguće odnosno onakvo kakvo je bilo prije nesreće i radi toga je zatražio drugo liječničko mišljenje u Ortopedskoj bolnicu u Lovranu. Tamo su mu rekli da što se tiče desnog lakta je status takav kakav je i da je rizično operirati radi žila i živaca koji idu kroz lakat, ali za lijevo koljeno su mu rekli da postoji mogućnost poboljšanja tj. da se os u koljenu poravna tako da mu onda i potkoljenična kost ide ravno, a ne prema van. Prihvatio je savjet doktora u Ortopedskoj bolnici u Lovranu i tamo mu je operirano lijevo koljeno, izravnata mu je os tako da mu potkoljenična kost ide ravno i koljeno nema više toliko lufta, tako da mu ne pleše odnosno bolje je fiksirano. Na internetu je istražio, nakon liječenja u KBC Sestre milosrdnice, koja je najbolja ortopedska bolnica i vidio je, prema komentarima pacijenata, da je najbolja ortopedska bolnica, Ortopedska bolnica u Lovranu te je pitao svoju liječnicu opće prakse što misli o toj bolnici, a ona mu je rekla da ima nekoliko pacijenata u [adresa] koji su tamo operirani, da su svi prezadovoljni, da nije bilo nikakvih komplikacija te mu je onda dala uputnicu prvo za drugo mišljenje, a zatim i za operaciju i liječenje u Ortopedskoj bolnici u Lovranu.

106. Kada mu je sud predočio popis troškova prijevoza koji prileži na listu 260 spisa tužitelj je naveo da potražuje troškove prijevoza upravo prema toj specifikaciji gdje je naveden točan datum odlaska k liječniku ili na terapiju, navedena je kilometraža od njegove kuće do ustanove u kojoj se liječio odnosno provodio fizikalnu terapiju, u jednom smjeru te u oba smjera. Također je naveo da kada je odlazio na terapije u Krapinske toplice nije pisao točan datum svakog odlaska nego je u navedenoj specifikaciji troškova napisao broj 20 ili broj 15 uz kilometražu, što znači da je išao 20 dana ili 15 dana na terapije, kako su mu one po liječnicima bile indicirane.

107. Na pripremnom ročištu održanom 02.12.2019. godine punomoćnik tužitelja predao je u spis rekapitulaciju svih putnih troškova (troškova odlaska liječniku te na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju) koje tužitelj traži tužbenim zahtjevom te istaknuo kako se traži iznos od 3,00 kn/km (sada 0,40 EUR) što je iznos koji je zatražen prema propisanom iznosu za putne naloge prilikom odlaska na službeni put. Navedena rekapitulacija svih putnih troškova prileži na listu 260 spisa, a tužitelj je u svom dopunskom iskazu naveo kako potražuje putne troškove odnosno troškove prijevoza upravo prema toj specifikaciji.

108. Iz specifikacije putnih troškova (troškova prijevoza liječniku te na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju) sud je utvrdio da se radi o putnim troškovima u razdoblju od 6.10.2015. do 14.02.2019.

109. Ovaj sud smatra kako tužitelj ne može osnovano potraživati putni trošak odlaska liječniku na način da isti obračunava po broju prijeđenih kilometara pomnoženih sa 3,00 kn po prijeđenom kilometru. To stoga jer se, u utuženom periodu, prema čl. 13. st. 2. točka 5. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 , 157/14 i 137 /15 ), čl. 5. st. 2. redni broj 31. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 1/17) te čl. 7. st.2. redni broj 31. Pravilnika o porezu na dohodak (10/17, 128/17, 106/18 i 1/19), a koji Pravilnici su doneseni na temelju Zakona o porezu na dohodak, naknada koju poslodavac isplaćuje svojim radnicima za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, obračunava na način da se broj prijeđenih kilometara pomnoži sa 2,00 kn, a stav je ovog suda da putni trošak odlaska liječniku te na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, koji tužitelj potražuje tužbenim zahtjevom, svakako nije trošak u smislu prethodno navedenih odredbi spomenutih Pravilnika. Pri tome se ističe i da je naknada od 3,00 kn po prijeđenom kilometru propisana tek Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/22), dakle nakon utuženog perioda.

110. Stav je ovog suda da tužitelj ima pravo na stvarni putni trošak prijevoza k liječniku te na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, u vidu stvarnog troška goriva osobnim automobilom i to stoga što je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom desne bedrene kosti, kompartment sindrom desne natkoljenice, unutarzglobni prijelom desne bedrene kosti, višeiverni prijelom donjeg dijela lijeve bedrene kosti, otvoreni prijelom lijeve podlaktice, višeiverni prijelom desne nadlaktične kosti, prijelom desne gležanjske kosti, prijelom petog grudnog kralješka, natučenje oba pluća i trbuha, što su brojne, izuzetno teške i ozbiljne ozlijede, radi čega ovaj sud smatra da prema svom zdravstvenom stanju (koje je opisano u medicinskoj dokumentaciji tužitelja te koje proizlazi iz usuglašenog nalaza i mišljenja svih medicinskih vještaka), tužitelj na preglede liječniku i na rehabilitaciju nije mogao odlaziti javnim prijevozom, već osobnim automobilom, time da su ga prvo vozili ukućani (otac, brat ili šogorica) jer nije mogao voziti sam, a kasnije kad je bio u mogućnosti voziti, vozio se sam.

111. Pri tome sud ističe kako iz članka 26. do 29. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14, 51/14, 11/15, 17/15, 123/16 i 29/17) proizlazi da, u skladu sa zakonom, osigurana osoba ima pravo na sanitetski prijevoz do najbližeg ugovornog subjekta Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osigurana koji sa Zavodom ima ugovorenu i može pružati ugovorenu zdravstvenu zaštitu, da se to pravo ostvaruje na temelju naloga za sanitetski prijevoz izdanog od strane izabranog doktora primarne zaštitne zaštite, kao i da potrebu sanitetskog prijevoza utvrđuje doktor primarne zdravstvene zaštite koji izdaje uputnicu za korištenje zdravstvene zaštite.

