Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-526/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Željke Skomeršić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog KO, zbog kaznenog djela protiv imovine – prijevarom iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 126/19., 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe optuženog KO podnesene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-444/2021 od 27. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženog KO kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom optuženi KO proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – prijevarom iz članka 236. stavak 1. KZ/11. te je na temelju članka 236. stavak 1. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine.

2. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 20. svibnja 2026. pa nadalje.

3. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. , 80/22., 36/24., 72/25., 13/26. - dalje u tekstu ZKP) dosuđen je imovinskopravni zahtjev oštećenom ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u iznosu od 3.637,00 eura te je naloženo optuženom KO da isplati oštećenom ŠO iznos od 3.637,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

4. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP optuženi KO je u cijelosti oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.

5. Protiv presude pravovremeno je podnio žalbu optuženi KO putem branitelja Domagoja Gregurića, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu, podredno da istu preinači na način da optuženiku izrekne uvjetnu osudu.

6. Odgovor na žabu nije podnesen.

7. U skladu s odredbom članku 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

8. Žalba nije osnovana.

9. Optuženi KO pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešne primjene kaznenog zakona, međutim, u žalbi ove žalbene osnove ne obrazlaže, odnosno ne navodi u čemu se sastoji bitna povrede odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona. Ispitivanjem pobijane presude u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio povredu odredaba kaznenog postupka ili na štetu optuženika povrijedio kazneni zakon, a na koje odredbe pazi po službenoj dužnosti. Sadržajno, kada žalitelj tvrdi zašto su se osobe koje su predale ogrlicu nalazile na mračnom mjestu, zašto ne bi odmah provjerile i prebrojale novac, zašto je sud došao do zaključka da je lažan novac koji su svjedoci predali policiji upravo novac predan prilikom te transakcije, zašto bi optuženik morao biti svjestan da je u pitanju lažan novac, kako svjedoci nisu zamijetili da je novac lažan kada su već naveli kako je optuženik „teatralno prebrojio nova“, kao i da nije utvrđena stvarna vrijednost ogrlice, prvenstveno se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

10. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj gubi iz vida da je u cijelosti priznao počinjenja inkriminiranog kaznenog djela pa u skladu s odredbom članka 464. stavak 7. ZKP ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, osim ako je optuženik za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude ili se radi o činjenicama odlučnim za izbor vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomične uvjetne osude, zamjene radom za opće dobro na slobodi, posebnih obveza, zaštitnog nadzora, sigurnosne mjere, oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta te troškova kaznenog postupka, a koji izuzeci se ne odnose na istaknute žalbene navode.

11. Pobijajući odluku o kazni žalitelj ističe da kod optuženika postoje brojne olakotne okolnosti, koje pobliže ne navodi, a koje opravdavaju lakše kažnjavanje, odnosno izricanje uvjetne osude.

12. Ispitujući odluku o kazni ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud sasvim ispravno utvrdio sve okolnosti koje su u smislu članka 47. KZ/11. bile od utjecaja na odmjeravanje kazne pa je tako kao olakotno cijenio priznanje počinjenja djela, iskazano kajanje čime je pokazao da je svjestan i štetnosti činjenja kaznenih djela, kao i narušeno zdravstveno stanje, a s obzirom na operaciju kralježnice, probleme s tlakom i šećerom u krvi, dok je kao otegotno cijenio višestruku osuđivanost za ista i istovrsna kaznena djela, što jasnim ukazuje na karakteristike njegove osobnosti i neusklađenog života s pozitivnim propisima, upornost i snagu kriminalne volje koja se očituje u upornosti protupravnog ponašanja i ponavljanja kaznenih djela, težinu počinjenih djela, stupanj krivnje kojim je djelo počinjeno kao i težinu povređivanja zaštićenog dobra te ponašanje optuženika tijekom predmetnog kaznenog postupka koje je doprinijelo odugovlačenju postupka.

13. Kada se sve utvrđene okolnosti ispravno vrednuju, a imajući u vidu da je za kazneno djelo izazivanja prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11. propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, osnovano je prvostupanjski sud, imajući u vidu sve istaknute okolnosti optuženog KO osudio na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, što je u donjoj trećini zakonski propisane kazne. Optuženikovo ponašanje prije počinjenja djela, odnosno činjenica višekratne osuđivanosti zbog imovinskih kaznenih djela i to kaznenih djela prijevare, računalne prijevare, krađe, teške krađe, razbojništva, u kontinuitetu je osuđivan od svoje punoljetnosti, ukazuju da nema mjesta izricanju uvjetne osude jer je optuženik do sada unatoč izricanim uvjetnim osudama nastavio sa činjenjem kaznenih djela, što sve ukazuje da se jedino bezuvjetnom kaznom može na optuženika utjecati da uskladi svoje ponašanje sa zakonom i prestane sa činjenjem kaznenih djela.

14. Slijedom navedenog, kazna zatvora u trajanju jedne godine primjerena je svim okolnostima počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, jačini ugrožavanja, odnosno povredi zaštićenog dobra, pobudama iz kojih je kazneno djelo počinjeno, prijašnjem životu optuženika, njegovim osobnim i obiteljskim prilikama, stavu optuženika prema počinjenom i njegovom ponašanju nakon počinjenja djela. Ovakvom kaznom će se, i prema stavu ovog drugostupanjskog suda, izrazit primjerena društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela. Nekom blažom kaznom za koju se zalaže optuženik, a imajući u vidu sve istaknute okolnosti se ne bi ostvarila svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.

15. Slijedom navedenog, primjenom odredbe članka 482. ZKP odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Koraljka Bumči