112. Prema navedenim odredbama spomenutog Pravilnika proizlazi da je upravo liječnica primarne zaštitne zaštite tužitelja trebala utvrditi potvrdu sanitetskog prijevoza tužitelja do liječničkih ustanova u utuženom razdoblju, a ovaj sud smatra da ista to nije utvrdila jer da jest i da je tužitelju izdala nalog za sanitetski prijevoz, tada tužitelj zasigurno ne bi odlazio na liječničke preglede te na ambulantnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju o svom trošku tj. osobnim automobilom već bi koristio sanitetski prijevoz, kao što ga je prema vlastitom iskazu koristio u početku svog liječenja, odnosno posljednji put prilikom izlaska sa stacionarne fizikalne terapije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice u kojoj je, kako to proizlazi iz otpusnog pisma na listu 112 spisa, prvi puta boravio od 21.9.2015. do 2.11.2015. godine.

113. Nadalje, sud ističe da je nakon primarne hospitalizacije u KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu, od dana štetnog događaja 18.7.2015. do 11.8.2015. (prema otpusnom pismu na listu 95 do 96 spisa) tužitelj otpušten kući time da mu nije odmah ordinirano provođenje fizikalne terapije i rehabilitacije u ustanovi već mu je na liječničkom pregledu 3.9.2015. (nalaz na listu 105 spisa) ordinirano da je nužno po nadležnom liječniku osigurati stacionarnu rehabilitaciju u toplicama, nakon čega je tužitelj proveo stacionarnu fizikalnu terapiju u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Krapinske Toplice od 21.9.2015. do 2.11.2015. (otpusno pismo na listu 112 spisa). Iz tog otpusnog pisma vidljivo je kako je tužitelju preporučena daljnja stacionarna i ambulantna terapija te je životno logično da je tužitelj nastavio ambulantnu fizikalnu terapiju provoditi u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Krapinske Toplice, u kojoj je provodio i stacionarnu rehabilitaciju te koja se nalazi na 50 km udaljenosti od njegovog mjesta prebivališta, tim više da prema iskazu tužitelja u njemu najbližoj ustanovi za provođenje fizikalne terapije tj. u Domu zdravlja Samobor, nema bazena niti podvodne masaže (a tuženik nije dokazao suprotno), koje su mu vrlo koristile u njegovom oporavku, a koje su mu, doista, i ordinirane po liječniku fizijatru (kako to primjerice proizlazi iz liječničkih nalaza fizijatra na listu 132, 133 i 134 spisa) gdje je tužitelju ordiniran bazen, kao iz liječničkih nalaza fizijatra na listu 252 i 253 gdje je tužitelju ordinirana hidrogimnastika i podvodna masaža. Osim toga iz zajedničkog usmenog očitovanja vještaka kirurga traumatologa dr. BD te vještaka ortopeda dr. OD i dr. Franića danog na ročištu za glavnu raspravu održanom 6.10.2025. proizlazi da je u svrhu boljeg oporavka tužitelja bilo opravdano ambulantnu fizikalnu terapiju obavljati u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Krapinske Toplice jer ta ustanova ima nemjerljivo bolje uvjete za rehabilitaciju od bilo kojeg Doma zdravlja pa je, smatra ovaj sud, tužitelj time što je odlazio na ambulantnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju upravo u Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju u Krapinske Toplice postigao bolji oporavak nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, slijedom čega je opravdan prijevoz osobnim automobilom do navedene ustanove, a kako će dalje biti obrazloženo.

114. Također iz liječničke dokumentacije Kliničke bolnice Sestre Milosrdnice u kojoj je tužitelj bio primarno hospitaliziran nakon predmetnog štetnog događaja te u kojoj je provodio i kontrolne preglede nakon primarne hospitalizacije nije vidljivo da bi mu bila preporučena operacija korektivne osteotomije lijeve bedrene kosti, već je ta operacija, kako to proizlazi iz tužiteljevog iskaza, kao i medicinske dokumentacije u spisu, učinjena u Klinici za ortopediju u Lovranu, nakon što je tužitelj u toj Klinici zatražio drugo mišljenje, vezano uz liječenje svojih ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju. Pri tome se ističe kako iz iskaza tužitelja proizlazi (a tuženik nije dokazao suprotno), da mu je njegova liječnica primarne zdravstvene zaštite kada ju je pitao što misli o Klinici za ortopediji u Lovranu (a nakon što je prema komentarima pacijenata na internetu vidio da je to najbolja ortopedska bolnica) rekla da ima nekoliko pacijenata u [adresa] koji su operirani u toj Klinici, da su svi prezadovoljni da nije bilo nikakvih komplikacija te mu je nakon toga dala uputnicu za tu Kliniku i to prvo za drugo mišljenje, a zatim i za operaciju i liječenje u toj Klinici. Dakle, tužiteljeva liječnica primarne zdravstvene zaštite dala je tužitelju uputnicu upravo za liječenje u Klinici za ortopediju u Lovranu, a nije ga uputila niti u jednu ortopedsku kliniku u Zagrebu. Uzimajući u obzir navedeno, kao i da su u svom zajedničkom usmenom očitovanju od 6.10.2025. medicinski vještaci dr. BD, dr. OD i dr. Franić iskazali da se Klinika za ortopediju u Lovranu nalazi u sustavu HZZO- a, kao i da je jedna od vodećih ortopedskih ustanova u Hrvatskoj radi čega liječenje tužitelja u toj Klinici smatraju opravdanim te vodeći računa da je tužitelj iskazao kako je želio da njegovo zdravstveno stanje bude najbolje moguće, odnosno onakvo kakvo je bilo prije nesreće, a radi čega je i zatražio drugo liječničko mišljenje u Klinici za ortopediju u Lovranu, ovaj sud smatra da je odlaskom na liječničke preglede te na operaciju u Kliniku za ortopediju u Lovranu tužitelj pridonio poboljšanju svog zdravstvenog stanja nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći pa je stoga opravdan prijevoz osobnim automobilom do Klinike za ortopediju u Lovranu, a kako će dalje biti obrazloženo.

115. Sud ne prihvaća iskaz tužitelja da udaljenost od njegove kuće u [adresa] do KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu iznosi 20 km u jednom smjeru, niti da udaljenost od njegove kuće u [adresa] do Klinike za ortopediju u Lovranu iznosi 183 km u jednom smjeru i to stoga što je uvidom u javno dostupne internetske podatke / aplikaciju Google Maps sud utvrdio da od mjesta prebivališta tužitelja [adresa] do KBC Sestre Milosrdnice udaljenost najkraćim putem iznosi 15 km u jednom smjeru, dok udaljenost od mjesta prebivališta tužitelja [adresa] do Klinike za ortopediju u Lovranu iznosi 175 km u jednom smjeru. Iskaz tužitelja u pogledu udaljenosti od njegove kuće na adresi [adresa] do Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice od 50 km u jednom smjeru, ovaj sud prihvaća kao istinit budući da je ta udaljenost potvrđena uvidom u javno dostupne internetske podatke / aplikaciju Google Maps. Također uvidom u javno dostupne internetske podatke / aplikaciju Google Maps sud je utvrdio da udaljenost od Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu iznosi 47 km u jednom smjeru, dok tužitelj prema specifikaciji putnih troškova (list 260 spisa) navodi da je ta udaljenost manja odnosno da iznosi 46 km u jednom smjeru, pa će po toj udaljenosti sud obračunati putni trošak jer ne može dosuditi tužitelju više nego što isti traži.

116. Analizirajući medicinsku dokumentaciju tužitelja koja prileži spisu, kao i činjenicu da iz medicinskog vještačenja po vještacima dr. OD, dr. Makariću i dr. Paladino od 5.6.2023.(a koji nalaz i mišljenje su usuglašeno prihvatili svi medicinski vještaci, osim u pogledu tuđe pomoći tijekom liječenja u kući) proizlazi da se tužitelj pridržavao uputa liječnika, ovaj sud kao osnovane priznaje tužitelju slijedeće putne troškove:

1) Putne troškove od kuće tužitelja do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu i natrag:

- dana 3.11.2015. vađenje žice iz desnog lakta u traumatološkoj ambulanti ( liječnički nalaz na listu 124 spisa),

- dana 9.2.2016. kontrolni pregled u traumatološkoj ambulanti (liječnički nalaz na listu 127 spisa),

- dana 22.3.2016. kontrola u traumatološkoj ambulanti (liječnički nalaz na listu 130 spisa),

- dana 12.7.2016. kontrola u traumatološkoj ambulanti (liječnički nalaz na listu 136 spisa),

- dana 22.10.2016. kontrola u hitnoj kirurškoj ambulanti radi rane na lijevom koljenu

(liječnički nalaz na listu 141 spisa),

- dana 25.10.2016. kontrola u traumatološkoj ambulanti radi fistule na lijevom koljenu (liječnički nalaz na listu 142 spisa),

- dana 31.10.2016. kontrola u hitnoj kirurškoj ambulanti radi krvave sekrecije fistule na lijevom koljenu (liječnički nalaz na listu 143 spisa),

- dana 2.11.2016. kontrola u traumatološkoj ambulanti na kojoj je indicirana ekstrakcija alenteze (liječnički nalaz na listu 144 spisa),

- dana 7.12.2017. kontrola u traumatološkoj ambulanti liječnički nalaz na listu 151 spisa).

116.1. Također sud priznaje tužitelju i putni trošak od njegove kuće do KBC Sestre Milosrdnice dana 8.11.2016. godine, jer je tog dana tužitelj hospitaliziran na odjelu traumatologije Klinike za kirurgije radi odstranjena osteosintetskog materijala, kao i putni trošak od KBC Sestre Milosrdnice do njegove kuće 11.11.2016. godine, kada je otpušten iz bolnice nakon tog operativnog zahvata (sve prema otpusnom pismu na listu 145 spisa);

116.2. Iz navedenog, uzimajući u obzir prethodno navedene datume odlaska na liječničke preglede i operaciju, kao i uzimajući u obzir da, po ovom sudu utvrđena, udaljenost od kuće tužitelja u [adresa] do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu iznosi u jednom smjeru 15 km, odnosno u oba smjera 30 km, to proizlazi da je tužitelj ukupno od svoje kuće do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu i natrag ukupno prešao 300 km (10 odlazaka od kuće do liječnika u KBC Sestre milosrdnice i natrag x 30 km = 300 km).

116.3. Tužitelju nisu priznati putni troškovi prijevoza osobnim automobilom od njegove kuće do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu i natrag za odlazak u hitnu kiruršku ordinaciju 13.11.2016. i to iz razloga što je iz liječničkog nalaza od 13.11.2016. (list 146 spisa) utvrđeno da je tužitelju učinjena toaleta i prijevoj rane, nakon postoperativnog zahvata koji je učinjen na Klinici za kirurgiju KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu dana 9.11.2016. (kako to proizlazi iz otpusnog pisma na listu 145 spisa), a iz tog otpusnog pisma proizlazi i da se mole kontrole i prijevoji rane kod nadležnog liječnika svaki drugi dan. Ovaj sud smatra da je nadležni liječnik tužitelja njegov liječnik primarne zdravstvene zaštite iz čega pak proizlazi da nije bio potreban odlazak tužitelja na prijevoj rane u hitnu kiruršku ordinaciju KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu 13.11.2016. Također, tužitelju nije priznat niti putni trošak od njegove kuće do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu i natrag dana 29.11.2017. jer iz liječničkog nalaza od 29.11.2017. (list 150 spisa) proizlazi da je toga dana tužitelj pregledan u hitnoj kirurškoj ordinaciji radi povrede lijevog koljena u kadi pa stoga ovaj sud smatra da taj liječnički pregled nije u uzročnoj vezi sa ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju.;

116.4. 2) Putne troškove od kuće tužitelja do Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i natrag:

- radi pregleda odnosno kontrolnih pregleda fizijatra dana: 26.11.2015., 30.12.2015., 11.2.2016., 18.3.2016., 31.3.2016., 5.5.2016., 13.6.2016., 13.7.2016., 28.7.2016., 28.9.2018., 7.11.2018., 6.12.2018., 17.1.2019. i 14.2.2019. (prema liječničkim nalazima koji prileže na listu 126 do 129, 132 do 135, 137, 158 do 161 i 253 spisa) te

- radi odlaska na ambulantnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju – ukupno 185 dana, obzirom da iz medicinske dokumentacije Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koja prileži spisu proizlazi da je tužitelj proveo 7 ciklusa x 20 terapija te 3 ciklusa x 15 terapija, što iznosi 185 terapija;

116.5. Iz navedenog, uzimajući u obzir prethodno navedene datume odlaska na liječničke preglede i ambulantnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, kao i uzimajući u obzir da, po ovom sudu utvrđena, udaljenost od kuće tužitelja u [adresa] do Specijalne bolnice za rehabilitaciju Krapinske Toplice iznosi u jednom smjeru 50 km, odnosno u oba smjera 100 km, to proizlazi da je tužitelj ukupno od svoje kuće do Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i natrag ukupno prešao 19900 km (199 odlazaka od kuće do Specijalne bolnice za rehabilitaciju Krapinske Toplice i natrag x 100 km = 19900 km, od čega 14 puta na pregled kod fizijatra i 185 puta na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju).

116.6. Tužitelju nije priznat trošak prijevoza osobnim automobilom iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice do njegove kuće 2.11.2015., kada je prema medicinskoj dokumentaciji prvi puta izašao sa stacionarne rehabilitacije koju je obavljao u toj bolnici, i to stoga što je tužitelj u svom iskazu od 21.9.2022. iskazao da je sanitetski prijevoz koristio u početku liječenja, a zadnji puta za povratak kući sa stacionarnog liječenja u Krapinskim Toplicama. Tužitelju nije priznat niti putni trošak iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice (gdje se tužitelj nalazio na stacionarnoj rehabilitaciji od 21.9.2015. do 2.11.2015.) do KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu i natrag dana 6.10.2015. radi kontrole u traumatološkoj ambulanti (liječnički nalaz na listu 111 spisa), za koji je u specifikaciji putnih troškova tužitelj naznačio da je udaljenost između te dvije bolničke ustanove 46 km u jednom smjeru, dakle 92 km u oba smjera. To to stoga što ovaj sud smatra da, ako je tužitelj imao pravo i koristio sanitetski prijevoz dana 2.11.2015. pri izlasku sa prve stacionarne rehabilitacije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice (kako bi to proizlazilo iz iskaza tužitelja), onda je svakako imao pravo na sanitetski prijevoz i u ranijoj fazi liječenja, kada mu je zdravstveno stanje bilo lošije tj. 6.10.2015. kada je još trajala prva tužiteljeva stacionarna rehabilitacija u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.;

116.7. 3) Putne troškove od kuće tužitelja do Klinike za ortopediju u Lovranu i natrag:

- radi odlaska na preglede i kontrolne preglede ortopeda dana 13.9.2016., 19.9.2017., 27.3.2018., 24.4.2018., 15.5.2018., 19.6.2018. i 4.9.2018. (prema liječničkim nalazima na listu 139, 149 te 153 do 157 spisa).

116.8. Također sud priznaje tužitelju i putni trošak od njegove kuće do Klinike za ortopediju u Lovranu dana 19.2.2018. jer je tužitelj tada hospitaliziran u Klinici za ortopediju u Lovranu radi operativnog zahvata korektivne varizirajuće osteotomije lijevog distalnog femura, kao i putni trošak od Klinike za ortopediju u Lovranu do njegove kuće dana 27.2.2018., kada je nakon tog operativnog zahvata otpušten iz bolnice ( sve prema otpusnom pismu na listu 152 spisa).

116.9. Iz navedenog, uzimajući u obzir prethodno navedene datume odlaska na liječničke preglede i operaciju, kao i uzimajući u obzir da, po ovom sudu utvrđena, udaljenost od kuće tužitelja u [adresa] do Klinike za ortopediju u Lovranu iznosi u jednom smjeru 175 km, odnosno u oba smjera 350 km, to proizlazi da je tužitelj ukupno od svoje kuće do Klinike za ortopediju u Lovranu i natrag ukupno prešao 2800 km (8 odlazaka od kuće do Klinike za ortopediju Lovran na liječenje i natrag x 350 km = 2800 km).

116.10. Dakle, ukupna kilometraža za odlaske i povratak sa svih liječničkih pregleda i operacija i ambulante fizikalne terapije i rehabilitacije iznosi 23000 km.

116.11. Prema javno dostupnim internetskim podatcima, u razdoblju od 2015. do 2019., (što je utuženo razdoblje za putne troškove), cijena jedne litre goriva (gledajući i cijenu benzina i cijenu dizela) iznosila je prosječno 9,15 kn / 1,21 EUR, dok se prema javno dostupnim internetskim podatcima prosječnom potrošnjom goriva na 100 km uzima potrošnja od 7 litara / 100 km.

116.12. Slijedom navedenog, proizlazi da se na 23000 prijeđenih km, po prosječnoj potrošnji od 7 litara / 100 km, potroši 1610 litara goriva što pomnoženo s prosječnom cijenom goriva u utuženom razdoblju od 1,21 EUR, daje iznos od 1.948,10 EUR. Prema tome, na temelju čl. 1095. st.1. ZOO-a, ovaj sud dosuđuje naknadu štete na ime putnih troškova prijevoza liječniku osobnim automobilom u iznosu od 1.948,10 EUR, u točki VII izreke dok je tužitelj u točki VIII izreke odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.181,30 EUR (do zatraženih 6.129,40 EUR na ime naknade štete za putne troškove) i zateznim kamatama na taj iznos, kao neosnovanim.

117. Na dosuđeni iznos naknade štete tužitelji ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a te na temelju Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP, koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju čl. 45. Zakona o izmjenama i dopunama ZOOP-a (NN 155/23).

118. Čl. 12. st. 1. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni ili utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

119. Čl. 12. st. 3. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan je oštećenoj osobi isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom st.1. ovog članka.

120. Čl. 12. st. 4. ZOOP-a određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

121. Među strankama nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom u mirnom postupku, a uvidom u odštetni zahtjev tužitelja s povratnicom (list 262-265 spisa) ovaj sud je utvrdio da je punomoćnik tužitelja dana 30.05.2016. godine tuženiku preporučenom pošiljkom s povratnicom podnio odštetni zahtjev u kojem, između ostalog, navodi da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći od 18.07.2015. godine zadobio niz teških i po život opasnih tjelesnih povreda, da tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 300.000,00 kn, imovinsku štetu za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući u iznosu od 20.000,00 kn, imovinsku štetu za uništene stvari (kacigu, odjeću i obuću) u iznosu od 10.000,00 kn, za izgubljenu zaradu od štetnog događaja do 30.11.2015. u iznosu od 8.628,26 kn te rentu s osnova tuđe pomoći počev od 01.06.2016. u iznosu od 2.000,00 kn mjesečno. Kao dokaz se u prilogu odštetnog zahtjeva, između ostalog, dostavlja i liječnička dokumentacija, traži da se odštetni zahtjev riješi odmah u cijelosti, a ako to nije moguće da se riješi djelomično i isplati akontacija odštete, a ukoliko se u zakonskom roku odštetni zahtjev ne riješi navodi se da će oštećeni svoje pravo na naknadu štete ostvarivati putem suda.

122. Nadalje, sud ističe da je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 11. i 12. travnja u Šibeniku, broj Su-IV-155/16 zaključeno da zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva. Tako i VSRH u odlukama Rev-1056/17 od 27.4.2021. i Rev-373/22 od 29.11.2022 te u presudi Rev-558/2021 od 25.5.2021. godine, kako u pogledu tijeka zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu, tako i imovinsku štetu za tuđu pomoć.

123. Budući da iz analize cjelokupne medicinske dokumentacije proizlazi da je nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku tj. nakon 30.5.2016., tužitelj pretežito obavljao kontrolne preglede i provodio fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, osim što mu je 9.11.2016. izvađen osteosintetski materijal u KBC Sestre Milosrdnice (otpusno pismo na listu 112 spisa) te 21.2.2018. korektivna operacija lijevog femura u Klinici za ortopediju u Lovranu (otpusno pismo na listu 152 spisa), ovaj sud smatra da je na temelju medicinske dokumentacije koja je tuženiku dostavljena u prilogu odštetnog zahtjeva, neimovinska šteta i imovinska šteta za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući bila predvidiva te da je tuženik mogao i trebao utvrditi opseg i visinu svoje cjelokupne obveze isplate naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć potrebne tužitelju tijekom liječenja u kući, te u roku iz čl. 12. st. 1.ZOOP-a tužitelju isplatiti naknadu cjelokupne neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući (a ne samo nesporni iznos štete od 91.000,00 kn u mirnom postupku te 170.000,00 kn u tijeku ovog parničnog postupka), osobito imajući u vidu da je tuženik pravna osoba koja se bavi poslovima osiguranja i koja u okviru svoje djelatnosti ima mogućnost angažiranja liječnika cenzora.

124. Slijedom navedenog, kako tuženik nije tužitelju isplatio cjelokupnu naknadu neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u kući, u zakonskom roku iz čl. 12.st.1. ZOOP-a (već samo nesporni iznos od 91.000,00 kn), to ovaj sud na dio dosuđenog iznosa od 42.471,30 EUR (što je iznos od 320.000,00 kn koji je tužitelj potraživao od tuženika u odštetnom zahtjevu na ime neimovinske te imovinske štete za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući), na temelju čl. 12. st. 4. ZOOP-a, tužitelju dosuđuje zateznu kamatu tekuću od 30.5.2016. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva), do isplate, kao u točki I izreke.

125. Međutim, stav je ovog suda da je na dio dosuđene glavnice u iznosu od 9.832,24 EUR (koji iznos se također, odnosi na naknadu neimovinske štete te imovinske štete za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući), tuženik u obvezi platiti zatezne kamate od dana podnošenja tužbe 4.2.2019., a ne od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. To stoga što je tužbenim zahtjevom iz tužbe tužitelj na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući od tuženika zatražio isplatu višeg iznosa nego što je tražio u odštetnom zahtjevu tj. isplatu iznosa od 459.000,00 kn / 60.919,77 EUR, koji je kasnije tj. konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 15.10.2024. snizio na 419.320,99 kn / 55.653,46 EUR. Naime, stav je ovog suda da tuženik ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen povišeni zahtjev za naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući jer do tada nije znao za povišeni iznos naknade štete koji tužitelj od njega potražuje (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-1133/21, Rev-376/23, Rev-700/23, Rev 447/24 i Rev-1387/24).

126. Slijedom navedenog na dio dosuđene glavnice u iznosu od 9.832,24 EUR, ovaj sud u točki I izreke ove presude, tužitelju dosuđuje zateznu kamatu tekuću od 4.2.2019., kao dana podnošenja tužbe, do isplate, dok je kao neosnovan, u točki VIII izreke ove presude, odbijen dio tužbenog zahtjeva za isplatom zatezne kamate na dosuđeni dio glavnice u iznosu od 9.832,24 EUR, za razdoblje od 30.5.2016. do 3.2.2019. godine.

127. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 27.9.2024. godine financijski vještak je izračunom utvrdio da visina zakonskih zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos naknade štete od 170.000,00 kn (koji iznos je tuženik isplatio tužitelju u tijeku ovog parničnog postupka i to 29.10.2020.) iznosi:

6.213,85 EUR za razdoblje od 30. svibnja 2016. do 29. listopada 2020., odnosno 1.155,52 EUR za razdoblje od 2. srpnja 2019. do 29. listopada 2020., a taj dio nalaza i mišljenja financijskog vještaka, ovaj sud, također, prihvaća obzirom da je isti izrađen stručno, jasno, na temelju pravila financijske znanosti i struke, pri čemu je financijski vještak (što je vidljivo iz njegovog pisanog nalaza i mišljenja) prilikom izračuna koristio stope zakonske zatezne kamate, u skladu sa čl. 29. st. 2.i 8. ZOO-a.

128. Obzirom da je prethodno utvrđeno da je u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva neimovinska šteta i imovinska šteta za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući, koju je tužitelj pretrpio uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, bila predvidiva te da je tuženik u zakonskom roku iz čl. 12. st. 1. ZOOP-a, tužitelju trebao isplatiti cjelokupnu naknadu te štete, što isti nije učinio već je u mirnom postupku isplatio samo nesporni dio štete od 91.000,00 kn te 170.000,00 kn u tijeku ovog parničnog postupka, to ovaj sud smatra da tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na nesporni isplaćeni iznos naknade štete (neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć za vrijeme liječenja u kući) od 170.000,00 kn i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 30.5.2016. do dana plaćanja nespornog iznosa od 170.000,00 kn tj. do 29.10.2020., sukladno čl. 12. st. 4. ZOOP-a. Kako iz provedenog financijskog vještačenja proizlazi da zakonska zatezna kamata na nesporno isplaćeni iznos od 170.000,00 kn u razdoblju od 30.5.2016. do 29.10.2020. iznosi 6.213,85 EUR (ranije 46.818,23 kn), to ovaj sud tužitelju s tog osnova dosuđuje tužbenim zahtjevom zatraženi iznos od 6.213,85 EUR, u točki II izreke.

129. Na dosuđeni iznos zakonske zatezne kamate od 6.213,85 EUR tužitelju pripada tzv. procesna kamata, od dana kada je tužitelj postavio zahtjev za isplatom tih zakonskih zateznih kamata i to na temelju čl. 31. st. 2. ZOO-a. Kako je uvidom u spis utvrđeno da je tužitelj prvi puta u ovom postupku postavio tužbeni zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate na nesporni isplaćeni iznos naknade štete od 170.000,00 kn za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 30.5.2016. do dana plaćanja tog iznosa tj. 29.10.2020., u svom podnesku koji je podnesen putem e-komunikacije ovome sudu dana 2.6.2021., to ovaj sud na temelju čl. 31. st. 2. ZOO-a na dosuđeni iznos od 6.213,85 EUR dosuđuje zakonsku zateznu kamatu tekuću od 2.6.2021., kao u točki II izreke dok je u točki VIII izreke tužitelj odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na taj iznos za razdoblje od 31.5.2021. do 1.6.2021.

130. Kako je već prethodno obrazloženo, visina imovinske štete po osnovi dospjele i buduće rente za tuđu pomoć utvrđena je na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka, pri čemu sud ističe da se radi o imovinskoj šteti, koja je izvorno naknada troškova i predstavlja novčani oblik imovinske štete tj. onaj iznos novčanih jedinica koje bi tužitelj platio trećoj osobi za pruženu uslugu.

131. Obzirom na navedeno, tužitelju je na dospjelu rentu za tuđu pomoć u razdoblju od 2.7.2019. (što je datum od kojeg počinje potreba za trajnom pomoć tužitelja) do 30.9.2024., u točki III izreke, dosuđena zakonska zatezna kamata za srpanj 2019. tekuća od 2.7.2019., a na sve ostale mjesečne iznose dospjele rente tekuća od 1.-og dana u tekućem mjesecu, do isplate (kako je tužitelj i zatražio), na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, u vezi s čl. čl. 1088. st. 2. ZOO-a.

132. Na rentu za tuđu pomoć, počev od 1.10.2024. pa nadalje, tužitelju je na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, u vezi s čl. 1088. st. 2. ZOO-a, u točki IV izreke, dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa rente za tuđu pomoć tj. 5-og dana u mjesecu do isplate, kako je tužitelj i zatražio tužbenim zahtjevom. 133. Kako iz odštetnog zahtjeva od 30.5.2016.godine ne proizlazi da bi tužitelj tražio naknadu imovinske štete za uništeni mobitel, već od uništenih stvari u odštetnom zahtjevu navodi kacigu te odjeću i obuću te kako niti u tužbi tužitelj tužbenim zahtjevom ne traži naknadu štete za uništeni mobitel već je tužbeni zahtjev za uništeni mobitel postavio tek na pripremnom ročištu održanom 2.12.2019. godine, na kojem pripremnom ročištu je u sudski spis priložio i račun o kupnji mobitela od 7.4.2015. godine, to je stav ovoga suda da tužitelju zakonska zatezna kamata na dosuđenu naknadu imovinske štete za uništeni mobitel od 746,20 EUR pripada tek od 2.12.2019. godine jer sud smatra da je tuženik tek tada, na temelju priloženog računa za kupnju mobitela od 7.4.2015. i ostalih dokaza podnesenih uz tužbu, mogao utvrditi svoju obvezu naknade imovinske štete za uništeni mobitel.

134. Nadalje, iako je tužitelj u odštetnom zahtjevu tražio naknadu imovinske štete za uništenu kacigu te odjeću i obuću, iz odštetnog zahtjeva ne proizlazi da bi u prilogu istog dostavio ikakav dokaz (račun, ponudu i sl.) za uništenu kacigu i odjeću, a niti da bi dostavio fotoelaborat policije iz kojeg se vidi oštećenje kacige, već je samo dostavljen zapisnik o očevidu u kojemu nisu evidentirana oštećenja na kacigi niti na odjeći tužitelja. Tužitelj je tek na pripremnom ročištu održanom 2.12.2019. u sudski spis priložio račun za kupnju kacige od 4.2.2014. te ponudu za motociklističku jaknu od 27.11.2019. pa stoga ovaj sud smatra da je na temelju priloženog računa od 4.2.2014. i ponude od 27.11.2017. te ostalih dokaza priloženih uz tužbu, tek s datumom održavanja pripremnog ročišta 2.12.2019. tuženik mogao utvrditi svoju obvezu naknade imovinske štete za uništenu kacigu i uništenu motociklističku jaknu. Slijedom navedenog stav je ovog suda da tužitelju zakonska zatezna kamata na dosuđenu naknadu imovinske štete za uništenu kacigu u iznosu od 250,00 EUR te na uništenu motociklističku jaknu u iznosu od 250,00 EUR, pripada, također, od 2.12.2019. do isplate.

135. Slijedom prethodno navedenog, na cjelokupnu naknadu imovinske štete za uništene stvari od 1.246,20 EUR, sud tužitelju dosuđuje zakonsku zateznu kamatu na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, tekuću od 2.12.2019., kao u točki V izreke, dok je tužitelj odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na taj iznos, za razdoblje od 30.5.2016. do 1.12.2019., u točki VIII izreke.

136. Čl. 1086. ZOO-a određeno je da se obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Obzirom na navedenu odredbu te uzimajući u obzir da iz provedenog financijskog vještačenja proizlazi da svaki pojedini mjesečni iznos izgubljene zarade dospijeva 15.-og dana slijedećeg mjeseca, na koje utvrđenje financijskog vještaka stranke nisu imale primjedbi, to ovaj sud prihvaćajući nalaz i mišljenje financijskog vještaka, smatra da je za tužitelja nastala imovinska šteta u vidu izgubljene zarade, u točno određenim mjesečnim iznosima, kako su utvrđeni u točki VI izreke, 15.-og dana slijedećeg mjeseca tj. s datumima dospijeća svakog pojedinog utuženog iznosa izgubljene zarade jer je tužitelj tek tada saznao koliko gubi na zaradi zbog bolovanja.

137. Slijedom navedenog, ovaj sud, na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a u vezi s čl. 1086. ZOO-a na svaki pojedini dosuđeni mjesečni iznos izgubljene zarade tužitelju dosuđuje zakonsku zateznu kamatu tekuću od 15. -og dana slijedećeg mjeseca do isplate, kao u točki VI izreke, kako je tužitelj i zatražio tužbenim zahtjevom.

138. Kako je tužitelj tek na pripremnom ročištu održanom 2.12.2019. dostavio potpunu i cjelovitu specifikaciju putnih troškova odlaska osobnim automobilom na liječničke preglede te na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, u kojoj navodi za koje datume odnosno odlaske liječniku te na fizikalnu terapiju i rehabilitaciju traži naknadu putnog troška te naveo prijeđenu kilometražu, to ovaj sud smatra da tužitelju zakonska zatezna kamata na dosuđenu naknadu imovinske štete za putne troškove od 1.948,10 EUR, pripada od 2.12.2019. do isplate jer je stav ovog suda da je tek tada tužitelj, uspoređujući tu specifikaciju troškova sa medicinskom dokumentacijom tužitelja koja je dostavljena uz tužbu, mogao utvrditi za koje putne troškove tužitelj osnovano potražuje naknadu štete, a zatim prema javno dostupnim internetskim podacima / aplikaciji Google Maps provjeriti prijeđenu kilometražu te prosječnu cijenu goriva u utuženom razdoblju, dakle utvrditi i visinu zatraženih putnih troškova. Stoga je, na temelju čl. 29. st. 1 ZOO-a, tužitelju na dosuđeni iznos putnih troškova 1.948,10 EUR dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od 2.12.2019. do isplate u točki VII izreke, dok je u točki VIII izreke tužitelj odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni putnii trošak u iznosu od 1.948,10 EUR za razdoblje od podnošenja tužbe tj. od 4.2.2019. do 1.12.2019.

139. Visina kamatne stope određena je po stopi iz čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO).

140. Odluka o parničnom trošku u ovoj pravnoj stvari temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po odvjetniku, odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) koja se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju Tbr. 52. st. 3. iste te na trošak sudskih pristojbi tužitelja odmjeren sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23) i Tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23 i 50/26), time da je parnični trošak tužitelju odmjeren prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 83.833,53 EUR (55.653,46 EUR za neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć + 6.213,85 EUR za zakonsku zateznu kamatu obračunatu na nesporno plaćeni iznos od 170.00,00 kn od 30.05.2016. do 29.10.2020. + 4.210,17 EUR za dospjelu rentu za tuđu pomoć + 2.123,56 EUR za uništene stvari + 4.940,69 EUR za izgubljenu zaradu + 6.129,40 EUR za putne troškove + petogodišnji iznos buduće rente za tuđu pomoć počev od 1.10.2024. u iznosu od 4.562,40 EUR, prema čl. 36. ZPP-a), obzirom da je čl. 154. st. 2. ZPP-a određeno da se uspjeh stranaka u sporu određuje prema konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

141. Trošak zastupanja tužitelja po odvjetniku sastoji se od: sastava odštetnog zahtjeva

- 632 boda po Tbr. 32. točka 1, sastava tužbe – 632 boda po Tbr. 7. točka 1, sastava četiri podneska od 5.9.2019., 13.3.2020., 27.10.2020. i 15.10.2024. godine – svaki podnesak po 632 boda po Tbr 8. toč. 1., sastava pet podnesaka od 26.7.2019., 17.6.2020., 2.6.2021., 22.9.2023. i 16.12.2024. – svaki podnesak po 100 bodova po Tbr. 8. točka 3, sastava šest podneska od 12.12.2019., 25.6.2020., 19.10.2020., 26.9.2022., 16.5.2024. i 17.7.2024. godine – svaki podnesak po 25 bodova po Tbr. 8. točka 4. te zastupanja na sedam ročišta – 2.12.2019., 6.10.2020., 6.9.2022., 21.9.2022., 9.5.2024., 15.1.2025. i 16.10.2025. godine – svako ročište po 632 boda po Tbr 9. toč. 1., što ukupno iznosi 8866 bodova. Kada se utvrđeni broj bodova pomnoži sa vrijednosti boda od 2,00 EUR, dobiva se iznos od 17.732,00 EUR. Na taj iznos obračunat je PDV (25%) po tbr. 46. u iznosu od 4.433,00 EUR, tako da ukupni trošak zastupanja tužitelja po odvjetniku iznosi 22.165,00 EUR.

142. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 6.2.2019. u prilogu kojeg dostavlja dokaz o plaćanju sudske pristojbe na tužbu i to stoga što ovaj sud smatra da je dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi na tužbu, tužitelj trebao priložiti već uz samu tužbu, pri čemu je sud vodio računa da obveza plaćanja sudske pristojbe na tužbu, sukladno čl. 4. st. 1. točka 1. ZSP-a nastaje u trenutku podnošenja tužbe sudu. Dalje, tužitelju nije priznat niti sastav podneska od 2.12.2019. godine u prilogu kojega tužitelj dostavlja daljnju medicinsku dokumentaciju, račun od 4.2.2014., ponudu za motociklističku jaknu od 27.11.2019. te potvrdu liječnika primarne zdravstvene zaštite od 4.10.2019., i to stoga što je taj podnesak sa svom prethodno navedenom dokumentacijom tužitelj dostavio u sudski spis tek na ročištu održanom 2.12.2019. pa stoga ovaj sud smatra da nije bilo potrebe za sastavom zasebnog podneska od 2.12.2019., budući je isti predan na ročištu od 2.12.2019., a zastupanje na tom ročištu je tužitelju priznato u trošak. Nadalje, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 27.8.2020. jer u tom podnesku tužitelj dijelom ponavlja navode iz podnesaka od 13.3.2020. i 25.6.2020., a sastav kojih podnesaka mu je priznat u trošak, dok se dijelom očituje na prigovore tuženika istaknute na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. BD od 11.2.2020., a ocjenu o osnovanosti tih prigovora donosi sud, a ne protivna strana, konkretno tužitelj. Također, tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 27.10.2021. kojim dostavlja dokaz o uplati troška za pristup medicinskog vještaka dr. BD na ročište za glavnu raspravu održano 6.10.2020. i to stoga što je na uplatu tog troška tužitelj obvezan već raspravnim rješenjem od 6.10.2020. kojim ga je sud obvezao da plati trošak pristupa medicinskog vještaka dr. BD na spomenuto ročište u iznosu od tadašnjih 300,00 kuna (sada 39,82 eura) u roku 15 dana, slijedom čega ovaj sud smatra da je dokaz o plaćanju tog troška tužitelj trebao i mogao dostaviti već uz podneske od 19.10.2020., 27.10.2020. ili 2.6.2021., a sastav kojih mu je priznat u trošak. Tužitelju, dalje, nije priznat trošak sastava podneska od 16.10.2023. obzirom da u tom podnesku tužitelj daje svoju ocjenu tuženikovih prigovora istaknutih na nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. OD, dr. Paladino i dr. Makarić od 5.6.2023., a ocjenu o osnovanosti tih prigovora donosi sud, a ne protivna strana, konkretno tužitelj. Također, tužitelju nije priznat niti trošak sastava podneska od 15.10.2024. u prilogu kojeg tužitelj dostavlja dokaz o uplati razlike troška provedenog financijskog vještačenja u iznosu od 332,00 EUR i to stoga što je taj dokaz mogao dostaviti u prilogu podneska od 15.10.2024. kojim je konačno precizirao tužbeni zahtjev, a sastav kojeg podneska mu je priznat u trošak. Zaključno, tužitelju nije priznat niti trošak sastava podnesaka od 2.2.2023. i 11.6.2025. jer tim podnescima tužitelj požuruje rad suda, a sud poduzima radnje u predmetu i zakazuje ročišta vodeći računa o stanju predmeta te raspoloživom vremenu, bez obzira na požurnice stranaka.

143. Trošak sudskih pristojbi tužitelja sastoji se od troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 663,61 EUR (ranije 5.000,00 kn, dokaz o uplati prileži na listu 211 spisa) i troška sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 479,17 EUR uz primjenu čl. 7. st. 3. ZSP-a, što ukupno iznosi 1.142,78 EUR.

144. Slijedom navedenog, kako je s osnovom tužbenog zahtjeva tužitelj uspio u cijelosti, a u pogledu visine tužbenog zahtjeva nije uspio samo s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva od 5%, radi kojeg djela nisu nastali posebni troškovi, to ovaj sud, na temelju čl. 154. st. 5. ZPP-a, tužitelju dosuđuje cjelokupni naprijed priznati trošak zastupanja po odvjetniku u iznosu od 22.165,00 EUR i trošak sudskih pristojbi u iznosu od 1.142,78 EUR, što s neophodnim troškom medicinskog vještačenja (po vještaku dr. BD) u iznosu od 199,08 EUR / 1.500,00 kn (uplata na listu 270 spisa), troškom medicinskog vještačenja (po vještacima dr. Franiću i dr. ĐDR) u iznosu od 398,17 EUR / 3.000,00 kn (uplata na listu 326 spisa), troškom medicinskog vještačenja po vještaku psihijatru dr. Makariću u iznosu od 199,08 EUR / 1.500,00 kn (uplata na listu 407 spisa), troškom pristupa medicinskog vještaka dr. BD na ročište održano 6.10.2020. u iznosu od 39,82 EUR / 300,00 kn (uplata na listu 376 spisa) te neophodnim troškom financijskog vještačenja u iznosu od 663,61 EUR (uplate na listu 483 i 518 spisa), čini dosuđeni parnični trošak tužitelja u iznosu od 24.807,54 EUR, kao u točki IX izreke.

145. Tužitelju nije priznat trošak pristupa medicinskih vještaka (na ročište 6.10.2025.) u zatraženom iznosu od 150,00 EUR, obzirom da tužitelj nije dostavio dokaz o plaćanju tog troška u sudski spis niti je isto vidljivo iz e-spisa, a osim toga sud ističe kako tužitelj nije niti bio obvezan na plaćanje troška pristupa medicinskih vještaka na ročište 6.10.2025. u iznosu od 150,00 EUR, nego u iznosu od 75,00 EUR, kako to proizlazi iz raspravnog rješenja ovog suda od 6.10.2025., ali nije platio niti 75,00 EUR.

146. Tužitelj je zatražio i zateznu kamatu na parnični trošak te mu je sud, temeljem čl. 151. st. 3 ZPP-a, dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos parničnog troška od 24.807,54 EUR tekuću od 07.07.2026. godine, kao dana donošenja ove presude kojom je tuženiku naloženo plaćanje troškova postupka tužitelju, do isplate.

147. Sud zaključno ističe da je novčane iznose u ovoj presudi preračunao iz kuna u EUR, prema fiksnom konverzijskom tečaju prema kojem 1 EUR iznosi 7,53450 kn, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22).

U Zagrebu 07. srpnja 2026.

Sutkinja:

Violeta Veselić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dostave iste. Žalba se podnosi pisano županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužitelja uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 479,17 EUR

- pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte